REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-69/2023-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović-Terzić, predsjednice vijeća, Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Mirjane Šebalj Meglajec, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Marijanu Belušiću, odvjetniku u Labinu protiv tuženice Općine Raša, OIB: 69591000741, Trg Gustavo Pulitzer Finali 2, Raša, zastupane po punomoćnicama Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, odvjetnicama u Labinu, radi provedbe geodetskog elaborata, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Pazinu, od 21. studenog 2022., poslovni broj: P-2196/2019-60, u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženice Općine Raša, ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, od 21. studenog 2022., poslovni broj: P-2196/2019-60 u pobijanom dijelu (točka I, II, III i V) te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II Tužitelji se odbijaju sa zahtjevom za trošak odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

" I. Utvrđuje se da su stranke vlasnici nekretnina opisanih u geodetskom elaboratu iz srpnja 2018., sačinjenom po ovlaštenom inženjeru geodezije ŠĆ, br. 61/18, klasa UP/I-930-03/08-02/111, urbroj: 541-01-01/1-08-2, kako slijedi:

1) I. tužitelj ĐĆ je vlasnik nekretnina:

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Šparići, oranica sa 781 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Skitacankina, ruševina sa 87 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Šparići, kuća sa 46 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Umejak, pašnjak sa 8851 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Umejak, pašnjak sa 3855 m2 i put sa 84 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Tranšiti, oranica sa 2678 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Potok, šuma sa 12708 m2 i put sa 217 m2,

2) II. tužitelj BĆ je vlasnik nekretnina:

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Poli kuće, pašnjak sa 1588 m2 i put sa 79 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Boškić, šuma sa 1908 m2 i put sa 188 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Zad kuće, oranica sa 8371 m2 i put sa 221 m2,

3) tuženica Općina Raša je vlasnica nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Mladenica, šuma sa 5741 m2 i put sa 287 m2.

II. Nalaže se tuženici da dozvoli da se u zemljišnim knjigama provede geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog stanja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica iz srpnja 2018., sačinjenom po ovlaštenom inženjeru geodezije ŠĆ, br. 61/18, klasa UP/I-930-03/08-02/111, urbroj: 541-01-01/1-08- 2, jer će u protivnom takvu njezinu suglasnost zamijeniti ova presuda, u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljima troškove postupka isplatom iznosa od 28.007,30 kuna / 3.717,21 eura (dvadesetosamtisućasedamkuna i trideset lipa / tritisućesedamstosedamnaest eura i dvadesetjedan cent) 1 u roku 15 dana.

IV. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka se odbija.

V. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka."

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14; dalje ZPP) i zbog odluke o trošku parničnog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja i obveže iste na naknadu parničnog troška ili podredno da se prvostupanjska odluke ukine i predmet vrati na ponovni postupak. Traži troškove žalbenog postupka.

2.1. U žalbi navodi da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta za deklaratornu odluku jer su tužitelji zaključili ugovor o kupoprodaji nekretnina, koji je bio pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, a vlasništvo je stečeno upisom u zemljišne knjige, da je u predmetnom ugovoru navedena katastarska oznaka za svaku česticu, površina nekretnine sukladno upisu u katastar i zemljišne knjige, kao i kultura pojedine čestice pa da su tužitelji stekli pravo vlasništva nekretnina u obliku i površini kako je bilo navedeno u ugovoru i upisano u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu. Tuženica smatra da tužitelji, koji su nekretnine stjecali na temelju pravnog posla, nisu mogli steći više od onoga što je u ugovoru o kupoprodaji navedeno i da ne mogu sada na temelju elaborata stjecati nešto drugo od onoga što je bilo navedeno kao predmet prodaje u valjano zaključenom ugovoru, koji je ujedno proveden u zemljišnim knjigama pa da tužitelji nemaju novi titulus za stjecanje prava vlasništva jer nikada nikakav drugi ugovor, kojim bi stekli daljnju površinu od oko 7.000 m2, nisu zaključili pa da se čak s elaboratom suglasila i tuženica, ne bi bilo osnove za stjecanje prava vlasništva bez zaključenog aneksa ugovora, kojim bi se izmijenila površina i točno utvrdila cijena za površinu koja nije bila navedena u ranijem ugovoru.

