Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: Pn-100/2024-19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Andreji Žigante, u pravnoj stvari tužitelja ŠS, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ani Bukša, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika HT d.d., iz Zagreba, Radnička cesta 21, OIB: 81793146560, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Gugić, Kovačić i Krivić d.o.o., iz Zagreba, radi naknade štete - mediji , nakon održane glavne rasprave zaključene 24. lipnja 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja, zamjenice punomoćnika tuženika te objavljene 17. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 8.000,00 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12.04.2024. godine kao dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročene parnične troškove u iznosu od 1.502,90 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.626,45 zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu 12. travnja 2024. navodi da je na web. portalu www.tportal.hr, kojeg je tuženik nakladnik, dana 08.02.2024. godine objavljen je članak pod naslovom „Uhićen bivši dekan riječke Ekonomije zbog pronevjere čak 384 tisuće eura““ uz objavljenu fotografiju tužitelja te ilustraciju privođenja kroz objavljenu fotografiju policijskog vozila, a u kojem su članku u odnosu na tužitelja iznijeti slijedeći neistiniti i klevetnički navodi kojima su grubo i trajno povrijeđeni njegova prava i interesi:
„Uhićen bivši dekan riječke Ekonomije zbog pronevjere čak 384 tisuće eura“
Ističe da je riječ o neistinitim i klevetničkim navodima te zlonamjernim insinuacijama kojima se senzacionalistički te ispod elementarne razine novinarske profesionalnosti, a s jedinim ciljem profesionalnog i osobnog difamiranja i diskreditiranja, iznosi činjenično netočan podatak da bi tužitelj, kao bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, sa danom 08.02.2024. godine uhićen od strane policije, a vezano za kaznenu prijavu koja je protiv njega podnijeta Policijskoj upravi Primorsko- goranske županije te Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.
Naime, tužitelj da nije dana 08.02.2024. godine uhićen od strane policije kako se to netočno, klevetnički i senzacionalistički navodi u predmetnom članku. Čak štoviše, tužitelj da do podnošenja tužbe nije niti od strane policije niti od strane nadležnog Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci na bilo koji način kontaktiran niti je spram njega poduzeta bilo kakva procesna radnja u smislu pozivanja ili službenog ispitivanja u svezi sumnje za učin nekog kaznenog djela. Stoga da je u predmetnom članku autor krajnje neprimjereno i neprofesionalno iznio informacije koje su evidentno netočne i neistinite, odnosno povrijeđeno mu je pravo osobnosti u smislu članka 19. Zakona o obveznim odnosima i to kumulativno pravo na ugled, čast, dostojanstvo te pravo na dobro ime. Naime, citiranim zlonamjernim i perfidnim insinuacijama, neistinitim i klevetničkim navodima tužitelju je pričinjena nemjerljiva neimovinska šteta povredom prava njegove osobnosti rezultat kojih su teška trauma i stres, narušen ugled, čast i dostojanstvo.
Zbog prouzročene mu neimovinske štete tužitelj na ime naknade iste potražuje od tuženika primjereno novčano zadovoljenje zbog kumulirane povrede prava osobnosti u iznosu od 8.000,00 EUR.
Pozivom na odredbe čl. 22., 40. i 41. Zakona o medijima tužitelj da se dana 06.03.2024. godine obratio tuženiku te glavnom uredniku portala www.tportal.hr sa zahtjevom za objavu ispravka kojem nije udovoljeno, iako je zahtjev za objavu ispravka uredno zaprimljen.
Tužitelj konačno predlaže da sud sukladno odredbama čl. 21. i 22. Zakona o medijima te čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva.
Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer je tuženik navode koje se tiču osobe tužitelja iz svojeg članka od dana 8. veljače 2024. godine (dalje u tekstu: Članak) temeljio na navodima portala Telegram koji je u svojem vremenski ranijem članku od dana 8. veljače 2024. godine objavio da je na temelju njihovih pouzdanih izvora doznao da se u konkretnom slučaju radilo o kriminalističkom istraživanju protiv tužitelja.
Slijedom navedenog, tuženik smatra da je isključivo portal Telegram pasivno legitimiran za predmetnu povredu prava osobnosti tužitelja te s njom povezanu naknadu nematerijalne štete jer je isti kao nakladnik na svojem portalu objavio da je riječ o kriminalističkom istraživanju protiv tužitelja.
