REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] E 5

Poslovni broj: Us I-207/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja EM (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (OIB: 53969486500), Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, radi inkluzivnog dodatka, 17. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-551-09/24-01/1628, URBROJ: 524-11-02/5- 24-5 od 23. siječnja 2025., te radi priznavanja tužitelju prava na inkluzivni dodatak na temelju oštećenja organizma od 50% i trećeg stupnja funkcionalnog oštećenja.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Opatija, KLASA: UP/I-551-06/24-09/27, URBROJ: 139-058-05/2-24-8 od 6. rujna 2024., u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje tužitelju prava na inkluzivni dodatak, tužitelju je priznato pravo na inkluzivni dodatak u iznosu od 135% osnovice mjesečno od 1. siječnja 2024. do 28. kolovoza 2024. i u iznosu od 115% osnovice mjesečno počevši od 29. kolovoza 2024. i nadalje, uz ostale prateće odluke.

2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II-551-09/24-01/1628, URBROJ: 524-11- 02/5-24-5 od 23. siječnja 2025., odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, pozivom, u bitnome, na nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja.

3. Tužitelj osporava zakonitost tuženikove odluke, opisuje svoje zdravstvene tegobe i tvrdi, u bitnome, sljedeće. Tužitelj je bio korisnik prava na doplatak za njegu s priznatim trećim stupnjem težine funkcionalnog oštećenja s 50% oštećenja organizma, nakon tri provedena vještačenja. Logično bi bilo da stupanj oštećenja može biti samo jednak ili viši, a nikako niži od ranije priznatoga. Tužitelj predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika, te da sam riješi stvar priznavanjem tužitelju prava na inkluzivni dodatak na temelju oštećenja organizma od 50% i trećeg stupnja funkcionalnog oštećenja.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporavanog rješenja, bez iznošenja dodatne činjenične i pravne argumentacije, te predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Na raspravu provedenu 17. rujna 2025. uredno pozvane stranke nisu se odazvale.

6. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje, te u spisu ovog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. U osporavanim rješenjima citirane su mjerodavne odredbe Zakona o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“, broj 156/23). Te su odredbe tužitelju, stoga, poznate.

9. Među strankama nije sporno da tužitelju pripada pravo na inkluzivni dodatak. Sporno je koji iznos inkluzivnog dodatka (razina potpore) mu pripada, što ovisi, između ostalog, o stupnju tjelesnog oštećenja.

10. Institucionalna vještačenja u upravnom postupku provedena su od strane nadležnih tijela, u skladu sa Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“, broj 85/14, 95/15 i 102/15), primjenom Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 96/23, u nastavku teksta: Uredba). Prema članku 25. stavku 3. Uredbe, sastavni dio Uredbe čini Lista vrsta i težina invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti (Lista II).

11. Sud, u prvom redu, naglašava da, općenito, prava priznata u sustavu socijalne skrbi najčešće podliježu preispitivanju, te da medicinski kriteriji za utvrđivanje odlučnih činjenica u tom sustavu nisu nepromjenjivi. Zbog toga ovdje nisu odlučna ranija vještačenja i ranija prava priznata tužitelju. U tom pogledu tužitelj nije stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge stranke u usporedivoj situaciji.

12. Usto, svaki od četiriju javnopravnih socijalnih sustava u kojima se utvrđuju (i) medicinske činjenice (mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, braniteljsko / veteransko zakonodavstvo) predviđa zasebne vrste prava, sa zasebno propisanim pretpostavkama i medicinskim kriterijima za njihovo ostvarivanje. Činjenice utvrđene i prava priznata unutar jednog sustava ne mogu biti „preslikavane“ u drugi sustav. Ovdje su mjerodavni isključivo kriteriji propisani za utvrđenje činjenica odlučnih za priznavanje prava na inkluzivni dodatak u sustavu socijalne skrbi, prema stanju stvari i propisima važećima u vrijeme vođenja upravnog postupka radi utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje tužitelju prava na inkluzivni dodatak.

13. Tuženikovo rješenje temelji se, u osnovi, na stručno-medicinskim činjenicama utvrđenima od strane Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, vijeća viših vještaka od 16. siječnja 2025. godine. Prema nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka, kod tužitelja (odrasle osobe) na temelju kriterija propisanih Listom II postoji drugi stupanj kronične bolesti i drugi stupanj psihičke bolesti.

14. Sud utvrđuje da je postupak vještačenja proveden te spomenuti nalaz i mišljenje sastavljen sukladno Uredbi. Sud nije utvrdio druge razloge zbog kojih taj nalaz i mišljenje ne bi mogao činiti pouzdanu osnovu za odlučivanje tuženika.

15. Tužitelj u ovome sporu nije, dakle, osnovano osporio stručno-medicinsko utvrđenje tuženika na kojem je bazirana osporavana odluka tuženika. Pritom obrazloženje nalaza i mišljenja drugostupanjskog tijela vještačenja ne sadržava nedostatke koji bi doveli u sumnju osnovanost zaključaka tog tijela. Na koncu, pri stručno-medicinskim činjenicama utvrđenima u upravnom postupku, tuženik je pravilno utvrdio iznos u kojem tužitelj ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak, iznijevši tome u prilog razloge koji su tužitelju poznati.

16. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24), tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

17. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 17. rujna 2025.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dostaviti:

- EM, Jurdani, [adresa]

- Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnom sektoru za drugostupanjski postupak, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78