Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Varaždinu

    Varaždin, Međimurska 26D

    Poslovni broj: Gž-555/2025-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Tanje Novak –Premec kao predsjednice vijeća te Dijane Hofer kao sutkinje izvjestiteljice i Ivane Čačić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćniku Filipu Brdaru, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženika PĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Damiru Đegerecu, odvjetniku iz Koprivnice, radi ispražnjenja i predaje u posjed, povodom žalbe tuženika izjavljene protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru broj P-383/2023-34 od 20. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 17. rujna 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I/ Žalba tuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru broj P-383/2023-34 od 20. ožujka 2025. u toč.I. izreke i u dosuđujućem dijelu toč.II. izreke.

    II/ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da isprazni i preda tužiteljici u posjed slobodan od osoba i stvari dvosobni stan u mjestu Pakoštane koji je u Elaboratu o etažiranju broj 10/30 od ožujka 2011. izrađenom po ovlaštenom arhitektu trgovačkog društva ARS TIM d.o.o. za projektiranje, građenje i turizam iz [adresa] AĆ i Potvrdi Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije Ispostave Biograd na Moru klasa: 361-01/16-02/23, urbroj: 2198/1-11-2/3-16-5 od 15. prosinca 2016., čiji je sastavni dio navedeni Elaborat (a Elaborat i Potvrda su sastavni dijelovi prvostupanjske presude) - označen oznakom "stan 6", koji se nalazi na prvom katu stambene zgrade (prvom katu s lijeve strane gledajući iz položaja vanjskog stubišta zgrade) koja je sagrađena na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nove izmjere) a kojoj odgovara čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao dvor (449 m2) i kuća (175 m2) u ukupnoj površini od 624 m2, a koji stan ima korisnu površinu od 54,48 m2 i sastoji se od hodnika, kupaonice, dnevnog boravka, dvije sobe i loggie, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 52,86 m2, sve u grafičkom dijelu Elaborata označeno narančastom bojom (toč.I. izreke), a toč.II. izreke obvezan je naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 1.895,08 Eur. Nepobijanim dijelom toč.II. izreke tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa.

    2. Navedenu presudu pravovremenom žalbom pobija tuženik iz svih zakonskih žalbenih razloga propisanih odredbom čl.353.stav.1.toč.1. do 3. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP – „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22), s prijedlogom ovom sudu da je preinači i odbije tužbeni zahtjev, podredno da je ukine i predmet vrati istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

    2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

    3. Žalba tuženika je neosnovana.

    4. Naime, polazeći od činjeničnog osnova predmetne tužbe koji istu određuje tužbom predmnjevanog vlasnika u smislu odredbe čl. 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV – „Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – ispravak) koju podiže predmnjevani vlasnik neposjednik protiv posjednika nevlasnika individualno određene stvari, a u kojoj parnici predmnjevani vlasnik umjesto svoga prava vlasništva dokazuje pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari dakle sve činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari koji stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju, prvostupanjski sud je svoje zauzeto materijalno-pravno stajalište obrazložio slijedećim iz dokaznog postupka proizašlim činjenicama:

    -da je pravomoćnom presudom istog prvostupanjskog suda broj P-3545/2015-34 od 5. studenog 2018. (a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž- 1215/2019 od 28. rujna 2021.) utvrđeno da je tužiteljica prema tuženiku stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva (ugovor o kupoprodaji od 3. rujna 1997. sklopljenog sa prodavateljevm ĆĆ) za cijelo na posebnom dijelu nekretnine upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod rednim brojem 20., te opisanom kao suvlasnički dio: 1319/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6), stan označen oznakom ''stan 6'', lociran na prvom katu građevine, korisne površine 54,48 m2, koji se sastoji od hodnika, kupaonice, dnevnog boravka, dvije sobe i loggie, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 52,86 m2, sve označeno narančastom bojom, s vlasništvom kojeg stana odnosno opisane etaže kao posebnog dijela nekretnine je nedjeljivo (neodvojivo) povezan suvlasnički udjel od 1319/10000 dijela cijele nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], oznake dvor površine 449 m2 i kuća površine 175 m2, ukupne površine 624 m2, a što da je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju te presude izvrši upis prava vlasništva na prethodno opisanoj i označenoj nekretnini na svoje ime i za cijelo, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika;