Tuženik ne osporava da je dana 8. veljače 2024. godine objavio članak na svojem internetskom portalu „tportal“ (dalje u tekstu: Članak) pod naslovom: „Uhićen bivši dekan riječke Ekonomije zbog pronevjere čak 384 tisuće eura““ uz objavljenu fotografiju tužitelja te ilustraciju fotografije policijskog vozila.
Tuženik ne osporava da se tužitelj obratio tuženiku dana 6. ožujka 2024. godine sa Zahtjevom za objavu ispravka te da nije postupio po istome smatrajući ga neosnovanim.
Međutim, tuženik osporava tužiteljeve navode da su predmetnim Člankom izneseni činjenično netočni podatci te da je objavom Članka povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja čime je pretrpio nematerijalnu štetu za koju bi tuženik kao nakladnik bio odgovoran.
Tuženik da je predmetni Članak i unutar njega objavljene činjenične navode objavio na temelju Priopćenja PU Primorsko-goranske županije od dana 8. veljače 2024. godine (dalje u tekstu: Priopćenje) u kojem je javno priopćeno o provedenom kriminalističkom istraživanju od strane Službe gospodarskog kriminaliteta i korupcije PU Primorsko-goranske u koordinaciji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Rijeci nad jednim čelnikom visokoškolske ustanove koji je, uz pomoć devet zaposlenika, oštetio državni proračun za iznos od 384.000,00 EUR. Prema Priopćenju, kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 48-godišnjak, u razdoblju od 2018. do 2022. godine, neosnovano isplaćivao novac s računa predmetne ustanove, istovremeno krivotvoreći službenu i poslovnu dokumentaciju. Time da je počinio sedam kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te dva kaznena djela krivotvorenja službene isprave, kako se ističe u policijskom priopćenju.
Tuženik navodi kako je portal Telegram dana 8. veljače 2024. godine u svojem članku objavio da se iz njihovih pouzdanih izvora radi o tužitelju, bivšem dekanu Ekonomskog fakulteta u Rijeci ŠS.
Tuženik je u dobroj vjeri prenio gore navedeno Priopćenje te navode iz članka portala Telegram u svojem Članku pozivajući se i ograničavajući se na navode iz Priopćenja i članka portala Telegram.
Isto tako da je nakladnik Novi list dana 8. veljače 2024. godine objavio da je za njihove novinare trenutni dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, AS, potvrdio da je riječ o kriminalističkom istraživanju protiv tužitelja. Vijest o tome da se radi o kriminalističkom istraživanju protiv tužitelja prenijeli su dana 8. veljače 2024. godine i sljedeći nakladnici: HRT, Slobodna Dalmacija, Net.hr., Dnevnik.hr, Rijeka Danas, Indeks.hr. Također, tuženik ističe da je PU Primorsko-goranske županije u naknadnom javnom priopćenju od dana 27. veljače 2024. godine priopćila da su u novoj fazi istrage tri nove osobe kazneno prijavljene u nastavku istrage o financijskim malverzacijama na riječkom Ekonomskom fakultetu u kojem je prvoosumnjičeni upravo tužitelj. Slijedom navedenog, a) budući da je tuženik u dobroj vjeri iznesene informacije odnosno činjenične navode navedene u Članku utemeljio na aktu izvršne vlasti i to Priopćenju PU Primorsko-goranske županije od dana 8. veljače 2024 i na članku portala Telegrama, b) da je imao osnovani razlog povjerovati da su isti točni i da je poduzeo sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti te c) za koje je, budući da tužitelj obavlja javnu službu, postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu, tuženik ističe da sukladno čl. 21. st. 4. ZM-a ne postoji odgovornost tuženika za navodno nastalu neimovinsku štetu tuženika zbog povrede prava osobnosti te ističe prigovor miješanja u jamstvo slobode mišljenja i izražavanja misli.
Podredno navodi da tužitelj u tužbi nije dokazao da mu je prouzročena neimovinska šteta objavom predmetnog Članka koju bi tuženik bio dužan nadoknaditi istom.
