Poslovni broj: P-1237/2025-6
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, 23000 Zadar
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Maji Ivković, u pravnoj stvari tužitelja Općina Bibinje, Trg Tome Bulića 2, Bibinje, OIB: 61803800042, protiv tuženika: 1) AC iz [adresa], 2) OC iz [adresa] i 3) LC iz [adresa], tuženi pod 1) do 3) kao nasljednici ČC. A, radi utvrđenja prava vlasništva, dana 17. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica Općina Bibinje, OIB: 61803800042 vlasnica čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak ukupne površine 463 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, zatražiti i ishodi kod Općinskog suda u Zadru, uknjižbu prava vlasništva u svoju korist i na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika odnosno njihovog pravnog prednika.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 12. lipnja 2025. navodi da je predmet ove tužbe utvrđenje prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, ukupne površine 463 m2, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tužiteljice Općine Bibinje za cijelo. U naravi se radi o nerazvrstanoj, komunalno opremljenoj asfaltiranoj cesti koja je u vlasništvu i posjedu Općine Bibinje dugi niz godina. U zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnine evidentiran je pok. ZC pk. A, dok je tužiteljica upisana u posjedovni list. Upis u posjedovni list u korist tužiteljice izvršen je temeljem Odluke komisije Vlade RH o podjeli nekretnina bivše Općine Zadar 1997.g., koja će se po potrebi pribaviti. U naravi predmet tužbe je rješavanje prava vlasništva na nerazvrstanoj cesti imena Slanac u Bibinjama. Predmetnu nekretninu Općina Bibinje je stekla temeljem Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23 i 133/23) i to temeljem članka 98. Zakona, koji glasi: „Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona“. Dijelovi nerazvrstane ceste su i građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa, te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo). Određena nekretnina može postati javno dobro u općoj uporabi ukoliko se dugi niz godina iskorištava na takav način (kao javno dobro), odnosno ako je iskorištavanjem na taj način faktički postala javno dobro. Dijelovi nerazvrstane ceste su i građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa, te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo). Određena nekretnina može postati javno dobro u općoj uporabi ukoliko se dugi niz godina iskorištava na takav način (kao javno dobro), odnosno ako je iskorištavanjem na taj način faktički postala javno dobro. U sudskoj praksi je zauzeto pravno shvaćanje da određena nekretnina (ili njezin dio) može postati javno dobro u općoj uporabi ako se dugi niz godina iskorištava na takav način (kao javno dobro), odnosno ako je iskorištavanjem na taj način nekretnina faktički to postala. U konkretnom slučaju predmetna nekretnina faktičnim korištenjem u svrhu puta za prolaz i provoz većeg broja osoba uz znanje obiju strana i koji put je Općina naknadno i asfaltirala, korišten je kao nerazvrstana cesta (put), odnosno faktično je postao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi u smislu čl. 101. st. 1. Zakona o cestama. Javna dobra su one stvari koje su u vlasništvu prije svega Republike Hrvatske, a zatim drugih osoba javnog prava. Pod osobama javnog prava podrazumijeva se jedinica lokalne i područne samouprave te ustanove. Osnovna odredba izjednačuje Republiku Hrvatsku i druge osobe javnog prava s drugim fizičkim i pravnim osobama u ovlaštenjima u pravnim odnosima kao nositelja prava vlasništva, osim ako zakonom nije što drugo određeno. Uvidom u zemljišne knjige tužiteljica je ustanovila je da je stanje zemljišnoknjižnog upis nesređeno, slijedom čega tužiteljica ima pravni interes srediti zemljišnoknjižno stanje svoje nekretnine, pa stoga predlaže sudu neka po dovršenom postupku, makar i zbog izostanka ili ogluhe donese sljedeću
2. Tuženici, iako uredno pozvani da podnesu odgovor na tužbu u danom roku pa budući da se nisu očitovali, odnosno nisu dostavili pisani odgovor na tužbu, a osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, koje nisu u suprotnosti s dokazima koje je tužiteljica podnijela, kao što ne postoje niti opće poznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženike spriječili opravdani razlozi da podnesu odgovor na tužbu, to je temeljem čl. 331. b. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), odlučeno kao u izreci presude.
Zadar, 17. rujna 2025.
Sutkinja
Maja Ivković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka.
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženicima pod 1) do 3) osobno
Nakon pravomoćnosti:
-Porezna uprava Zadar