2.2. Dalje u žalbi navodi da su pravne prednice tužitelja nekretnine stekle u postupku diobe, koji je proveden pod poslovnim brojem: R1-103/79 i da je pravna prednica 1. tužitelja VĆ stekla, kč. br. [katastarska čestica] u površini od 7.738 m2, kao i kč. br. [katastarska čestica] u površini od 5.767 m2, a pravna prednica 2. tužitelja EĆ kč. br. [katastarska čestica] u površini od 2.020 m2 i da u predmetnom postupku nije bila sporna ni površina, ni položaj čestica te da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ih sam ima. Osim toga navodi da su sve nekretnine u vrijeme zaključenja ugovora bile zarasle i zapuštene, a u naravi su predstavljale šumu, da nitko od prodavatelja nije posjedovao nekretnine s obzirom da VĆ živi u [adresa], CĆ u [adresa], a RĆ i njegova majka u Puli, da tužiteljima nitko nije pokazao predmet prodaje pa da iz svih razloga nije bilo uvjeta za donošenje deklaratorne presude.

2.3. U odnosu na geodetski elaborat navodi da elaborat nije potvrdio katastar jer su utvrđena velika odstupanja od stvarnog stanja i stanja prikazanog u katastarskom elaboratu, da nije dopušteno da se takav nepotvrđeni elaborat provodi u zemljišnim knjigama i da je točka II izreke presude u suprotnosti sa Zakonom o zemljišnim knjigama i Zakonom od državnoj izmjeri i katastru, da je provedba nepotvrđenog elaborata nedopustiva, zatim da je tuženici, na temelju tog elaborata sačinjenog po ovlaštenom ing. geodezije GĆ, oduzeta površina nekretnine pa bi umjesto površine od 15.779 m2, imala površinu od 5.741 m2 šume i 287 m2 puta, da je prvostupanjski sud proveo vještačenje po vještaku Slobodanu Đekiću, koji se u cijelosti složio s elaboratom GĆ, a da je tuženica nalaz osporila i da vještak nije odgovorio na primjedbe niti nalaz valjano obrazložio, da vještaci tvrde da je zbog činjenice što je u mapama poništen put i prikazan na drugom mjestu, odnosno sjevernije, došlo do pomaka u položaju i granicama parcele i da je taj put u stvari dijelio dvije gromade i to ispod puta s osnovnom oznakom 730, a iznad puta s osnovnom oznakom 948, da takav stav vještaka nije ispravan jer put oznake 950/3, a koji je vještak označio slovima A-B-C, u naravi postoji, iako je vještak prilikom saslušanja tvrdio da puta nema, međutim da se u suprotno mogao uvjeriti obilaskom terena, ali i uvidom u DOF, koji je dostavljen u spis slijedom čega su točno prikazane nekretnine u katastarskim mapama, zatim da se ne može prihvatiti zaključak suda da suhozid ne bi predstavljao među između kč. br. [katastarska čestica] u 948/107 jer taj suhozid dalje nastavlja prema jugu i predstavlja među između kč. br. [katastarska čestica] i ta međa odgovara međi u katastru i međi prema skici izmjere, jedino što je u katastru to međa između kč. br. [katastarska čestica], zatim da vještak nije odgovorio na pitanje kako se nekretnine 948/37 ne dodiruje s parcelama 948/109 i 948/107, s obzirom da su ove parcele nastale od osnovne parcele 948 i da ni na ova pitanja vještak nije odgovorio pa da se na nalazu vještaka ne može temeljiti sudska odluka.

