Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski prekršajni sud u Splitu

    Split, Domovinskog rata 4/III

    Pp-2806/2024-6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji suda Željki Matkov, uz sudjelovanje Ane Pocrnje kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ŽM i ĆM, okrivljenih po optužnom prijedlogu PU splitsko- dalmatinske, I. Policijske postaje Split pod brojem: Klasa: 211-07/24-5/8145, Urbroj: 511-12-23-24-1 od 25. ožujka 2024., zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine RH 70/17, 126/19, 84/21, 114/22), kažnjivo po članku 22. stavka 3. i 6. istoga Zakona, nakon održanog žurnog postupka, 17. rujna 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Prvookrivljenik: ŽM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin BM i LM djev. Ž, rođen **.**.1990. u [adresa], prebivalište u [adresa], po zanimanju tehničar PTT prometa, nezaposlen, radi sezonski, neoženjen, bez djece, srednjeg imovnog stanja, državljanin RH, prekršajno kažnjavan,

    Drugookrivljenik: ĆM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin BM i LM djev. Ž, rođen **.**.1998. u [adresa], prebivalište u [adresa], po zanimanju izvanredni učenik srednje ugostiteljske škole u Splitu, nezaposlen, neoženjen, bez djece, lošeg imovnog stanja, državljanin RH, prekršajno kažnjavan,

    k r i v i  s u

    što su 25. ožujka 2024. oko 18,30 sati u [adresa], u obiteljskom stanu počinili nasilje u obitelji uz prisustvo osobe starije životne dobi bake MM rođene 1939., na način da je drugookrivljeni spram brata prvookrivljenika te majke LM na način da se prvotno drugookrivljeni verbalno sukobio s majkom LM nakon što je od iste tražio da mu dade tablete koje ista nije odmah pronašla te potom vikao na majku LM riječima: "Kako ih ne vidiš", a čuvši navedeno prvookrivljenik prilazi bratu drugookrivljenom te ga upozorava na ponašanje, nakon čega se okrivljenici međusobno verbalno vrijeđaju riječima i to drugookrivljenik viče prvookrivljeniku: "Pičko jebem ti mater, glupane, debilu," a prvookrivljenik viče drugookrivljeniku: "Glupane, debilu," nakon čega se drugookrivljenik udaljava iz stana u nepoznatom smjeru, a koje gore navedene radnje su izazvale povredu dostojanstva i uznemirenosti kod majke LM i bake MM,

    time su okrivljenici počinili prekršaj iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kažnjivo po članku 22. stavku 3. istog Zakona,

    pa se na temelju navedenog propisa, a u svezi s člankom 37. stavkom 3. točkom 1. Prekršajnog zakona, prvookrivljeniku

    i z r i č e

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 EURA (dvjesto šezdeset eura)

    a drugookrivljeniku na temelju navedenog propisa, a u svezi sa člankom 35. stavkom 1. Prekršajnog zakona

    i z r i č e

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 45 (četrdeset pet) DANA

    Okrivljenicima se sukladno članku 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava zadržavanje prvookrivljenika po Izvješću o uhićenju, odnosno vrijeme od 25. ožujka 2024. u 19:30 sati do privođenja na ovaj sud 26. ožujka 2024. u 12,00 sati, a što se računa kao dva dana zatvora odnosno kao 79,64 eura, pa je prvookrivljeniku ostalo za platiti 180,36 eura (sto osamdeset eura i trideset šest centi), a drugookrivljeni prema Izvješću o uhićenju od 26. ožujka 2024. u 12:51 sati do 13:05 sati, što se računa kao jedan dan zatvora odnosno 39,82 eura, pa je drugookrivljenom ostalo za izvršiti kaznu zatvora u trajanju od 44 (četrdeset četiri) dana.

    Temeljem članka 44. stavka 1. 2. i 3. Prekršajnog zakona, drugookrivljeniku se

    primjenjuje

    u v j e t n a  o s u d a

    time da se izvršenje kazne zatvora koja je okrivljeniku izrečena o d g a đ a na rok od jedne godine, jer se i bez izvršenja kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja posebno imajući u vidu odnos počinitelja prekršaja prema navedenom prekršaju.

    Temeljem članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, prvookrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

    Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine RH 39/13) ako prvookrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

    Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti iznos od po 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

    Obrazloženje

    1.PU splitsko-dalmatinska, I. Policijska postaja Split pod gornjim brojem od 25. ožujka 2024. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kažnjivo po članku 22. stavka 6. i članka 22. stavka 3. istoga Zakona.

