Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž Ob-38/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Kate Brajković kao predsjednice vijeća, Đorđa Benussi kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Srđana Kuzmanića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐNŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Antonija Galić Kondža, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Škarica i partneri u Zagrebu, radi utvrđenja bračne stečevine i isplate, odlučujući o žalbi stranaka izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P Ob-902/2022-35 od 8. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
II Žalba tuženika se odbija kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P Ob-902/2022-35 od 8. srpnja 2025. (točka I, II i III izreke)
II Odbijaju se zahtjevi stranaka da im protivna strana nadoknadi troškove žalbenog postupka kao neosnovani.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:
"I Nalaže se tuženiku ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici ĐNŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana iznos od 3.340,51 eura na koji se izračunavaju pripadajuće zakonske zatezne kamate koje teku:
- na iznos od 26,63 eura od 27.07.2019.g pa do isplate,
- na iznos od 27,24 eura od 27.08.2019.g pa do isplate,
- na iznos od 415,40 eura od 27.09.2019.g pa do isplate,
- na iznos od 19,26 eura od 27.10.2019.g pa do isplate,
- na iznos od 17,72 eura od 27.11.2019.g pa do isplate,
- na iznos od 17,53 eura od 27.12.2019.g pa do isplate,
- na iznos od 18,19 eura od 27.01.2020.g pa do isplate,
- na iznos od 19,60 eura od 27.02.2020.g pa do isplate,
- na iznos od 21,35 eura od 27.03.2020.g pa do isplate,
- na iznos od 463,37 eura od 27.04.2020.g pa do isplate,
- na iznos od 17,93 eura od 27.06.2020.g pa do isplate,
- na iznos od 17,07 eura od 27.07.2020.g pa do isplate,
- na iznos od 38,54 eura od 27.08.2020.g pa do isplate,
- na iznos od 10,37 eura od 27.09.2020.g pa do isplate,
- na iznos od 9,86 eura od 27.11.2020.g pa do isplate,
- na iznos od 9,31 eura od 27.12.2020.g pa do isplate,
- na iznos od 13,62 eura od 27.01.2021.g pa do isplate,
- na iznos od 13,84 eura od 27.02.2021.g pa do isplate,
- na iznos od 13,84 eura od 27.03.2021.g pa do isplate,
- na iznos od 55,09 eura od 27.04.2021.g pa do isplate,
- na iznos od 7,64 eura od 27.06.2021.g pa do isplate,
- na iznos od 11,19 eura od 27.07.2021.g pa do isplate,
- na iznos od 454,17 eura od 27.08.2021.g pa do isplate,
- na iznos od 454,17 eura od 27.09.2021.g pa do isplate,
- na iznos od 456,60 eura od 27.10.2021.g pa do isplate,
- na iznos od 322,44 eura od 27.11.2021.g pa do isplate,
- na iznos od 282,09 eura od 27.12.2021.g pa do isplate,
- na iznos od 8,16 eura od 27.01.2022.g pa do isplate,
- na iznos od 26,60 eura od 27.02.2022.g pa do isplate,
- na iznos od 40,49 eura od 27.08.2022.g pa do isplate
- na iznos od 31,20 eura od 27.09.2022.g. pa do isplate
po stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. godine do 30.12.2023. godine određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate, po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi prouzročeni parnični trošak ovog parničnog postupka u iznosu 1.659,72 Eura u roku 15 dana.
III Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška."
2. Protiv te odluke tuženik je izjavio dopuštenu i pravovremenu žalbu i to iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP), te se traži da se žalba prihvati pobijana odluka preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zatražen je trošak žalbe.
3. Na žalbu je odgovoreno i zatražen je trošak odgovora na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet ove parnice je zahtjev tužiteljice kao bivšeg bračnog druga tuženika da joj tuženik isplati polovicu iznosa anuiteta kredita kojima su kupljene nekretnine za vrijeme trajanja bračne zajednice a koje su u suvlasništvu stranaka na jednake dijelove.