2.4. Osim navedenog tuženica ističe da je nalaz vještaka proturječan jer vještak s jedne strane navodi da se kč. br. [katastarska čestica] nalazila ispod puta, a prihvaća geodetski elaborat gdje je ova nekretnina prikazana ispod poništenog puta pa da je nalaz nejasan i da se navedeni nedostaci nisu mogli otkloniti saslušanjem vještaka pa da je prvostupanjski sud sukladno odredbi članka 261. ZPP-a, trebao prihvatiti prijedlog tužene i odrediti novo vještačenje i da je takvim postupanjem prvostupanjskog suda počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka te da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Zaključno tuženica osporava i odluku o troškovima parničnog postupka.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji predlažu odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu odluku utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. 11. i 14. ZPP-a, u svezi članka 365. stavka 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena niti relativno bitna povreda iz članka 354. stavka 1. u svezi članka 261. ZPP-a, koju tuženica ističe u žalbi jer je prvostupanjski sud sudsko vještačenje ocijenio objektivnim i stručnim te je zaključio da je sudski vještak razjasnio sva sporna pitanja i da je nalaz potpun i jasan, a sud samostalno odlučuje koje će dokaze provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica te je na temelju članka 8. ZPP-a ovlašten samostalno dokaze ocjenjivati pa odbijanjem dokaznog prijedloga tuženice nije počinjena navedena procesna povreda. Međutim, osnovano tuženica ističe da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno zbog čega nije moguće ispitati pravilnost primijene materijalnog prava.

6. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje vlasništva 1. tužitelja na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 781 m2, 2951 u površini od 87 m2, 2952 u površini od 46 m2, 730/1 u površini od 8851 m2, 730/2 u površini od 3855 m2 i 84 m2, 733 u površini od 2678 m2, 948/37 u površini od 12708 m2 i 217 m2 sve k. o. [katastarska općina], zatim zahtjev za utvrđenje vlasništva 2. tužitelja na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 1588 m2 i 79 m2, 948/108 u površini od 1908 m2 i 188 m2 i 759/3 u površini od 8371 m2 i 221 m2 sve k. o. [katastarska općina] i tuženice na kč. br. [katastarska čestica] šuma u površini od 5741 m2 i put u površini od 287 m2 k. o. [katastarska općina] te zahtjev tužitelja da se naloži tuženici da dozvoli da se u zemljišnim knjigama provede geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog stanja pojedinačnih i već evidentiranih katastarskih čestica iz srpnja 2018., sačinjenom po ovlaštenom inženjeru geodezije ŠĆ broj 61/18, klasa: UP/I-930- 03/08-02/111, ur.broj: 541-01-01/1-08-2.

7. Prvostupanjski sud je u provedenom postupku utvrdio:

- da je 1. tužitelj u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: kč. br. [katastarska čestica] i nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – kč. br. [katastarska čestica],

- da je 2. tužitelj u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik slijedećih nekretnina: kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina],

- da je tuženica u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – kč. br. [katastarska čestica] u površini od 15779 m2,

- da su prema navodima tužbe položaj predmetnih nekretnina kao i podatci u zemljišnim knjigama u naravi različiti od stvarnih podataka te da je zbog usklađenja stvarnog stanja u srpnju 2018. sačinjen geodetski elaborat broj 61/18 po ing. geodezije ŠĆ, radi evidentiranja stvarnog položaja katastarskih čestica i da je u katastarskom planu za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tuženice iskazana površina od 15779 m2, a da je prema sačinjenom geodetskom elaboratu stvarno stanje površine te nekretnine 5741 m2,

- da je tuženica odbila ovjeriti i potpisati elaborat te dopustiti njegovu provedbu,

- da je rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula – Pola, Odjela za katastar Labin od 17. travnja 2019., odbijeno potvrđivanje predmetnog elaborata jer su utvrđena velika odstupanja stvarnog stanja i stanja prikazanog u katastarskom elaboratu zbog čega se Općina Raša kao nositelj prava na predmetnoj nekretnini ne slaže s izradom elaborata i predlaže urediti međe u sudskom postupku,