    2. Okrivljenici su privedeni pred ovaj sud u dnevnom dežurstvu 26. ožujka 2024. i to prvookrivljeni u 12:00 sati, dok je drugookrivljenik doveden u 13:05 sati po djelatnicima I. Policijske postaje Split.

    3. Prvookrivljenik ŽM je naveo da nakon što je upoznat s optužnim prijedlogom i svojim zakonskim pravima u obrani izjavljuje da se kritičnog dana nalazio u obiteljskom stanu u svojoj sobi jer je spavao. Negdje oko 18:30 sati njegov brat ĆM se nalazio u kuhinji zajedno sa majkom LM, te da je čuo gdje njegov brat traži od majke da mu dade tablete, a majka u prvi mah nije mogla naći tablete te se on počeo derati na majku, a baka MM se nalazila isto u svojoj sobi i nije tu bila nazočna, te je njegov brat ĆM vikao na majku LM riječima "kako ih ne vidiš", te se jako derao, pa da se on probudio i to čuo, te ušao u kuhinju i pitao brata zašto se tako ponaša i zašto viče na majku, a baka MM je još bila u svojoj sobi, te da su se nakon toga on i brat međusobno verbalno vrijeđali riječima glupane, debilu, a da nije točno da su se vrijeđali riječima "pičko, jebem ti mater", to nije točno, te se nakon nekog vremena ĆM udaljio iz stana u nepoznatom smjeru, a kada su se on i brat verbalno vrijeđali, majka da je otišla u svoju sobu, ali je tu došla baka MM, što je kod istih izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenosti. Žao mu je što je došlo do navedenog događaja.

    4. Drugookrivljenik ĆM, nakon što je upoznat s optužnim prijedlogom i svojim zakonskim pravima, u obrani je izjavio da je kritičnog dana bio u kuhinji s majkom LM, te je točno da je ponovio nasilje u obitelji, jer da je već pravomoćno kažnjavan na štetu svoga brata ŽM i majke LM, nije bila prisutna njegova baka MM, ona se nalazila u svojoj sobi. Prvo da su on i majka bili sami u kuhinji, te da je tražio od majke da mu dade tablete od bolova, a ista ih nije mogla naći, pa da se verbalno sukobio s majkom, te na istu vikao riječima "kako ih ne vidiš", a u tom momentu iz svoje sobe je došao njegov brat ŽM, te ga upozorio da ne viče na majku, nakon čega da su se on i brat verbalno sukobili, vrijeđajući riječima jedan drugog "glupane, debilu", nije točno da su izgovarali riječi "pičko, jebem ti mater", a nakon toga da se on udaljio iz stana, što je izazvalo povredu uznemirenosti i dostojanstva kod njegove majke i brata, a još jednom je izjavio da tu nije bila prisutna baka MM, jer se čitavo vrijeme nalazila u svojoj sobi.

    5. U daljnjem žurnom postupku pristala je svjedočiti majka prvookrivljenika i drugookrivljenika LM koja je navela da se kritičnog dana nalazila u kuhinji u obiteljskom stanu u [adresa], koja je spojena sa dnevnim boravkom, te da je u navedenom prostoru bila prisutna ona i njezin mlađi sin ĆM, te je stan veličine cca 50 kvadrata i iz sobe u kojoj se nalazila njezina svekrva MM rođ. 1939. povremeno dolazila u dnevni boravak, te u jednom momentu kada je čula viku da ĆM viče na nju da mu da tablete za bolove tzv. Ketonal jer je imao šipku u nozi, te ona da nije odmah pronašla tablete, pa je on stao vikati na nju riječima "kako ih ne vidiš", te vičući "gdje su, gdje su tablete", a to je čula njezina svekrva te je pristupila i govorila mu riječi da prestane s vikom i galamom, a čuvši da ĆM viče na nju također je iz sobe izašao ŽM, njezin sin, koji prilazi bratu ĆM te ga upozorava na ponašanje da prestane napadati nju i onda je ĆM stao vrijeđati ŽM riječima "pičko, jebem ti mater, debilu", a ŽM nije njemu upućivao te riječi, samo je zahtijevao od njega da se smiri, a što je ĆM još više izazivalo, nakon čega se ĆM udaljio iz stana u nepoznatom smjeru a gore navedene radnje su izazvale kod nje povredu dostojanstva i uznemirenosti, a čitavo vrijeme je tu bila prisutna njezina svekrva MM koja se uznemirila, kao i sin ŽM.