    -da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stambena zgrada u kojoj se nalazi prijeporni stan upisana na čkbr. [katastarska čestica] kuća sa 175 m2 i dvor sa 449 m2 u suvlasništvu ukupno trinaestero suvlasnika među kojima je i tuženik PĆ u 13663/100000 dijela;

    -da predmetna čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) odgovara prema novoj izmjeri čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

    -da je rješenjem zemljišnoknjižnog odjela istog prvostupanjskog suda broj Z- 9787/2018 od 22. veljače 2019. određeno brisanje uknjižbe uspostave etažnog vlasništva izvršenog rješenjem broj Z-12981/17 od 5. lipnja 2017. u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju Elaborata o etažiranju broj 10/30 iz ožujka mjeseca 2011. i Potvrde nadležnog upravnog tijela od 15. prosinca 2016. te je uspostavljeno zk.stanje kakvo je bilo prije provedbe etažiranja;

    -da iz potvrde Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije, Ispostave Biograd na Moru klasa: 361-01/16-02/23, urbroj: 2198/1- 11-2/3-16-5 od 15. prosinca 2016. proizlazi da svi posebni dijelovi stambene zgrade izgrađene u naselju Pakoštane na građevnoj čkbr. [katastarska čestica] nove izmjere koja odgovara čkbr. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina], zajedno s pripadajućim sporednim dijelovima i prikazanim u grafičkom dijelu Elaborata o etažiranju broj: 10/30 od ožujka 2011., izrađenom po ovlaštenom arhitektu trgovačkog društva ARS TIM d.o.o. za projektiranje, građenje i turizam, [adresa], AĆ, predstavljaju svaki za sebe samostalnu uporabnu cjelinu, a koja zgrada se prema popisu i opisu posebnih dijelova sastoji od prizemlja, I. i II. kata, s tim da je na I. katu kao stan označen oznakom "stan 6" lociran stan korisne površine 54,48 m2 koji se sastoji od hodnika, kupaonice, dnevnog boravka, dvije sobe i loggie, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 52,86 m2, sve označeno narančastom bojom;

    -da se Elaborat o etažiranju broj: 10/30 od ožujka 2011. izrađen po ovlaštenom arhitektu trgovačkog društva ARS TIM d.o.o. za projektiranje, građenje i turizam iz [adresa] - AĆ, odnosi na višestambenu građevinu u mjestu Pakoštane koja se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se po etažama sastoji od prizemlja, 1. kata i 2. kata od kojih je na 1. katu naveden "stan 6" korisne površine 54,48 m2, odnosno neto korisne površine od 52,86 m2;

    -da predmetni "stan 6" u posjedu drži tuženik te da je taj stan istovjetan "stanu 6" kako je opisan u pravomoćnoj presudi istog prvostupanjskog suda broj P-3545/2015-34 od 5. studenog 2018., a što je potvrđeno i na provedenom uviđaju na licu mjesta 15. prosinca 2023.

    5.1. Analizirajući iznesena činjenična utvrđenja iz aspekta materijalno-pravne osnove predmetnog spora sadržane u odredbama čl. 166. stav. 1. i 2. u vezi sa čl. 162. stav. 1. ZV, prvostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica dokazala da u odnosu na "stan 6" ima pravni temelj i istinit način svog stjecanja nasuprot tuženiku, koji unatoč tome što je u zemljišnoj knjizi evidentiran kao suvlasnik cijele zgrade, posjed toga stana drži na slabijem pravnom temelju pa je usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti.