- da je tuženica kao posjednica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 15779 m2 upisana u posjedovni list 528 k. o. [katastarska općina],

- je tuženica kč. br. [katastarska čestica] u površini od 2.000 metara, stekla na temelju Ugovora o zamjeni nekretnina od **.**.1960. s TĆ,

- da je sudski vještak Slobodan Đekić utvrdio da je geodetski elaborat koji je napravio ŠĆ tehnički ispravan, ali nije dobio potvrdu tehničke ispravnosti radi velikog odstupanja stvarnog stanja i stanja upisanog u katastarskom operatu, uz obrazloženje da se prvi katastarski plan čuva u talijanskom arhivu i da je nastao 1880., da je osnovna parcela današnje gromade imala oznaku 730 s početnom površinom od 53.536 m2, a točnost grafičke izmjere dozvoljava pogrešku od 20%, što znači da površina matične parcele mogla biti 42.829 m2 te je na sjevernoj i zapadnoj strani graničila s putom, a postojeći put koji je u vrijeme izrade plana prolazio njenom sredinom izmješten je na rug nekretnine, da kč. br. [katastarska čestica] nikada nije bila izmjerena numeričkom metodom pa je potrebno primijeniti grafički kriterij dozvoljenog odstupanja, da se kč. br. [katastarska čestica] nalazi ispod puta i da je sa sjeverne strane omeđena suhozidom, a s istočne strane graniči sa 948/107, dok je 948/107 omeđena sa svih strana i u naravi definira valu, a ispod predmetnih čestica nalazi se kč. br. [katastarska čestica] koja je sa sjeverne strane djelomično omeđena suhozidom prema kč. br. [katastarska čestica], sa istočne strane omeđena je suhozidom prema kč. br. [katastarska čestica] i južnom međom djelomično suhozidom prema kč. br. [katastarska čestica], da je za pretpostaviti je da prije definiranja građevinskog područja isto nije premjereno, nego je preuzeta ranije upisana površina s dozvoljenim odstupanjem od 20% i da se vjerojatno prenosila početna pogreška sa svakom novom parcelacijom, koja se provodila na način da s e novonastala katastarska čestica snimala tahimetrijskom metodom i novonastala površina se samo oduzimala od matične parcele, a nije se računala i provjeravala i da bi se izrađenim geodetskim elaboratom moglo uskladiti stvarno stanje površina katastarskih čestica na terenu i površina istih u katastarskom operatu, da kada je govorio da se kč. br. [katastarska čestica] po kopiji katastarskog plana nalaze sjeverno od puta, a da se prema stanju na terenu nalaze ispod puta da je govorio o njegovom položaju u odnosu na put koji je ucrtan u katastru i da put koji je ucrtan i katastru u stvarnosti ne postoji, a u stvarnosti postoji put koji je poništen u planu iz 1900. i taj put je vještak na planu dostavljenom uz očitovanje označio žutom bojom, da je površina kč. br. [katastarska čestica] na terenu iznosi 781 m2, a kč. br. [katastarska čestica] iznosi 2096 m2, zatim da se već 1900. znalo da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi ispod stvarnog puta, a da se iznad stvarnog puta nalazi kč. br. [katastarska čestica], zbog čega se stvarni put poništio te je u katastarskom operatu ucrtan novi put kčč.br. 950/3 te su tadašnje gromade kč. br. [katastarska čestica] pomaknute sjeverno zbog čega ispada da se kč. br. [katastarska čestica] u katastru povećala i da se i dalje nalazi ispod puta ucrtanog u katastru, a da se kč. br. [katastarska čestica] smanjila i da se nalazi ispod puta ucrtanog u katastru, a da je to tako pokazuje i činjenica utvrđena na terenu da uz stvarni put postoji suhozid, dok je kroz put koji je ucrtan u katastru, šuma i puta nema,