Tužitelj da ni na koji način ne konkretizira navodno nastalu utuženu neimovinsku štetu niti predlaže njezino dokazivanje medicinskim vještačenjem u vidu jačine i trajanja duševnih boli i straha, već samo paušalno navodi da je tužitelju predmetnim Člankom tuženika grubo i teško povrijeđeno pravo njegove osobnosti u smislu članka 19. ZOO i to kumulativno pravo na ugled, čast, dostojanstvo te pravo na dobro ime te navodi da mu je posljedično pričinjena nemjerljiva neimovinska šteta. Dakle, tužitelj samim navodom u tužbi i nepredlaganjem medicinskog vještačenja izričito priznaje da se visina pretrpljene neimovinske štete ne može izmjeriti pa tuženik zaključuje da se posljedično niti može dokazati njezin nastanak odnosno visina i intenzitet trajanja duševnih boli i straha. Tužitelj jednako tako da ne obrazlaže iz kojih razloga težina i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u smislu odredaba čl. 1100. ZOO-a.
Konačno, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti uz naknadu mu prouzročenog parničnog troška.
3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u dokumentaciju priležeću spisu, saslušan je tužitelj te svjedoci IS, VS, ŠSS i AS.
4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se tog dana, 8. veljače 2024., nalazio na sastanku u Ministarstvu znanosti u Zagrebu uz još 15-ak svojih kolega. Radilo se o sastanku vezano uz akreditacijski savjet čiji su članovi i odjednom su svi počeli gledati u mobitele na kojima je bila objavljena ova vijest o njegovom uhićenju. Bio je šokiran i preneražen, kao i drugi u prostoriji jer se očekivalo kao da će policija svaki čas upasti i uhititi ga. Navodi da nikada nije bio uhićen, ni tada, ni poslije, niti je postojao nalog o njegovom uhićenju. Odmah da je zbog ove uznemiravajuće vijesti morao nazvati svoju suprugu, kćer koja je u to vrijeme bila maturantica i reći im da je i dalje na slobodi. Također je morao sam zvati i svoga oca i dvije bake koje su u dobi preko 90 godina i koje vjeruju medijima i njihovim objavama. Do tada da nije niti od strane policije niti Državnog odvjetništva dobio nikakvu informaciju o provođenju kriminalističke obrade ili nekih izvida, već da je čuo neke glasine u vrijeme oko tog sastanka, ali je računao da bi morao dobiti neku službenu informaciju o tome. Tek u svibnju ili lipnju 2024. da je od strane ŽDO dobio pouku o pravima, i to je bila prva službena informacija, a prvi iskaz da je dao tek u studenom iste godine.
Ističe da su nakon objave mogu reći i bježali od njega i na poslu i poznanici i prijatelji koji bi ga sreli na Korzu, na ulici. Potražio je i pomoć liječnika i pio tablete za smirenje, nije mogao spavati te je u to vrijeme izgubio i 10-ak kilograma, a nije jače građe. Također navodi da je u dva mandata bio dekan Ekonomskog fakulteta, u razdoblju od 2016. do 2022., a objavom ovog članka da mu je srušena karijera koju je gradio 25 godina. Njega da nitko prije objave nije kontaktirao od strane tuženika, a jedino da Novi list nije objavio vijest o njegovom uhićenju budući je ta novinarka kontaktirala PR službu fakulteta a što drugi nisu učinili. Njegov broj telefona je kao i mail adresa javan i dostupan zbog prirode posla velikom broju ljudi. Nije mogao vjerovati da su novinari u stanju takvu informaciju prenijeti bez ikakvih provjera.
6. Iz iskaza svjedoka IS proizlazi da je njezin suprug bio na sastanku u Zagrebu kada je pročitala ovu vijest na nekom od portala, ne sjeća se kojem, o njegovom uhićenju. To da im je bio prvi glas jer prije toga nisu imali nikakvih saznanja da se protiv njega vodi nekakav postupak. U prvom momentu da ga nije dobila na telefon što joj je uzrokovalo još veću paniku, a poslije da joj je javio da nije uhićen, međutim da nisu znali što slijedi, hoće i doći do uhićenja i to je bilo jedno iščekivanje neugodno. Bojala se kako će voziti nakon sastanka u tom stanju do Rijeke. Sjeća se da je njenom djedu tada bio 88. rođendan i bilo je teško ići mu čestitat i to tek nakon što se oporavio od moždanog udara i priopćiti mu ovu vijest, a isto tako i njezinoj baki koja je u dobi od 86 godina. Mlađa kćer da je tada bila u vrtiću u dobi od 6 godina, a starija da je maturantica te da nisu znali kako će njeni prijatelji reagirati budući su svi danas informirani preko mreža. Suprug da je nakon toga imao nesanicu, nije mogao jesti i smršavio i život im se sveo na to da očistimo ljagu s njegovog imena do koje je došlo zbog toga što je netko odlučio objaviti takvu vijest.
