REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-8318/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Karmen Novak-Hrgović kao predsjednice vijeća, Davorka Kučana i Renate Popović, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marcele Soljačić-Prester u svojstvu više sudske savjetnice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika IĆ, zbog prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), zbog prekršaja iz članka 56. stavka 3. cit. Zakona i zbog prekršaja iz članka 176. stavka 5. cit. Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenika IĆ, podnesenoj po branitelju Krešimiru Bagiću, odvjetniku iz Rijeke, protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel od 21. veljače 2025., poslovni broj: Pp-61/2022-15, na sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2025.,

p r e s u d i o j e:

I. U povodu žalbe okrivljenika IĆ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda, te se izriče:

Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) protiv okrivljenika IĆ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

ODBIJA SE OPTUŽBA

1. da bi 27. prosinca 2021. oko 11,25 sati u Rijeci, Osječka bb upravljao osobnim vozilom marke Renault Clio reg oznake RI 129RD te da bi istoga dana i sata u Osječkoj ulici na raskrižju s kružnim tokom prometa vozio lijevom prometnom trakom iz smjera Škurinja u smjeru Rastočina kojom prilikom je vršio skretanje udesno a da prethodno nije zauzeo položaj na krajnjoj desnoj prometnoj traci s koje je dozvoljeno skretanje pri čemu je prednjim desnim bočnim dijelom vozila udario u zadnji lijevi bočni dio osobnog vozila marke Seat Leon reg oznake B-EO 7798 (D) upravljanog po vozaču UĆ koji se kretao desnom prometnom trakom u istom smjeru,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 56. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

II. Uslijed odluke iz točke I., žalba okrivljenika IĆ postala je bespredmetna glede djela činjenično opisanog pod točkom 2. izreke.

III. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika IĆ, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.

IV. U povodu žalbe okrivljenika IĆ, preinačava se prvostupanjska presuda u odluci o ukupnoj novčanoj kazni, tako da se okrivljeniku IĆ za prekršaj iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisanog pod točkom 1. izreke pobijane presude novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisućutristodvadeset) eura, smatra utvrđenom, a koju je okrivljenik IĆ dužan platiti u roku od 60 (šezdeset) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, s time da će se, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini.

V. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik IĆ obvezan je naknaditi trošak žalbenog postupka u iznosu od 50,00 (pedeset eura) u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i zbog prekršaja iz članka 56. stavka 3. cit. Zakona, za koje mu je temeljem članka 39. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u ukupnom u iznosu od 1.350,00 eura, dok je za prekršaj iz članka 176. stavka 5. cit. Zakona oslobođen od optužbe.

2. Istom presudom, okrivljenik je obvezan naknaditi iznos troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 eura i trošak provedenog vještačenja u iznosu od 265,00 eura.

3. Protiv pobijane presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama.

4. U žalbi okrivljenik u bitnom navodi da u vrijeme kako mu se to stavlja na teret djelima pod točkom I. nije upravljao predmetnim vozilom, već da je istim u to vrijeme upravljala njegova supruga. Na okolnost tko je upravljao vozilom predmetne zgode smatra da je trebalo provesti dokaz ispitivanja svih djelatnika policije, kao i saslušanje njegove supruge PĆ. Temeljem svega navedenog u cijelosti osporava odluku o prekršajnopravnoj sankciji.

5. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

6. Žalba je u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan u točki I/1. izreke neosnovana, dok je u odnosu na prekršaj opisan pod točkom I/2. izreke bespredmetna.

7. U povodu pravodobne žalbe okrivljenika ovaj Sud je po službenoj dužnosti ispitao prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 70/17, 118/18 i 114/22), i utvrdio da se protiv okrivljenika u ovom predmetu prekršajni postupak glede djela opisanog pod točkom I/2. izreke više ne može voditi, jer je od vremena kada je prema okrivljenju prekršaj počinjen (27. prosinca 2021.) proteklo više od tri godine, pa je u smislu članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona nastupila zastara prekršajnog progona, budući da je za inkriminirani prekršaj propisana novčana kazna do iznosa prema kojem ulazi u režim obaveznog prekršajnog naloga (članak 239. stavak 1. točka 1. i 2. Prekršajnog zakona), sa zastarnim rokom od 3 godine.