    5.2. Tuženikov prigovor retencije predmetnog stana do namirenja mu ulaganja koje je izvršio u predmetni stan prvostupanjski sud je otklonio utvrdivši tuženika nepoštenim posjednikom od samog trenutka kada je stupio u posjed istog, jer je uvidom u Ugovore o kupoprodaji koje su zaključili njegovi pravni prednici (ŽĆ i ĆĆ te ŽĆ i ŠĆ), kao i u Ugovor o kupoprodaji kojeg je sklopio sa KĆ, imao dovoljno razloga posumnjati da stan pripada otuđivatelju, no da te Ugovore, u kojemu je kao predmet prodaje određen stan broj "23" a ne stan broj "13" kojeg je kupila tužiteljica i koji u etažnom elaboratu nosi oznaku "stan 6" čiju predaju u posjed traži predmetnom tužbom – tuženik prema vlastitom iskazu nije čitao, slijedom čega da u smislu odredbe čl.165. stav. 4. ZV nije ovlašten zadržati stvar dok mu ne budu naknađeni troškovi za koje traži naknadu, nego mora stvar predati bez odgode niti ima pravo na naknadu izvršenih ulaganja.

    6. U odnosu na žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, valja navesti da tuženik u žalbi pobliže ne navodi o kojoj se bitnoj povredi odredaba parničnog postupka radi, a niti se o tome može zaključiti iz sadržaja obrazloženja žalbe, naprotiv - iz njezinog sadržaja uopće ne proizlazi da bi se presuda pobijala iz tog žalbenog razloga. Stoga se ovaj sud, u primjeni odredbe čl.365.stav.2. ZPP koncentrirao na ispitivanje eventualno počinjenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stav. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP-a, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti i posljedično tome utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od navedenih.

    7. Nastavno u žalbi, nakon opširnog iznošenja činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda, tuženik smatra pogrešnim stav prvostupanjskog suda da tužiteljica ima valjanu pravnu osnovu stjecanja i da se ima smatrati predmnjevanim vlasnikom u odnosu na tuženika. Navedeno obzirom da se sukladno odredbama ZV pravo vlasništva stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, a što je u konkretnom slučaju tuženik i učinio pri čemu se poziva na odredbu čl.123. ZV prema kojoj stjecatelj upisom stječe nekretninu kao od njezina vlasnika, ako je, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine premda to nije bila, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti pa kako je uknjižba tuženika provedena na temelju valjanih i konzumiranih pravnih poslova (ugovori o kupoprodaji nekretnina) od svojeg prednika ŠĆ, a koji je u dobroj vjeri isto tako stekao predmetni stan od svojeg prednika ŽĆ, a ovaj od svog prednika ĆĆ to tužiteljica u odnosu na tuženika nema pravni posao temeljem kojeg bi od njega mogla steći pravo vlasništva. Ugovori na temelju kojih je tuženik stekao pravo vlasništva uknjižbom nisu utvrđeni ništetnim niti su poništeni, već su konzumirani u cijelosti, a tuženika nitko nikada nije smetao u izvršenju njegovih vlasničkih prava na predmetnom stanu. Tuženik i njegovi prednici da su završili gradnju predmetnog stana na način da su iz roh-bau verzije isti završili u sistem „ključ u ruke“ odnosno potpuno su od nefunkcionalnosti i nemogućnost redovnog stanovanja stan sagradili do potpune funkcionalnosti i uređenja (sve instalacije el.energija i voda), ugradili su stolariju (vrata i prozore), ožbukali su stan, pogletali, pofarbali stan, ugradili pločice, sanitarije, odnosno sve što je potrebno, a na kraju ga i namjestili svojim namještajem. Zaključuje da je prvostupanjski sud propustio primijeniti "odredbe sudske prakse" o višestrukom raspolaganju istom stvari, a koja se u konkretnom slučaju dogodila. Ističe i da ima pravo retencije (zadržanja) predmetnog stana sve dok mu se ne naknadi vrijednost njegovih ulaganja kao i ulaganja njegovih pravnih prednika jer nije znao niti mogao znati za kupoprodajni ugovor tužiteljice jer ista nije bila upisana u zemljišnim knjigama.