- da je pri očevidu na licu mjesta 1. tužitelj pokazao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je kupio od RĆ, a koja je u cijelosti ograđena suhozidom i za koju je vještak na licu mjesta utvrdio da se nalazi sjeverno od puta kč. br. [katastarska čestica], da sa zapadne strane graniči sa kč. br. [katastarska čestica], a s istočne sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je u naravi ograđena suhozidom i da je po kulturi zaraštena oranica i da se nalazi sjeverno od kč. br. [katastarska čestica], da je vještak izvršio preklop DKP-a na HOk iz 1968. iz čega je vidljiv pomak katastarskih čestica [katastarska čestica] te da je kč. br. [katastarska čestica] pomaknuta i manja u odnosu na kopiju katastarskog plana, da nekretninu koju je pokazao 1. tužitelj, a koja je omeđena suhozidom ne bi mogao identificirati po katastarskom planu jer se ista površina nalazi unutar kč. br. [katastarska čestica] i ne radi se o nekretnini koja je pokazana te da bi pokazanu nekretninu isto smjestio unutar kč. br. [katastarska čestica] i da se prema stanju na terenu čestice 948/107 i 948/108 nalaze ispod puta kč. br. [katastarska čestica], a prema katastarskom planu proizlazi da se nalaze iznad navedenog puta te da bi geodetski elaborat sačinio isto kao i ŠĆ,

- da je svjedok ČĆ iskazao da živi na udaljenosti oko 1 km od kč. br. [katastarska čestica] i da je potvrdio da je nekretnina koja je okružena suhozidom bila u vlasništvu LĆ, djeda RĆ, koji je tu nekretninu naslijedio i prodao 1. tužitelju i da je otprilike u isto vrijeme 2. tužitelj od NĆ kupio kč. br. [katastarska čestica], a koja se nalazi iznad kč. br. [katastarska čestica], da je svjedok NĆ zastupao prilikom prodaje jer isti živi u [adresa] i da je predmetnu česticu prije prodaje pokazao 2. tužitelju, da je do odlaska u [adresa] NĆ koristio nekretninu na način da je sjekao drva, a nakon odlaska iz Hrvatske dozvolio je svjedoku da koristi i održava predmetnu česticu, da je on uz pomoć pravnice sastavljao kupoprodajni ugovor i da nekretninu nisu mjerili na terenu, već su podatke u ugovor unijeli iz zemljišne knjige,

- da je svjedok ĆĆ u odnosu na raniji posjed predmetnih nekretnina iskazao na isti način kao i svjedok ČĆ,

- da je ŠĆ, koji je sačinio geodetske elaborat, u svojstvu svjedoka iskazao da ga je 2017. angažirao 2. tužitelj i da na terenu nije mogao identificirati spornu nekretninu s obzirom da stanje na terenu ne odgovara stanju u katastarskom planu, da je zbog toga još jednom izašao na teren kako bi proširio područje mjerenja, da je tada sreo IĆ koji mu je pokazao valu ograđenu suhozidom kao nekretninu JĆ, a za nekretninu zapadno rekao je da je to nekretnina koju koristi obitelj NĆ, zatim da stanje na terenu nikako nije odgovaralo katastarskom stanju, odnosno da su parcele koje se u naravi nalaze ispod puta, na katastarskom planu su prikazane iznad puta, da je na temelju karte arhive Republike Italije – Trsta iz 1880 utvrdio da su sve te nekretnine nekad predstavljale jednu česticu, a prema njegovim saznanjima u vlasništvu obitelji NĆ, da su stoga vanjske granice nekada jedne čestice jednake granicama iz katastarskog operata te da do odstupanja dolazi unutar granica i da sve nekretnine koje su prikazane na katastarskom planu nisu prikazane kako je u stvarnosti te da je po njegovom mišljenju do pogreške došlo kad se vršila dioba između brata i sestre NĆ, iz razloga što je osoba koja je vršila diobu krivo utvrdila svoj položaj misleći da se nalazi kraj drugoga puta,

