Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: Pp-1118/2025

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Šibeniku

    Prekršajni odjel

    Stjepana Radića 81

    Šibenik

    U IME REPUBLIKE HRVATSKE

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Ani-Mariji Paić Baković, uz sudjelovanje zapisničara Valentine Ćaleta-Car, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenog VG zbog prekršaja iz članka 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj: 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 36/2024) povodom optužnog prijedloga PU Šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten KLASA:211-07/25-5/7465, URBROJ:511-13-07-25-1, nakon ročišta održanog dana 16. rujna 2025. godine u nenazočnosti okrivljenog i predstavnika ovlaštenog tužitelja, na ročištu objave istog dana,

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljeni ŠG OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i Š, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, sa završenom osnovnom školom, invalid, nezaposlen, prima socijalnu pomoć i inkluzivni dodatak u iznosu 640,00 eura, neoženjen, bez djece, lošeg imovnog stanja, ranije prekršajno osuđivan po potvrdi Odjela za prekršajne evidencije,

    k r i v  j e

    što je dana 21. ožujka 2025. godine u 20:30 sati u mjestu [adresa] ponovio prekršaj nasilja u obitelji, obzirom da je pravomoćno kažnjen presudom Općinskog suda u Šibeniku broj 48 Pp-95/2024 od 6. siječnja 2024. godine, pravomoćnom dana 6. siječnja 2024. godine, na način da je počinio psihičko nasilje spram svoje bivše intimne partnerice GG, što je kod iste izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva. Naime, dana 21. ožujka 2025. godine oko 20:30 sati okrivljeni ŠG je došao do kuće GG na adresi [adresa] je u jednom trenutku počeo snažno rukom udarati po ulaznim vratima kuće te kada je GG upitala tako je, okrivljeni je glasno vičući govorio: "šta je, šta je, odjebi", ponovivši to nekoliko puta, nakon čega joj govori da ukoliko ne otvori vrata da će ih razbiti, a kako mu je ista odgovorila da se boji i da neće otvoriti vrata, okrivljeni joj je rekao: "jel se bojiš, bojat ćeš se", nakon čega GG odlazi u sobu odakle poziva policiju, dok VG još dva puta udara rukom po prozoru dnevnog boravka, nakon čega se udaljava sa mjesta događaja

    što je dakle opisanim ponašanjem ponovio psihičko nasilje prema svojoj bivšoj intimnoj partnerici, koje ponašanje je kod iste izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost

    čime je počinio prekršaj iz čl. 10. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo po čl. 22. st. 2. istog Zakona.

    II. Temeljem članka 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, uz primjenu čl. 35. i čl. 37. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

    i z r i č e

    kazna zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana

    II.1. Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.) vrijeme za koje je okrivljenik uhićen od strane PP Šibenik s isp. Primošten, te vrijeme za koje je ovosudskom odlukom zadržan u Zatvoru u Šibeniku, tj. od 22. ožujka 2025. u 11:30 sati do 4. travnja 2025. godine u 11:30 sati, ima se uračunati u kaznu zatvora, koja je time izdržana.

    III. Temeljem čl. 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prema okrivljeniku se

    i z r i č e  i

    zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana

    koja mjera traje do prestanka razloga zbog kojeg je određena, ali ne može trajati manje od šest mjeseci.

    IV. Temeljem čl. 19. st. 1. i čl. 24. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, okrivljenik se upozorava da je dužan postupiti u skladu s izrečenom mjerom jer će ga sud u suprotnom kazniti kaznom zatvora u trajanju od najmanje 10 dana.

    V. Temeljem članka 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa troškova prekršajnog postupka i isti padaju na teret suda.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava Šibensko-kninska, Policijska postaja Šibenik s Ispostavom Primošten, podnijela je optužni prijedlog pod uvodnim brojem protiv okrivljenog VG zbog prekršaja pobliže opisanog u izreci presude. Okrivljeni je uhićen i doveden pred sud dana 22. ožujka 2025. godine.

