Pristupanje sadržaju
1
Poslovni broj: 82 Gž-1644/2023-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 82 Gž-1644/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jadranke Travaš, kao predsjednice vijeća, Gordane Držaić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Roberte Pandža, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. R. iz D., OIB: …, zastupan po punomoćniku T. G., odvjetniku u T., protiv 1. tuženice Republike Hrvatske, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u S., 2. tuženice J. Z. iz P., OIB: …, 3. tuženice L. Š. iz D., 4. tuženika I. Š. iz B. B. K., 5. tuženika V. Š. iz D., 6. tuženika M. Š.1 iz L., N., 7. tuženika M. Š.2 iz K. R., N., 3. do 7. tuženici kao nasljednici iza pokojnog tuženika F. Š. iz M., OIB: …, 8. tuženice M. Š.3 iz S., OIB: …, 9. tuženika D. Š. iz S., OIB: …, 10. tuženika Z. Š. iz S., OIB: …, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama i trpljenja, odlučujući o žalbi 1. tuženice Republike Hrvatske protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-2171/18 od 9. prosinca 2019., u sjednici vijeća održanoj 12. rujna 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba 1. tuženice Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-2171/18 od 9. prosinca 2019. u odnosu na navedenu tuženicu.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
„I. Utvrđuje se prema tuženima
- Republici Hrvatskoj, Z. J. ž. I. i Š. F. pok. I. kao uknjiženim suvlasnicima
- Š. M. ud. J. rođ. N. pok. J., Š. D. pok. J. i Š. Z. pok. J. kao isključivim nasljednicima Š. J. pok. I.
da je tužitelj R. S. pok. M. iz D. OIB: … isključivi vlasnik dijela čest. zem. 8688/1 ZU 3321 k.o. M. u Skici mjerenja G. S. od "kolovoza 2011" označen točkama A-B-C-D-E-F, u površini od 1552 m2, koja Skica je sastavni dio ove presude.
II. Dužni su tuženi
- Republika Hrvatska, Z. J. ž. I. i Š. F. pok. I. kao uknjiženi suvlasnici
- Š. M. ud. J. rođ. N. pok. J., Š. D. pok. J. i Š. Z. pok. J. kao isključivi nasljednici Š. J. pok. I.
Trpjeti da se na zahtjev tužitelja izvrši parcelacija čest.zem. 8688/1 ZU 3321 k.o. M. na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određen realni dio iste, pobliže označen i preciziran u točki I. izreke ove presude, te navedeni dio formira kao samostalna čestica zemlje s novim brojem, te provedbu navedene parcelacije u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za k.o. M.
III. Dužni su tuženi
- Republika Hrvatska, Z. J. ž. I. i Š. F. pok. I. kao uknjiženi suvlasnici
- Š. M. ud. J. rođ. N. pok. J., Š. D. pok. J. i Š. Z. pok. J. kao isključivi nasljednici Š. J. pok. I.
Trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest.zem. 8688/1 ZU 3321 k.o. M. opisane u točki II izreke ove presude, u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom, na ime tužitelja: R. S. pok. M. iz D. OIB: … za cijelo.“
2. Protiv te presude pravovremenu žalbu je podnijela 1. tuženica Republika Hrvatska zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev tužitelja, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na „ponovno odlučivanje“.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prvostupanjska presuda sadrži jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su usuglašeni sa stanjem spisa, ne postoji proturječnost između onoga što se u obrazloženju navodi o sadržaju zapisnika i isprava priležećih spisu i samih tih zapisnika i isprava tako da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuje žalba 1. tuženice Republike Hrvatske.
6. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Predmet spora je zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine u naravi dijela čkbr. 8681/1 upisana u zk. ul. br. 3321 k.o. M. u površini od 1552 m2 i upisa u zemljišne knjige nakon provedene parcelacije i formiranja nove zk. čestice, sve uz tvrdnju tužitelja da je taj točno određeni dio predmetne nekretnine stekao dosjelošću.
8. Sud prvog stupnja u bitnome je utvrdio da je prabaka tužitelja od crkve 1898. otkupila predmetno zemljište, te se od tada njegova obitelj nalazi u nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina, da je predmetna nekretnina ušla u ostavinsku imovinu iza njegovog oca M. R.1, te je predmetna nekretnina temeljem ugovora o diobi od 28. rujna 2002. pripala njemu u vlasništvo. Dalje je utvrđeno da se kao posjednik predmetne nekretnina od osnutka katastra vodio djed tužitelja I. R., s time da je rođen 1875., a umro 1956.