- da iz iskaza svjedoka RĆ proizlazi da je kč. br. [katastarska čestica] stekao 2010. od svoje majke, koja ju je naslijedila od svog oca UĆ, a UĆ je nekretninu kupio 1926. i da je sve do 2007. ili 2008. taj vrt obrađivala njegova obitelj na način da su sadili kukuruz, pšenicu, kelj i tikve, a cijelom dužinom kamenog zida bila je posađena vinova loza, da je prije prodaje došao na teren s 1.tužiteljem i pokazao mu cijeli taj vrt ograđen suhozidom kao predmet prodaje nakon čega je izvršena kupoprodaja, a površina se nije mjerila, već je u ugovor upisana površina prema podacima iz zemljišne knjige,

- da iz iskaza 1. tužitelj proizlazi da je nekretnine koje su predmet ovog postupka kupio od RĆ, koji mu je prodao jednu nekretninu i od VĆ, koja mu je prodala više nekretnina, da mu je RĆ nekretninu pokazao na terenu, a radi se o vrtu koji je ograđen suhozidom, da je sam sastavio ugovor prema uobičajenim šprancama, da je površinu prepisao iz zk. izvatka, da je nekretnine na tom dijelu kupio 2. tužitelj od Đ i VĆ.

8. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev, kao i nalaz i mišljenje vještaka Slobodana Đekića te iskaz svjedoka ŠĆ, koji je sačinio geodetski elaborat, zaključujući da su dva inženjera geodezije utvrdila da na temelju važećeg katastarskog plana nisu mogli izvršiti identifikaciju spornih čestica jer katastarski plan ne odražava stvarno stanje, stvarni položaj i površine predmetnih nekretnina i da je predmet ovog postupka usklađenje stanja u katastarskom operatu sa stvarnim stanjem na terenu te da i tužitelj i tuženica mogu biti vlasnici samo onih nekretnina koje su bile u vlasništvu njihovih prednika, a da sama okolnost da je nekretnina tuženice u zemljišnoj knjizi bila upisana s površinom od 35080 m2 (površina prije cijepanja), ne znači da je ta nekretnina zaista imala tu površinu i da je od svog prednika zaista stekla tu površinu, kao i da ta nekretnina ima površinu od 15.779 m2, zatim da je iz ugovora o zamjeni vidljivo da je ZĆ tuženici dao u vlasništvo između ostalog kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 2000 m2, da iz povijesnog zk. izvatka proizlazi da u vrijeme zamjene nekretnina za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila upisana površina, već je površina bila upisana 1996., na temelju podataka iz katastarskog operata jer je ZĆ ([adresa]) bio upisan u posjedovnom listu kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – šuma u površini od 35080 m2 i da je iz presude P-238/90 od 18. siječnja 2001., koja je priložena u spisu Državne geodetske uprave, Klasa: 932-07/02-02-80 utvrđeno da je tuženica u tom postupku isticala da koristi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 5000 m2.

8.1. Osim toga prvostupanjski sud utvrđuje da tužitelji kao nositelji prava na nekretninama za koje su utvrdili da stvarno stanje ne odgovara stanju u katastarskom operatu, imaju u smislu odredbe članka 69. do 72 i članka 89. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnine („Narodne novine“ broj: 112/18 i 39/22; dalje ZDIKN) dužnost prijaviti sve promjene koje su utvrdili i uz prijavu priložili odgovarajući elaborat, a sve kako bi se stanje u katastru uskladilo sa stvarnim stanjem i kako bi javne isprave dokazivale istinitost onoga što se u njima potvrđuje ili određuje te da je u konkretnom slučaju elaborat izrađen od strane ovlaštene osobe, koja ima suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta (članak 90. ZDIKN i članka 43. Pravilnika o katastarskim elaboratima), da elaborat odgovara svrsi za koju je izrađen i u okviru izrade elaborata obavljene su sve potrebne radnje (članka 46. Pravilnika o katastarskim elaboratima) te ima sve potrebne sastavne dijelove (članak 40. Pravilnika o geodetskim elaboratima), osim suglasnosti tuženice za njegovu provedbu pa kako je u postupku utvrđeno kako razlog zbog kojeg je tuženica odbila dati suglasnost ne odgovara stvarnom stanju, prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženici da dozvoli provedbu predmetnog geodetskog elaborata.