    8. Odgovarajući na žalbene navode od odlučnog značaja, u okviru ovlasti iz odredbe čl.375.stav.1. ZPP-a valja navesti da je prvostupanjski sud na osnovu rezultata opširno provedenog (i sadržajno ocjenjenog) dokaznog postupka utvrdio da je tužiteljica predmnjevana vlasnica prijepora – predmetnog stana, detaljno opisanog i na uviđaju na licu mjesta nedvojbeno identificiranog - u smislu odredbe čl.166.stav.1. ZV-a jer navedeno proizlazi iz sadržaja izreke pravomoćne presude istog prvostupanjskog suda broj P-3545/2015-34 od 5. studenog 2018. (a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1215/2019 od 28. rujna 2021.) kojom je utvrđeno da je tužiteljica prema tuženiku stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva (ugovor o kupoprodaji od 3.9.1997.) te je i obvezan na trpljenje njezinog upisa prava vlasništva u zemljišne knjige, no u čemu je ista onemogućena uslijed činjenice što je u međuvremenu – prije pravomoćnosti citirane presude broj P-3545/2015-34 od 5. studenog 2018. - rješenjem zemljišnoknjižnog odjela istog prvostupanjskog suda broj Z-9787/2018 od 22. veljače 2019. određeno brisanje uknjižbe uspostave etažnog vlasništva izvršenog rješenjem broj Z-12981/17 od 5. lipnja 2017. u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju Elaborata i etažiranju broj 10/30 iz ožujka mjeseca 2011. i Potvrde nadležnog upravnog tijela od 15. prosinca 2016. pa kako je posjed tuženika u odnosu na predmetni stan nesporan, to je prvostupanjski sud pravilno istome naložio da predmetni stan preda u posjed tužiteljice, slobodan od osoba i stvari. Žalbeni navodi kojima osporava pobijanu presudu u dijelu u kojem je obvezan iseliti iz predmetnih nekretnina i iste predati slobodne od osoba i stvari tužiteljici u posjed (toč.I izreke) te se istima referira na pravnu valjanost tužiteljičinog ugovora o kupoprodaji, tuženik nije doveo u sumnju ni činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda kao ni materijalnopravno stajalište istog suda na kojem taj sud temelji zaključak da je tužiteljica dokazala činjenice na temelju kojih se predmnjeva njezino vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njezinog zahtjeva kao osnovnim pretpostavkama za ostvarenje njezinog prava da od tuženika koji je u nespornom posjedu predmetnog stana zahtijeva predaju posjeda tih nekretnina, a koje činjenična utvrđenja kao i materijalnopravno stajalište u cijelosti pravilnim prihvaća i ovaj sud. Ni prvostupanjski sud kao ni ovaj sud nije ovlašten ispitivati ni pravilnost, a ni zakonitost pravomoćnih sudskih odluka, pa tako konkretno ni presudu P-3545/2015-34 od 5. studenog 2018. kojom je utvrđeno da je tužiteljica u odnosu na tuženika stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva predmetnog stana a isti obvezan trpjeti uknjižbu njezinog prava vlasništva jer da tuženik nije mogao steći vlasništvo predmetnog stana kupoprodajom jer niti njegovi pravni prednici (ŽĆ i S) nisu stekli vlasništvo tog stana na prvom katu, već stana broj "23" na drugom katu iste višestambene zgrade, a što da je tuženiku moralo biti poznato.

    8.1. Ne mogu se prihvatiti tvrdnje žalitelja da je bio savjesni stjecatelj i da je u dobroj vjeri prvi zatražio i ishodio upis u zemljišne knjige (čl. 122. ZV), jer je u trenutku sklapanja pravnog posla, kao i u vrijeme kada je zahtijevao upis svoga prava vlasništva u zemljišne knjige, uvidom u ugovore o kupoprodaji koje su zaključili njegovi pravni prednici ŽĆ i ĆĆ, te ŽĆ i ŠĆ, kao i u Ugovor o kupoprodaji koji je tuženik zaključio sa KĆ mogao uočiti da je predmet prodaje bio stan broj 23 na drugom katu, a ne sporni stan broj 13, na prvom katu, pa je dakle imao dovoljno razloga posumnjati da stan pripada otuđivatelju, no ugovore kako navodi u svom iskazu nije čitao.