    2. Okrivljenik je u svojoj obrani porekao prekršaj stavljen mu na teret. Isti je naveo da je GG njegova bivša intimna partnerica. Oni da su bili u vezi do lipnja 2024. godine. Tada da su prekinuli intimnu vezu. U siječnju 2024. godine također da su imali jedan eksces zbog kojeg je i ranije bio pred ovim sudom i taman tih godinu dana uvjetne osude da je isteklo. Za vrijeme trajanja te uvjetne osude da nikakvih problema nije bilo. Igrom slučaja on da je nedavno morao na izdržavanje kazne zatvora zbog osude u prekršajnom predmetu. Kako je morao ići na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 45 dana, njegov pas da je završio kod nje. On da je čak dovezao GG iz [adresa] jer da je imala gomilu stvari. Tu da se ona njemu utrpala i počela ga pozivati na kavu i slično. Na mobitelu da ima kako ga je prekjučer čak zvala i na ručak. Cijelo ovo vrijeme ona njega da maltretira, a ne on nju. Nije točno da je jučer, točnije dana 21. 3. 2025. oko 20:30 sati on počinio psihičko nasilje prema GG. Točno je da je došao pred njenu kuću i sa terase uzeo nekoliko zdjelica i hrane za psa. To da je napravio jer kako je kazao njegov pas da je bio kod nje. Nije točno da joj je glasno vičući govorio: "šta je šta je odjebi". Možda da joj je samo kazao da je došao po hranu za psa i otišao potom doma. Nije točno ni da je lupao na vrata i kazao joj: "jel se bojiš, bojat ćeš se". GG da je ta koja njega prijavljuje i maltretira. Kada ga je ranije prijavila ona da je tražio od policije da se i njoj odrede nekakve sankcije. Nakon što bi policija došla i obavila razgovor ona da bi došla i kazala: "što ti misliš da će mene neki policajac zaustaviti". On da bi volio da dođe liječnik, da pregleda nju i njega i da vidi tko je lud. Inače GG da kada je u [adresa] G stanuje u kući preko puta njegove na adresi [adresa], a on da je na adresi [adresa]. U odnosu na prekršaj za koji je osuđen pred Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu kazao je da je bio u Ivinom stanu i da je htio otići. Ona da ga je zaključala, a njen dvadesetogodišnji sin da je uzeo kostolomac i razbio njegovo auto. On da je potom uzeo povodac od svog psa i razbio njegov. Samo da je uzeo stvari i htio otići ali on da je osuđen jer njena riječ više vrijedi nego njegova. Inače da je sa GG već 3 i pol godine u intimnoj vezi.

    Istaknuo je da je jučer u boksericama gledao film 2 sata kada mu je policijski službenik došao na vrata i počeo jako lupati. Dodao je i da ne može vjerovati da se na ossnovu nečijeg poziva može tako doći na vrata i ponašati prema njemu kao lopovu.

    3. U postupku je saslušana žrtva GG, te su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem: zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu serijski broj [serijski broj], naredbe o određivanju mjere opreza, izvješća o uhićenju, presude ovog suda Pp-95/24, izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, obavijesti žrtvi nasilja u obitelji, obrasca o provedenom pojedinačnom postupku potrebe žrtve za zaštitom, potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od 21.3.2025., čitanjem nalaza i mišljenja dr. Ante Bilića te potvrde o ranijoj prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika od dana 16. rujna 2025. godine.

    3.1. Sud nije proveo dokaz suočavanjem okrivljenog i žrtve GG budući isti dokaz nisu predlagali ni okrivljeni ni predstavnik ovlaštenog tužitelja, a okrivljeni sde nakon što je uhićen i doveden na sud iako uredno pozvan nije odazivao pozivima suda pa bi proveđenje tog dokaza i dovođenje okrivljenika dodatno oduljilo ovaj prekršajni postupak.

    4. Prema odredbi članka 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik, kao i bivši bračni drug, bivši izvanbračni drug, bivši životni partner, bivši neformalni životni partner, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

    4.1. Stavak 7. navedenog članka propisuje da je žrtva nasilja u obitelji osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

    4.2. Psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihički integritet drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili uznemirenje

    4.3. Iz prekršajne odredbe članka 22. stavka 2. istog Zakona proizlazi da ukoliko se ponovi nasilje iz čl. 10. istog Zakona, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 900,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana.