    6. U daljnjem žurnom postupku izvršen je uvid u evidenciju Ministarstva pravosuđa iz koje proizlazi da je prvookrivljenik ŽM pravomoćno kažnjavan odlukom ovog suda pod br. Pp J-2995/2020 od 11. 3. 2022. - pravomoćno 30.04.2022., a drugookrivljeni ĆM pravomoćno kažnjavan odlukom ovog suda br. Pp- 6044/21 od 27.8.2021. -pravomoćno 10.09.2021., te Pp J-4312/18 od 18.6.2021. - pravomoćno 15.07.2021., te Pp P-6924/2020 od 29.11.2021. -pravomoćno 20.7.2023., izvješće o uhićenju za ŽM od 25.03.2024, nareda o određivanju mjere opreza ser. br. [serijski broj], zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola ser. br. [serijski broj]. Pravomoćna presuda pod brojem 39 Pp-6044/2021-5 od 27. kolovoza 2021., a pravomoćna 10. rujna 2021.

    7. Na temelju ovako provedenog postupka sud je došao do zaključka da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila obilježja prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kažnjivo po članku 22. stavku 3. istoga Zakona.

    8. Kaznena odredba članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 920,00 eura i kaznom zatvora od najmanje 45 dana.

    9. Sud je iz činjeničnog opisa djela propustio drugookrivljenika proglasiti krivim da je ponovio prekršaj psihičkog nasilja u obitelji na štetu svoga brata, a sve iz razloga što uvidom u navedenu presudu ovoga suda pod brojem 39 Pp-6044/2021-5 od 27. kolovoza 2021., a koja je postala pravomoćna 10. rujna 2021. isti je počinio nasilje u obitelji spram oca BM, brata PM i strica JM te je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a da bi se drugookrivljeni mogao proglasiti krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji moraju biti ispunjeni uvjeti tj. članak 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje tko ponovi nasilje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 920,00 eura i kaznom zatvora u trajanju od najmanjem 30 dana, a budući je drugookrivljeni počinio prekršaj u nazočnosti osobe starije životne dobi to ga je sud proglasio krivim po članku 22. stavku 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    10. Nesporno je da je drugookrivljenik ĆM počinio nasilje na štetu svoga brata prvookrivljenika ŽM i majke LM, a sve u nazočnosti osobe starije životne dobi bake MM rođene 1939. Nesporno je, a što proizlazi iz obrane drugookrivljenika ĆM da se nalazio u kuhinji zajedno sa svojom majkom LM, te nakon što je tražio od majke da mu dade tablete protiv bolova, a ista ih nije mogla odmah naći, počeo vikati na majku LM riječima: "Kako ih ne vidiš," te čuvši da drugookrivljeni viče u kuhinju je pristupila baka MM iz svoje sobe kao i prvookrivljenik, brat drugookrivljenika, ŽM, što je uznemirilo majku okrivljenika LM i baku MM. Ove navode drugookrivljenika potvrdila je i majka okrivljenika LM, pa sud nije imao razloga ne prihvatiti obranu i iskaz oštećene kao logičan i vjerodostojan pa je sud drugookrivljenika za navedeni prekršaj proglasio krivim i odgovornim. Također je nesporno da kada je u kuhinju došao prvookrivljenik, brat drugookrivljenika, ŽM te nakon što je istoga upozorio na navedeno ponašanje i da se tako ne obraća prema majci, isti su se međusobno vrijeđali riječima i to je drugookrivljenik verbalno vrijeđao prvookrivljenika: "Pičko, jebem ti mater, glupane, debilu," a prvookrivljenik vrijeđao drugookrivljenika riječima: "Glupane, debilu," a sve uz prisustvo majke LM i bake MM, kod kojih su izazvali povredu dostojanstva i uznemirenost. Sam prvookrivljenik ŽM je potvrdio navode iz optužnog prijedloga tj. da su se on i brat ĆM međusobno verbalno vrijeđali riječima. Sud nije prihvatio obranu prvookrivljenika i drugookrivljenika da se nisu međusobno verbalno vrijeđali riječima: "Pičko jebem ti mater," već je sud prihvatio izjavu oštećene LM, majke okrivljenika, koja je izjavila da je drugookrivljeni vrijeđao prvookrivljenika riječima: "Pičko, jebem ti mater, debilu" pa sud nije imao razloga ne prihvatiti iskaz oštećene kao logičan i vjerodostojan te nije ostavila razloga za sumnju ovome sudu. Također sud nije prihvatio obranu prvookrivljenika i drugookrivljenika da tu nije bila prisutna njihova baka MM, već je sud također prihvatio izjavu oštećene LM da je baka bila prisutna tj. njezina svekrva, a da je stan veličine cca 50 kvadrata, te u trenutku kada je sin ĆM drugookrivljeni na nju vikao da je baka izašla iz sobe jer je čula njegovu viku i galamu te je pristupila u kuhinju koja je spojena s dnevnim boravkom, a što je istu jako uznemirilo. Sud je odustao od daljnjih ispitivanja MM čiju je odsutnost s ročišta opravdala LM navodeći da se radi o osobi starije životne dobi i koja je slabo pokretna te nije u mogućnosti pristupiti pred ovaj sud.