5.1. Tužiteljica je podneskom od 11. lipnja 2025. a nakon provedenog financijskog vještačenja preopredijelila tužbeni zahtjev te zatražila isplatu iznosa od 3.340,51 EUR sa zateznim kamatama od dospjelosti svakog pojedinog iznosa i to za razdoblje od srpnja 2019. do rujna 2022.
6. Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio:
- da je bračna zajednica između stranaka prestala u srpnju 2019.,
- da su stranke još za vrijeme trajanja braka a što se nastavilo i nakon prestanka zajedničkog života postigle dogovor prema koje će anuitete kredita plaćati u jednakim dijelovima jer su i upisani kao suvlasnici nekretnina na jednake dijelove s tim da su kreditima kupljene predmetne nekretnine,
- da je nakon prestanka bračne zajednice tuženik plaćao dio režija za nekretnine u [adresa] i [adresa] s tim da o tome nije postojao sporazum niti dogovor između stranaka,
- da je tuženik samoinicijativno izvršio prijeboj režijskih troškova koje je platio za predmetne nekretnine sa anuitetom kredita koju je dogovorno obvezao plaćati u polovici svog suvlasničkog dijela,
- da iz financijskog vještačkog nalaza i mišljenja, na koje niti jedna od stranaka nije imala primjedbe niti prigovora, proizlazi da je u utuženom razdoblju tuženik uplatio manji iznos na ime anuiteta kredita koji upravo potražuje tužiteljica.
7. Uzimajući u obzir ta utvrđenja a otklonivši kao neosnovan prigovor tuženika na prijeboj iz članka 195. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO) jer tuženik nije dao izjavu o prijeboju, prihvatio u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice kao osnovan jer tužiteljica ima pravo tražiti polovicu iznosa kojeg je nakon prestanka bračne zajednice platila na ime kredita, a sve s obzirom jer su sredstva tih kredita utrošena na nekretnine koje su u suvlasništvu stranaka na jednake dijelove.
8. To sve pokušava dovesti u pitanje žalba tuženika.
9. Kako je već rečeno žalbom se pobija odluka i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka s tim da se ukazuje na povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, no ovaj sud kao drugostupanjski sud ne nalaz tu povredu jer se pobijana presuda može ispitati, dati su razlozi o odlučnim činjenicama i nema kontradiktornosti u pobijanoj odluci.
9.1. Pri tome je za istaknuti da žalba kada ukazuje na bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč.11. ZPP to vezuje za pitanje prijeboja u ovoj pravnoj stvari te navodi da je prvostupanjski sud pogrešno kvalificirao tuženikov prigovor prijeboja kao građansko pravni prijeboj (compensatio civilis), te da mu je namjera bila istaknuti procesno pravni prigovor prijeboja (compensatio per judicem) te iako je možda na nespretan način istaknuo procesno pravni prigovor prijeboja da je prvostupanjski sud bio dužan utvrditi pravu narav navoda tuženika, a što nije učinio. No ti se navodi ne mogu prihvatiti jer je tuženik u odgovoru na tužbu (l.s.81.) a u čemu je ustrajao i u podnesku od 20. ožujka 2023. (l.s.181.), se decidirano poziva na odredbu članka 195. ZOO tako da se ni u kom slučaju ne radi o procesno pravnom prigovoru prijeboja kako to sada u žalbi tuženik želi prikazati. Dakako da treba istaknuti da sud nije ovlašten preoblikovati ili nadomjestiti pravne tvrdnje stranaka pa tako i glede prijeboja već ih je dužan ocjenjivati u okviru onoga što je u postupku istaknuto. Stoga tuženik nije istaknuo tijekom prvostupanjskog postupka procesno pravni prigovor prijeboja, a u žalbu se ne može isticati među inim i prigovor radi prebijanja (članak 352. stavak 2. ZPP).