    9. Iako je pravilno prvostupanjski sud i tuženikov prigovor retencije do naknade mu izvršenih ulaganja ocijenio neosnovanim, valja navesti da je takav prigovor prije svega neutemeljen obzirom da je tražbina čije namirenje tuženik zahtijeva nominalno potpuno neodređen. Uz to se nepošteni posjednik stvari ne može pozivati na pravo zadržanja, no ima pravo na naknadu troškova (samo onih koji bi bili nužni i vlasniku).

    9.1. Naime, odredbom čl. 164. stav.2. ZV-a propisano je: „Zahtijeva li vlasnik da posjednik preda stvar, pošteni posjednik može tražiti naknadu za nužne i korisne troškove koje je imao, te stvar zadržati dok mu oni ne budu naknađeni.“ Prema odredbi čl.165.stav.3. ZV nepošteni posjednik ima pravo na naknadu troškova ako bi oni bili nužni i vlasniku; to mu pravo zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari, no prema stav.4. nepošteni posjednik nije ovlašten zadržati stvar dok mu ne budu naknađeni troškovi za koje traži naknadu, nego mora stvar predati bez odgode.

    9.2. Iz citiranih odredbi proizlazi da je pravo zadržanja akcesorno pravo ovisno o dospjelom i utuživom potraživanju posjednika stvari prema zahtjevu (i) predmnjevanog vlasnika da mu stvar preda u posjed i na koje pravo se može pozvati samo pošteni posjednik. U konkretnom slučaju tuženik se usprotivio zahtjevu tužiteljice za predaju u posjed predmetnih nekretnina prigovorom, kao procesnom radnjom, da će stvar zadržati sve dok mu tužiteljica ne podmiri njegovo potraživanje koje međutim uopće nije nominalno odredio. Da bi prvostupanjski sud uopće mogao odlučivati o prigovoru zadržanja potrebno je da posjednik jasno odredi svoje potraživanje jer je osnovanost i dospijeće takve tražbine temeljna pretpostavka prava retencije. No u konkretnom slučaju je tuženik u odgovoru na tužbu tek naveo, citira se: " ukoliko se u ovom postupku ipak utvrdi da se radi o stanu koji pripada tužiteljici, tuženik ima pravo retencije (zadržanja) predmetnog stana sve dok mu se ne naknadi vrijednost njegovih ulaganja."

    9.3. Imajući dakle u vidu da tuženik nije odredio visinu tražbine do namirenja koje je vezao istaknuti prigovor zadržanja predmetnog stana, kraj činjenice što ovaj sud prihvaća i utvrđenje prvostupanjskog suda da je tuženik nepošteni posjednik (što proizlazi i iz sadržaja postupka istog prvostupanjskog suda broj P-3545/2015) koji je sukladno ranije cit. odredbi čl. 165.stav.4. ZV stvar dužan predati bez odgode i nije ovlašten pozvati se na pravo zadržanja, to je suprotne žalbene navode tuženika valjalo ocijeniti bez značaja na zakonitost i pravilnost prvostupanjske presude.

    10. Obzirom na sve izneseno, valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu pozivom na odredbu čl.368.stav.1. ZPP-a uključujući i odluku o troškovima postupka koju žalitelj pobija očito samo za slučaj uspjeha žalbe u pogledu glavne stvari jer ne pobija ni kriterij dosuđenja ni način obračuna niti visinu pojedinih troškova, a imajući pri tom u vidu da sukladno odredbi čl.365.stav.2. ZPP-a drugostupanjski sud na pravilnost primijenjenog materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, ne pazi po službenoj dužnosti.

    11. Obzirom na žalbeni neuspjeh, tuženik je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.

    12. U nepobijanom odbijajućem dijelu odluka o troškovima postupka sadržana u toč.II. izreke prvostupanjske presude nije bila predmetom žalbenog ispitivanja (čl.365.stav.1. u vezi sa čl.381. ZPP-a).

    U Varaždinu 17. rujna 2025.

    Predsjednica vijeća

    Tanja Novak-Premec

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.