    11. Uzimajući u obzir da sud nije vezan pravnom kvalifikacijom djela, a iz činjeničnog opisa djela nije vidljivo na koga je ovlašteni tužitelj mislio da se proglasi krivim po članku 22. stavku 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, jer uvidom u činjenični opis djela nigdje nisu navedene činjenice koje bi se mogle podvesti pod zakonsku kvalifikaciju navedenog prekršaja.

    12. Kaznena odredba članka 22. stavka 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje tko ponovi nasilje u obitelji iz stavka 5. ovog članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 2.250,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 80 dana.

    13. Okrivljenici nisu imali pitanja ni prigovora na međusobne iskaze.

    14. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjeni prekršaj trebalo je odlučiti o sankciji uzimajući pri tom u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti koje u smislu članka 36. Prekršajnog zakona utječu na vrstu i visinu kazne.

    15. Prilikom odmjeravanja sankcije okrivljenicima, sud je uzeo u obzir sve relevantne okolnosti koje utječu na vrstu i visinu sankcije, pa tako i težinu prekršaja, način počinjenja i nastale posljedice, uzimajući u obzir kao olakotne okolnosti priznanje djela, imovno stanje, a od otegotnih okolnosti sud je uzeo u obzir dosadašnje kažnjavanje okrivljenika, pa je drugookrivljeniku izrekao kaznu zatvora kao težu prekršajnu sankciju, a sve iz razloga što je isti do sada pravomoćno kažnjavan po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, pa je sud odlučio okrivljeniku izreći kaznu zatvora kao težu prekršajnu sankciju te mu je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 45 dana smatrajući da će se na ovaj način postići svrha kažnjavanja, dok je prvookrivljeniku sud izrekao novčanu kaznu i to ublaženu novčanu kaznu, a sve iz razloga što prvookrivljenik nije do sada bio pravomoćno kažnjavan po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, te uvidom u evidenciju Ministarstva pravosuđa nesporno proizlazi da okrivljenik već duži vremenski period nije počinio nikakav prekršaj niti se protiv istoga vodi prekršajni postupak, pa je sud smatrao da će se i ovako ublaženom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i da prvookrivljenik neće činiti prekršaj ovakve ili slične vrste.

    16. Okrivljenicima se sukladno članku 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava zadržavanje prvookrivljenika po Izvješću o uhićenju, odnosno vrijeme od 25. ožujka 2024. u 19:30 sati do privođenja na ovaj sud 26. ožujka 2024. u 12,00 sati, a što se računa kao dva dana zatvora odnosno kao 79,64 eura, pa je prvookrivljeniku ostalo za platiti 180,36 eura (sto osamdeset eura i trideset šest centi), a drugookrivljeni prema Izvješću o uhićenju od 26. ožujka 2024. u 12:51 sati do 13:05 sati, što se računa kao jedan dan zatvora odnosno 39,82 eura, pa je drugookrivljenom ostalo za izvršiti kaznu zatvora u trajanju od 44 dana.

    17. Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine RH 39/13) ako prvookrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

    18. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavak 3. a u svezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalne troškove suda, a isti su odmjereni s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka za okrivljenike.

    Split, 17. rujna 2025.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Ana Pocrnja, v.r.

    Željka Matkov, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovoga suda, bez takse, u roku od 8 dana, od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

    Dostavlja se: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.