9.2. Ispitujući dalje pobijanu odluku po službenoj dužnosti u smislu članak 365. stavak 2. ZPP, ovaj sud ne nalazi ni neku drugu povredu postupka navedenih u tom članku.
10. Žalba tuženika dovodi u pitanje i utvrđeno činjenično stanje, a pri tome posebno ukazuje na to što nije saslušan svjedok, sin stranaka ON s obzirom da isti ima saznanja o plaćanju kredita i režijskih troškova. No, ni ti navodi se ne mogu prihvatiti jer s obzirom da nije prihvaćen građansko pravni prigovor prijeboja, to nije bilo ni potrebe saslušavati sina stranka u odnosu na to tko je i kada plaćao troškove režija za predmetne nekretnine, dok a glede plaćanja anuiteta po kreditima kojim su kupljene nekretnine u suvlasništvu stranaka postoje materijalni dokazi koje je uostalom koristio vještak prilikom izrade financijskog vještačkog nalaza i mišljenja, a na koje kako je već navedeno stranke nisu imale nikakve primjedbe. Stoga je relevantno činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrđeno.
11. S obzirom da žalba iako neosnovano tvrdi da je izjavila procesno pravni prigovor radi prebijanja smatra da je kojim slučajem izjavila građansko pravni prigovor prijeboja da je prvostupanjski sud trebao prihvatiti taj prigovor jer je tijekom postupka dana izjava o prijeboju. Te tvrdnje žalbe tuženika ne mogu se prihvatiti jer je prvostupanjski sud u točki 10. obrazloženja pobijane odluke dao jasne i uvjerljive razloge zašto u konkretnom slučaju nisu ispunjene sve pretpostavke za predmetni prijeboj odnosno da tuženik nije dao izjavu o prijeboju (članak 196. ZOO) već je samo naveo "…da je izvršio prijeboj plaćenih režija za nekretnine s dijelom svojih obveza…" a u izjavi o prijeboju treba biti određeno postavljen navođenjem da se u prijeboj tužiteljevoj tražbini stavlja određena tuženikova tražbina koja se može prebiti s tužiteljevom i navođenjem iznosa tražbine koja se stavlja u prijeboj, a što sve nije učinjeno u konkretnom slučaju.
11.1. Za navesti je da na neke od odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske na koje se poziva žalba (Rev x-995/13 iz 2014. i Rev-1013/15) se uopće ne odnose glede građanskopravnog prijeboja.
12. Što se tiče žalbenog navoda da tuženik nije dužan plaćati premiju životnog osiguranja tužiteljice, za istaknuti je da je polica životnog osiguranja sastavni dio kreditne obveze preuzeta za vrijeme trajanja bračne zajednice i to kao instrument osiguranja.
13. Žalitelj-tuženik žalbom pobija i odluku o troškovima parničnog postupka (točka II i III izreke), no u tom dijelu žalba nije konkretizirana. Za istaknuti je da od 1. rujna 2019. odnosno stupanjem na snagu članka 61. ZID ZPP/19 na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima drugostupanjski sud više ne pazi po službenoj dužnosti (ovaj parnični postupak je pokrenut nakon 1. rujna 2019., podnošenjem tužbe 9. rujna 2022.)
14. Zatražen je trošak žalbe i trošak odgovora na žalbu, no žalitelj nije uspio ni u žalbenom postupku (članak 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. ZPP), a odgovor na žalbu nije bio potreban za vođenje ove parnice (članak 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. i člankom 155. ZPP) tako da su ti zahtjevi odbijeni kao neosnovani te je odlučeno kao u točki II izreke.
15. Zbog prije navedenih razloga odlučeno je kao u točki I temeljem članka 368. stavak 1. ZPP u vezi sa člankom 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23) .
Dubrovnik, 17. rujna 2025.
Predsjednica vijeća:
Kate Brajković