8. Trebalo je stoga, u smislu odredbe članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona, donijeti presudu kojom se optužba protiv okrivljenika za djelo činjenično opisano pod točkom I/2. izreke odbija, zbog čega je žalba okrivljenika u tom dijelu postala bespredmetna, pri čemu valja napomenuti da je u vrijeme objave presude 21. veljače 2025. već prvostupanjski sud trebao po službenoj dužnosti odbiti optužbu protiv okrivljenika jer je u to vrijeme već nastupila zastara za prekršaj činjenično opisan pod točkom I/2. izreke.

9. Postupajući dalje po službenoj dužnosti u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan u točki I/1. izreke ovaj sud nije utvrdio da bi pobijanom presudom bile povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti da su počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

10. Suprotno žalbenim navodima, kojima okrivljenik argumentirano ne osporava djelo prekršaja za koje je proglašen krivim, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nakon detaljno provedenog dokaznog postupka, nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, te je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa tako i ocjenu iskaza ispitanog svjedoka policijskog službenika AĆ, koji iskaz je ocijenio vjerodostojnim dajući za to razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

11. Bezuspješan je pokušaj okrivljenika da obezvrijedi iskaz svjedoka policijskog službenika AĆ, jer nema niti jedne konkretne okolnosti koja bi dovela u pitanje vjerodostojnost njegovog iskaza. Osim toga, u spisu doista ne postoji niti jedan podatak koji bi upućivao na motiv zbog kojeg bi policijski službenik neosnovano teretio okrivljenika.

12. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je izveo pravilan zaključak o činjenicama odlučnim za postojanje prekršaja i prekršajne odgovornosti okrivljenika.

13. Nadalje, neosnovano okrivljenik u žalbi traži provođenje dokaza svih djelatnika policije, kao i saslušanje njegove supruge PĆ, jer se provođenjem tih dokaza ne bi promijenilo ovako u svemu pravilno utvrđeno činjenično stanje.

14. Prema tome, prihvaćajući u svemu uvjerljive i logične razloge na kojima je utemeljena pobijana presuda, ovaj drugostupanjski sud je našao da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice te je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je okrivljenika proglasio krivim za prekršaj iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da je upravo okrivljenik upravljao predmetnim vozilom 27. prosinca 2021. oko 11,25 sati i to za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta rješenjem PU PG Rijeka broj: 511-09-19/2-UP/I-2793/2027 zbog zdravstvene nesposobnosti, a mjera mu teče od 8. studenog 2017.

15. Stoga slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda, nema mjesta nikakvoj dvojbi glede odlučnih činjenica, pa žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

16. Prvostupanjski sud je shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona) svoje saznanje o navedenom djelu zasnovao na ocjeni svih u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi i valjano obrazložio.

17. Ispitujući odluku o kazni vijeće ovog suda je utvrdilo da izrečena kazna nije prestroga. Naime, valja navesti da je za djelo prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 eura („Narodne novine“, broj: 114/22), ili kazna zatvora do 60 dana, a koja se u navedenom trajanju propisuje za najteže oblike prekršaja, sukladno članku 35. stavku 1. Prekršajnog zakona, a prvostupanjski sud je okrivljeniku za navedeni prekršaj izrekao novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne za taj prekršaj i to u visini propisanog posebnog minimuma, pa vijeće ovog suda izrečenu novčanu kaznu smatra razmjernu težini navedenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, te da će se tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja propisana člankom 32. Prekršajnog zakona.

18. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 50,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

19. Iz navedenih razloga presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 17. rujna 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Marcela Soljačić-Prester, v. r.

Karmen Novak-Hrgović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.