8.2. Prvostupanjski sud se poziva i na članka 7. Zakona o zemljišnim knjigama i na članak 230. ZPP-a, prema kojem je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena te uzimajući u obzir da se zemljišne knjige moraju zasnivati na katastarskoj izmjeri zemljišta prema članku 10. Zakona o zemljišnim knjigama, a da su tužitelji u ovom postupku dokazali da sadržaj tih javnih isprava ne odgovara stvarnom stanju prihvaća tužbeni zahtjev da se utvrdi da su tužitelji i tuženica vlasnici nekretnina na naznakom površina koje odgovaraju stvarnoj površini tih čestica.

9. Međutim, prvostupanjski sud je propustio razjasniti i provjeriti je li Rješenje Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjel za katastar nekretnina Labin, Klasa: 932-06/18-02/315, Ur.broj: 541-27-04/2-19-2 od 17. travnja 2019. pravomoćno i jesu li tužitelji na navedeno rješenje ulagali žalbu te nadalje eventualno pokretali upravni spor, što predstavlja odlučnu činjenicu u odnosu na predmet spora jer je sud vezan pravomoćnom odlukom donesenom u upravnom postupku. Naime, odredbom članka 12. stavak 1. i 2. ZPP-a, propisano da kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno. Dakle, iz odredbe članka 12. stavak 1. ZPP-a, proizlazi zaključak da su sudovi vezani za pravomoćne upravne akte. Tako Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj: U-III-350/2006 od 20. svibnja 2008. navodi da je parnični sud na temelju odredbe članka 12. stavak 1. ZPP- a vezan ne samo za odluku upravnog tijela u granicama njezine pravomoćnosti nego i za činjenična utvrđenja u toj odluci koja supstanciraju sadržaj izreke te odluke. Nakon navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, Vrhovni je sud Republike Hrvatske zauzeo je pravni stav o nevezanosti parničnog suda upravnim rješenjem, ako parnične stranke nisu sudjelovale u donošenju tog upravnog akta (subjektivne granice pravomoćnosti - inter partes) pa je Vrhovni sud Republike Hrvatske u nizu svojih odluka (broj: Rev-1404/09-2 od 22. siječnja 2013., broj: Revr- 127/06 od 9. svibnja 2006., broj: Rev-138/07 od 30. svibnja 2007., broj: Revr-160/08 od 4. veljače 2009., broj: Revr-501/08 od 25. studenoga 2009., broj: Revr-1547/10 od 26. siječnja 2011., broj: Rev-1719/09 od 18. svibnja 2010., broj: Rev-196/10 od 21. veljače 2012. i broj: Revx-471/10 od 29. veljače 2012.) izrazio pravni stav da je sud u parničnom postupku vezan pravomoćnim rješenjem nadležnog upravnog tijela donesenog u upravnom postupku kao prethodnom pitanju (članak 12. stavak 1. ZPP- a) i nije ovlašten preispitivati pravilnost upravnog akta.

9.1. To znači da se u parničnom postupku ne može odlučivati o istom sadržaju koji je već bio predmet odluke u upravnom postupku, konkretno geodetskog elaborata, koje je upravno tijelo odbilo potvrditi, a uzimajući u obzir i zakonsku odredbu članka 71. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj: 112/18; dalje ZDIKN, koji se u ovom postupku primjenjuje s obzirom na vrijeme izrade elaborata i početak postupka) prema kojoj da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni ured za katastar mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina, dok je odredbom članka 68. ZDIKN-a, propisano da su rješenja donesena u postupku iz članka 64. Zakona, dakle i rješenja u odnosu na geodetski elaborat, javne isprave.