9. Stoga sud prvog stupnja smatra da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a temeljem pravnih pravila paragrafa 1472. Austrijskog općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ), a koji se primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine, broj 73/91), jer je tužitelj pošteni posjednik sporne nekretnine računajući posjed njegovih predaka preko 40 godina računajući do 6. travnja 1941., jer su za to vrijeme prednici tužitelja osobno raspolagali predmetnom nekretninom bez ograničenja, obrađivali je i iskorištavali u ekonomske svrhe te ih u posjedu nitko nije smetao.
10. Iz provedenih dokaza proizlazi da prednici tužitelja nikada nisu bili smetani u posjedu predmetne nekretnine, da su se ponašali kao vlasnici i istu iskorištavali prema njezinoj gospodarskoj namjeni, te je i od osnutka katastra prednik tužitelja, djed I. R. bio upisan kao posjednik, dakle posjed tužitelja i njegovih prednika do trenutka utuženja traje preko sto godina, a i nekretnina koja je predmet spora je ograđena i odijeljena od ostalih nekretnina, a samo ograđivanje je izvršeno još početkom prošlog stoljeća.
11. Neosnovano u žalbi 1. tuženica Republika Hrvatska osporava pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda u pogledu činjenice da je za predmetnu nekretninu sklopila ugovor 30. lipnja 1898. M. R.2, prabaka tužitelja, jer da u spisu nema dokaza da se radi o prabaki tužitelja te nije navedena nekretnina koja je predmet kupnje.
12. Da se radi o prabaki tužitelja pravilno je prvostupanjski sud utvrdio iskazima u postupku saslušanih svjedoka i tužitelja, a isto proizlazi i iz rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog I. R., sina M., djeda tužitelja, donijetog od strane Kotarskog suda u Trogiru poslovni broj O-164/56 od 14. lipnja 1956. Kao otac ostavitelja naveden je M. R.1, osoba koja je navedena kao suprug M. R.2 u popisu ugovora, pa povezujući sadržaj rješenja o nasljeđivanju s iskazima svjedoka slijedi kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je M. R.2 prabaka tužitelja.
13. Iako u popisu sklopljenih ugovora nije navedena katastarska oznaka nekretnine za koju je ugovor sklopljen pravilno je sud iskazima svjedokinje M. P. i tužitelja utvrdio da je kupljena nekretnina koja je u posjedu tužitelja, a koja se nakon kupoprodaje obrađivala prema gospodarskog namjeni, za koju su prednici tužitelja proveli diobu i koja je bila predmet nasljeđivanja.
14. Stoga ovaj sud prihvaća kao potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje od strane prvostupanjskog suda, a u pogledu identiteta nekretnine koja je bila predmet kupoprodaje prema ugovoru od 30. lipnja 1898. te posjedu predmetne nekretnine od strane tužitelja i njegovih prednika, kao i kakvoće posjeda.
15. Pošteni posjednik je onaj tko drži iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje, a nepošteni posjednik je onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje (pravno pravilo paragrafa 326. OGZ), a u slučaju dvojbe uzima se da je posjed pošten (pravno pravilo paragrafa 328. OGZ).
16. Teret dokaza da su tužitelj odnosno njegovi prednici bili nesavjesni je na 1. tuženici Republici Hrvatskoj, no tijekom postupka navedena tuženica nesavjesnost tužitelja nije dokazala.
17. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472. OGZ za stjecanje vlasništva na državnoj, crkvenoj, općinskoj i sličnoj imovini potrebna je dosjelost od 40 godina ukoliko je posjed pošten (savjestan), a kakve kvalitete je posjed tužitelja i njegovih prednika.
18. Prabaka tužitelja je ugovorom od 30. lipnja 1898. otkupila predmetno zemljište tzv. Demanijskim ugovorom od crkve od kada se prednici tužitelja nalaze u nesmetanom posjedu nekretnine i koja nekretnina je bila predmetom nasljeđivanja i diobe to je već prije stupanja na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja od 22. studenoga 1946. isteklo vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama, pa stoga činjenica da su na navedenoj katastarskoj čestici upisane agrarne prijave trećih osoba ne utječu na pravo tužitelja.
19. Time što je presudom naloženo da su tuženici dužni trpjeti da se na zahtjev tužitelja izvrši parcelacija kao i upis prava vlasništva tužitelja na temelju ove presude na novoformiranoj čestici nastaloj tim prijavnim listom prvostupanjski sud nije odlučivao o nečemu što ne ulazi u njegovu nadležnost, već je u nadležnosti upravnih tijela, jer sud presudom nije izvršio parcelaciju. Tuženicima je samo naloženo trpljenje provođenja parcelacije i upis prava vlasništva tužitelja, a na temelju presude i prijavnog lista kojeg će u okviru svoje nadležnosti sastaviti nadležno upravno tijelo.
20. Slijedom svega iznesenog valjalo je žalbu 1. tuženice Republike Hrvatske odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi, sve temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP.
U Zagrebu 12. rujna 2023.
Predsjednica vijeća
Jadranka Travaš, v.r.