7. Iz iskaza svjedoka VS proizlazi da su on i ŠS prijatelji i kolege na fakultetu 15-ak godina, a surađuju preko 10 godina intenzivno. Rade u istom timu na nekim projektima i viđaju se redovito, svaki tjedan. Objava ovog teksta bila je "bomba" jer je pisalo da je 10 kolega uhapšeno, među njima i tužitelj jer je njegova slika bila istaknuta na svim portalima i jedini je bio prozvan imenom i prezimenom kao kriminalac. Radi se o kolektivu sa cca 100 ljudi, a svi su čitali, i dio ljudi je mislio da je već "obješen", dio nije znao što bi mislio i svi su imali pitanja na koje nisu znali odgovor. Misli da su ga u prvih desetak dana ljudi izbjegavali baš značajno, a ŠS da je hodao "kao duh" i u to je vrijeme smršavio desetak kilograma u kratkom periodu. Pretpostavlja da se ŠS događalo ono što se većini događa kad se tako nešto objavi, a ovdje je bilo još gore jer ta vijest nije odgovarala činjeničnom stanju. Poznato mu je da ŠS ima dvije kćeri, od kojih je jedna tada bila maturantica, kao i da živi u maloj sredini gdje se svi poznaju.
8. Iz iskaza svjedoka ŠSS proizlazi da su ona i ŠS dobri kolege i da rade zajedno na Ekonomskom fakultetu, može reći da su generacijski blizu i praktički prijatelji. Kada je tu vijest pročitala, ne sjeća se gdje nego se samo sjeća tog bombastičnog naslova, odmah da je nazvala ŠS jer nije imala pojma o čemu se radi, ali da ga nije mogla dobiti jer je bio tada u Zagrebu na sastanku pa je nazvala suprugu da pitam da li treba otići po stariju kćer koja je tada bila maturantica a koja vijest sigurno nije bila ugodna za djevojku te dobi, a imajući u vidu da su svi na društvenim mrežama. Kada se ŠS javio bio je zabrinut za nonu koja je u poznijoj dobi i bojao se kada dozna za tu vijest da ne doživi infarkt. Što se tiče promjene u Alenovom ponašanju, a kako ga dobro poznaje, zna da je staložen kao osoba, bio je nakon ovoga izrazito nemirniji i uzrujan. Naime uvijek postoji stigma okoline, a navodi da i oni koji su mu bili bliži i cijene integritet i prijateljstvo, su bili izolirani.
9. Iz iskaza svjedoka BS proizlazi da je on 1. listopada 2022. pa sve do danas dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Sjeća se da je iz Amsterdama sletio u Veneciju i uočio mnogo propuštenih poziva i netko sa fakulteta ga je, ne zna tko, obavijestio, a također da je vidio i na portalima da je izdano priopćenje MUP-a o uhićenju ŠS. Nakon toga da ga je nazvalo dvoje novinara i to netko iz Novog lista i PS iz Telegrama s istim upitima, ali on da je tek sletio i nije ništa znao, a osim toga kada su inspektori MUP-a obavljali izvide na fakultetu, rekli su mu da ne smije ništa govoriti, a kasnije da ga ti novinari nisu niti zvali po tom pitanju. Nitko iz Hrvatskog telekoma da ga nije kontaktirao. Daljnjih saznanja o ovom slučaju nema.
10. Nesporno je da je tužitelj zaposlen na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci kao fakultetski profesor koji je obnašao i funkciju dekana, a sukladno odredbi čl. 2. st. 3. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 199/22) djelatnost visokog obrazovanja obavlja se kao javna služba.