    5. Svjedok žrtva GG u svom iskazu je prvotno navela da su ona i VG ranije bili u intimnoj vezi, odnosno u izvanbračnoj zajednici. Za vrijeme trajanja njihove ljubavne veze koja je trajala 3 i pol godine oni da su čak i dijelili kuće. Ona da se sada iz privatnih razloga preselila u [adresa] i oni da su susjedi, žive kuća do kuće. Ovaj događaj od 21.3.2025. koji je prijavila da nije prvi put da se okrivljeni tako ponaša. Tome da se mora stati na kraj. U to vrijeme da je čuvala njegovog psa, a on da je odsluživao nekakvu kaznu. Vreća s hranom da je bila na njenoj terasi i ona da je čula dok je stajala u svojoj kući da on uzima pseću hranu iz te vreće. Kako su susjedi i žive jako blizu ona da vidi njegov život. Potom, nakon što je uzeo tu pseći hranu da je počeo jako lupati po staklu. To da nije bilo kucanje već jako intenzivno lupanje. Lupao je kao luđak. Nazvala je sestričnu koja joj je kazala da zove policiju. Da su došli policajci iz [adresa] zatekli bi ga ispred njene kuće. Kazala mu je da što lupa, a on da se nije htio maknuti, već da je glasno vikao: "odjebi, odjebi". Ona da mu je kazala da što mu je, a on da joj je kazao: "jel se bojiš, bojat ćeš se". On da se nije htio maknuti. Njegovo ponašanje da je kod nje izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost. Inače on da ima psihoze, a i majka da mu boluje od šizofrenije, stoga, ona da bi mu htjela pomoći. Ona da bi htjela da mu sud odredi psihosocijalni tretman i da mu pomogne. On da se stalno ponaša agresivno. On nije došao na ovo ročište jer da je dvije prethodne noći bio u lošem stanju, dolazio u 4 ujutro, a sinoć da je kod njega bilo i društvo. Misli da bi on prihvatio psihosocijalni tretman jer se boji zatvora. Inače da ima problema sa ženskim rodom. Inače ona i VG da više nisu u ljubavnoj vezi. S njim da komunicira kada je on priseban, a kada nije makne se od njega. Imali su dogovor za neke radove, no on da to nije ispoštovao i sada joj je došao sin to napraviti.

    Na upit suda je li VG narkomanski ovisnik, svjedokinja odgovara da tko je ona da daje tome sud. VG da konzumira drogu ali on tvrdi da je to ponekad i da može stati sa svime kada poželi.

    6. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. Ante Bilića, spec. psihijatrije proizlazi da je i okrivljeni ŠG osoba prosječnog intelektualnog funkcioniranja i da nema znakova nedovoljnog duševnog razvoja niti teže duševne bolesti ili privremene duševne poremećenosti. Analizirajući njegovu ličnost da se može reći da pokazuje maladaptivne obrasce u interpersonalnim odnosima, da je sklon kršenju duševnih normi, smanjenog je kapaciteta za regulaciju afekta, a od mehanizma obrane više koristi idealizaciju, poricanje i projekciju. Uvažavajući ranije navedeno kao i dijagnostičke kriterije da je može reći da zadovoljava dijagnostičke kriterije za Poremećaj ličnosti.

    U odnosu prema psihoaktivnim tvarima da afirmira povremeno uzimanje manje količine alkohola i povremenu konzumaciju marihuane. Da nema osjećaj gubitka kontrole nad uzimanjem PAT-a, da nije imao aptinencijske smetnje. Uzimajući u obzir ranije navedeno, dostupne podatke iz sudskog spisa kao i dijagnostičke kriterije DSM 5 klasifikacije, njegov odnos prema alkoholu i marihuani da se može promatrati kao blagi poremećaj uzimanja više psihoaktivnih tvari (alkohol, marihuana) (Odnosno štetna uporaba alkohola prema DSM 4 klasifikaciji).

    Uvažavajući ranije navedeno, kao i njegovo mentalno funkcioniranje i ponašanje u inkriminiranom periodu može se reći da je u trenutku počinjenja prekršajnog djela njegova sposobnost shvaćanja značenja vlastitog postupanja i vladanja svojom voljom bila očuvana.

    Budući da inkriminirano djelo ima obilježja nasilja i postoji značajan stupanj opasnosti da će počiniti isto ili slično djelo preporučeno je izricanje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana. Mjera da bi se mogla izvršavati u ustanovi za izvršenje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja.

    7. Nesporno je da su okrivljeni i GG bivši intimni partneri, koji unatoč prekidu ljubavne veze i dalje komuniciraju budući su susjedi i oboje žive u [adresa].

    7.1. Međutim sporno je da li je okrivljeni utužene prigode počinio psihičko nasilje prema GG, a što je kod iste izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost.