9.2. Prema odredbi članka 82. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“ broj: 59/2018 i 112/2018; dalje Pravilnik) u okviru pregledavanja elaborata nadležni Ured za katastar utvrđuje: je li elaborat izrađen od osobe koja je ovlaštena za njegovo izrađivanje, odgovara li elaborat svrsi za koju je izrađen, može li se elaborat upotrebljavati za potrebe postupnog osnivanja katastra nekretnina, odnosno za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, je li elaborat izrađen u skladu s tehničkim specifikacijama iz članka 39. Pravilnika, je li elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, što po potrebi uključuje i potrebna kontrolna terenska mjerenja, ima li elaborat potrebne sastavne dijelove, jesu li elaboratu priložene potrebne isprave i druga potrebna dokumentacija i dokazi i sadrži li elaborat potrebne potvrde ili suglasnosti kada su iste potrebne, što znači da u slučaju da nadležno tijelo utvrdi da elaborat ispunjava sve tehničke i potrebne uvjete za potvrđivanje u skladu sa člankom 83. Pravilnika te da mu samo nedostaje suglasnost jedne od stranka, stavit će potvrdu koja glasi: »Ovaj geodetski elaborat je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, odgovara svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe postupnog osnivanja katastra nekretnina/provođenja promjena u katastru zemljišta. Za provođenje ovoga elaborata potrebno je sastaviti isprave pogodne za upis u zemljišne knjige.«. U tom slučaju isprava pogodna za upis u zemljišnu knjigu je sudska presuda kojom će se utvrđivati vlasništvo ili uređivati međa.

9.2. S obzirom da je ovakva potvrda nadležnog Ureda za katastar izostala i da je odbijeno potvrđivanje elaborata, ostala je neutvrđenom činjenica pravomoćnosti i konačnosti predmetnog rješenja Ureda za katastar Labin te time i vezanosti suda za upravno rješenje i ispravnost geodetskog elaborata, s obzirom da se isti može koristiti samo ako ga je ovjerilo nadležno tijelo državne geodetske uprave te u skladu s člankom 5. Pravilnika, upotrebljavati u svrhu i za potrebe za koje je izrađen samo kad je potvrđen od strane katastarskog ureda.

10. Slijedom navedenog osnovani su žalbeni navodi tuženice u odnosu na nepotvrđeni geodetski elaborat pa je valjalo uvažiti žalbu tuženice i ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu te predmet vratiti na ponovno suđenje kako bi se raspravila i utvrdila odlučna činjenica i to je li Rješenje Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjel za katastar nekretnina Labin, Klasa: 932-06/18-02/315, Ur.broj: 541-27-04/2-19-2 od 17. travnja 2019. pravomoćno i jesu li tužitelji na navedeno rješenje ulagali žalbu te nadalje nakon toga pokretali upravni spor, od koje odlučne činjenice će zavisiti primjena materijalnog prava u ovom postupku, nakon čega će prvostupanjski sud, vodeći računa o stavovima i uputama ovog suda, analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu i zakonitu odluku, koju će obrazložiti sukladno članku 338. stavku 4. ZPP-a. Prvostupanjski sud će ponovno odlučiti i o troškovima parničnog postupka te će ujedno na temelju članka 166. stavka 3. ZPP-a odlučiti i o troškovima ovog žalbenog postupka.

11. Zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu je odbijen jer ova postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje postupka sukladno članku 166. stavku 1. ZPP-a, u svezi članka 155. stavka 1. ZPP-a.

12. Stoga je na temelju članka 370. ZPP-a odlučeno kao u izreci rješenja.

Slavonski Brod, 17. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Irena Dikanović-Terzić