Prema čl. 38. st. 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14; dalje u tekstu: Ustav RH), jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.
Odredba čl. 21. st. 4. Zakona o medijima (NN, 59/2004, 84/2011, 81/2013, 114/2022; dalje u tekstu: ZM) propisuje da nakladnik ne odgovara za štetu, između ostalog, ako je informacija kojom je šteta učinjena:
– vjerno izvješće s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili na javnom skupu ili je prenesena iz akta tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom,
- utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri.
11. Sloboda medija, jedna je od temeljnih sloboda u demokratskim društvima, zaštita koje se jamči ustavima, zakonima i međunarodnim deklaracijama. Usko je povezana sa slobodom izražavanja i slobodom tiska. Sloboda medija obuhvaća između ostalog slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i širenja informacija radi informiranja javnosti. Sloboda medija može se ograničiti, ali ne i ukinuti, samo u posebnim slučajevima radi zaštite nacionalne sigurnosti, javnoga reda i mira, sprečavanja poticanja i veličanja govora mržnje i dr.
Obveze Europske unije u pogledu poštovanja slobode i pluralizma medija te poštovanja slobode izražavanja, što uključuje pravo na primanje i širenja informacija bez uplitanja tijela javne vlasti, sadržane su u odredbi čl. 11. Povelje EU-a o temeljnim pravima koji odražava čl. 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
12. Ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju ispunjena pretpostavka iz odredbe čl. 21. st. 4. ZM-a te da nakladnik stoga ne odgovara za štetu budući je informacija objavljena u članku tuženika utemeljena na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i postupano u dobroj vjeri.
Naime, informacija iznesena u članku temeljena je na priopćenju PU Primorsko- goranske županije od 8. veljače 2024. i na članku portala Telegram. Budući da tužitelj obavlja javnu službu, postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu što u svom iskazu potvrđuje i svjedok AS navodeći da je na portalima izdano priopćenje MUP-a o uhićenju tužitelja i da ga je nakon toga kontaktiralo dvoje novinara i to novinar Novog lista i novinarka PS iz Telegrama, te da su inspektori MUP-a obavljali izvide na fakultetu.
Nesporno je da su vijesti o kriminalističkom istraživanju protiv tužitelja prenijeli 8. veljače 2024. i brojni nakladnici, da je PU PGŽ u naknadnom priopćenju od 27. veljače 2024. priopćila da su novoj fazi istrage tri osobe kazneno prijavljene o financijskim malverzacijama na riječkom Ekonomskom fakultetu u kojem je prvoosumnjičeni upravo tužitelj.
Podredno se napominje da je u razdoblju od zaključenja glavne rasprave do objave ove presude potvrđena optužnica protiv ovdje tužitelja, a što uz sve prethodno navedeno upućuje na zaključak suda da ne postoji odgovornost tuženika za navodno nastalu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti, a posebice da je osnovan prigovor tuženika o miješanju u jamstvo slobode mišljenja i izražavanja misli, stoga što je objavljeni članak bio isključivo motiviran ulogom tuženika da izvijesti javnost o temi od javnog interesa. Stoga u konkretnom slučaju između dvije zaštićene vrijednosti s jedne strane prava na slobodu izražavanja i s druge strane prava na poštovanje osobnog života preteže pravo na slobodu izražavanja.
Neovisno o prednje navedenom sud smatra da tužitelj nije dokazao da mu je prouzročena neimovinska šteta objavom predmetnog članaka koju bi tuženik bio dužan nadoknaditi tužitelju.
Slijedom navedenog, valjalo je tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan.
13. Odluka suda o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., te je tuženiku priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za sastav odgovora na tužbu, sastav podneska od 16. lipnja 2025., svaki u iznosu od 200,00 EUR, pristup ročištima 4. veljače 2025., 26. ožujka 2025., 7. svibnja 2025., 24. lipnja 2025., svaki u iznosu od 200,00 EUR sve uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 300,00 EUR, sudska pristojba na odgovor na tužbu u iznosu od 126,45 EUR, tj. ukupan parnični trošak u iznosu od 1.626,45 EUR.
U Rijeci, 17. rujna 2025.
Sudac
Andreja Žigante
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog.
Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
- pun tužitelja
- pun. tuženika