    8. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz ispitane svjedokinje – žrtve GG ocjenjujući ga, detaljnim, okolnosnim, logičnim i razložnim s obzirom na tijek predmetnog događaja, a pogotovo s obzirom na svjedokinjino držanje tijekom iskazivanja gdje je ostavila dojam da je iskazivala istinito, uvjerljivo, jasno i nedvosmisleno te čvrsto u svom stavu i izričaju. Istaknula je da su navedene riječi koje joj je uputio okrivljeni izazvale povredu dostojanstva i uznemiranost, a navedeno ponašanje okrivljenika kada joj je lupao na vrata kuće i govorio pogrdne riječi da nije izoliran slučaj.

    9. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, te savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima sud smatra utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršajno djelo koje mu se stavlja na teret, a kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude.

    10. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku sud je od otegotnih okolnosti cijenio činjenicu da je isti do sada više puta prekršajno osuđivan zbog nasilja u obitelji, kao i ostalih prekršajnih djela iz domenejavnog reda i mira (razvidno iz potvrde Odjela za prekršajne evidencije), a što ukazuje na sklonost nasilničkom ponašanju i odsutnost pozitivnih promjena u njegovom ponašanju, dok muu je kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu da je invalid koji je ostao bez ruke u prometnoj nezgodi, pa mu je uvažavajući iznijeto izrekao najstrožu prekršajno pravnu sankciju, kaznu zatvora u trajanju od 15 dana smatrajući da će se tom sancijom postići kako generalna tako i specijalna prevencija. Sud se prilikom izruicanja ove sankcije vodio i time da su mu za istovrsni prekrpšaj iz čl. 22. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji do sada izricane novčana kazna i uvjetna osuda koje očito okrivljenog nisu odvratile od ovakovog ponašanja.

    11. U izrečenu kaznu zatvora okrivljenom je temeljem čl. 40. Prekršajnog zakona uračunato vrijeme provedeno u uhićenju i zadržavanju.

    12. Sud je prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Ante Bilića kao stručan, objektivan i dan u skladu s pravilima struke da se okrivljeniku uz kaznu izreče i zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana. Ovo iz razloga što iz iskaza oštećene, proizlazi da ovakvo agresivno ponašanje okrivljenika nije izolirani incident, već da se ovakve situacije događaju, a okrivljeni i žrtva unatoč prekidu intimne veze i dalje komuniciraju, te su isti prvi susjedi, kako bi se otklonilo nasilničko ponašanje okrivljenika ubuduće, te kako bi isti imao više uvida u svoje postupke, te shvatio društvenu neprihvatljivost ovakvog ponašanja.

    12.1. Naime, svrha izricanja zaštitnih mjera jasno je propisana čl. 11. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, da se njihovom primjenom spriječi nasilje u obitelji, osigura nužna zaštita zdravlja i sigurnost osoba izloženih nasilju, te otklone okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, pa su sve druge okolnosti na strani okrivljenika pravno irelevantne i nisu od značaja za izricanje zaštitne mjere. Navedena zaštitna mjera je i u skladu s načelom razmjernosti propisanim u čl. 51.a Prekršajnog zakona.

    12.2. Duljina trajanja izrečene zaštitne mjere od šest mjeseci, u okviru propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, a imajući na umu sve okolnosti počinjenog prekršaja i ličnost okrivljenika, primjerena je težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog.

    13. Temeljem čl. 19. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji počinitelj nasilja u obitelji dužan je postupati u skladu sa izrečenom zaštitnom mjerom i ukoliko postupi protivno određenoj zaštitnoj mjeri, sud će ga kazniti kaznom zatvora od najmanje 10 dana, sukladno članku 24. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji.

    14. Sud je okrivljenog temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona u cijelosti oslobodio naknade troškova prekršajnog postupka budući je isti nezaposlen koji živi od invalidnine, pa bi plaćanje troškova moglo ugroziti njegovu egzistenciju.

    U Šibeniku, 16. rujna 2025. godine

    Sudac

    Ana-Marija Paić Baković,v.r.

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude je dopuštena žalba u roku od 8 (osam) dana, računajući od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 2 (dva) primjerka, bez takse, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud RH.

    Dostaviti:

    1. Okrivljeniku

    2. Žrtvi GG, po pravomoćnosti

    3. Tužitelju

    4. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.