Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3475/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Penić Lukač, predsjednice vijeća, Ivice Veselića, suca izvjestitelja i člana vijeća te Tihane Marije Miladin, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice ZP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Jasminki Biloš, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika- protutužitelja ŠP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Željki Kupčerić - Trcović, odvjetnici iz Đakova, radi utvrđenja visine suvlasničkog dijela na nekretnini, trpljenja razvrgnuća suvlasničke zajednice i ništetnosti, odlučujući o žalbi tužiteljice-protutuženice i tuženika-protutužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj P-767/2024-15 od 18. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 16. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice-protutuženice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj P- 767/2024-15 od 18. lipnja 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke kojim se odbija dio tužbenog zahtjeva kojim se utvrđuje "da je tužiteljica ZP, ranije CP, OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica nekretnine u [adresa] kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] u naravi kuća, dvor, voćnjak i oranica, površine 1828 m2 u ½ dijela".

II. Odbija se žalba tuženika-protutužitelja kao neosnovana i potvrđuje odluka o trošku sadržana u presudi Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj P-767/2024-15 od 18. lipnja 2025. u dosuđujućem dijelu pod točkom III. izreke za iznos od 14.021,96 eura.

III. Žalba tuženika-protutužitelja se uvažava kao djelomično osnovana pa se odluka o trošku sadržana u presudi Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj P-767/2024-15 od 18. lipnja 2025. pod točkom III. izreke preinačuje i odlučuje:

Odbija se tužiteljica-protutuženica sa dijelom parničnog troška za iznos od 1.500,00 eura.

IV. Nalaže se tužiteljici-protutuženici naknaditi tuženiku-protutužitelju trošak žalbe u iznosu od 150,93 eura.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

"I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice ZP, ranije CP koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica ZP, ranije CP, OIB [osobni identifikacijski broj], suvlasnica nekretnine u [adresa], kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi kuća, dvor, voćnjak i oranica, površine 1828 m², u ½ dijela, što je tuženik ŠP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dužan priznati i trpjeti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, procjenom i prodajom nekretnine i podjelom polučenog novčanog iznosa ostvarenog prodajom na jednake dijelove stranaka.“

II. Odbacuje se u cijelosti kao nedopušten protutužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja koji glasi:

"I Utvrđuje se da je Ugovor o darovanju nekretnine zaključen dana 31.10. 2008. godine između DP (Stojana) Žulj, OIB [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1964. godine iz [adresa], u svojstvu darovateljice, i ZP (Željomir) Mihaljić, OIB [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1989.godine iz [adresa], u svojstvu daroprimateljice, kojim DP daruje ZP ½ idealnog dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvor, voćnjak i oranica površine 1828 m², ništetan i da ne proizvodi pravne učinke.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu da izvrši brisanje upisanog vlasništva temeljem predmetnog Ugovora o darovanju i uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje na ime DP (Stojana) Žulj, OIB [osobni identifikacijski broj], sve u roku od 15 dana.“

III. Nalaže se da tuženik-protutužitelj ŠP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi tužiteljici-protutuženici ZP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 15.521,96 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18. lipnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljica-protutuženica s preostalim zahtjevom za naknadu troškova postupka iznad iznosa od 15.521,96 eura do iznosa od 19.721,60 eura kao neosnovanim."

1.1. Rješenjem nije dopuštena subjektivna preinaka tužbe koju je tužiteljica- protutuženica istaknula u podnescima zaprimljenim 13. studenog 2023. i 8. travnja 2025., u kojima je kao tuženik naznačena LP, OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Tužiteljica-protutužena se žali protiv dijela navedene presude pod točkom I. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže preinačiti pobijanu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška, podredno, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovni postupak.

2. Tuženik-protutužitelj se žali protiv dijela navedene presude pod točkom III. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže preinačiti pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti pobijanu odluku o trošku i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Tužiteljica-protutužena u odgovoru na žalbu ističu da je žalba tuženika- protutužitelja neosnovana, predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba tužiteljice-protutužene je neosnovana, dok je žalba tuženika-protutužitelja djelomično osnovana.

5. Predmet ove pravne stvari je utvrđenje visine suvlasničkog dijela na predmetnoj nekretnini, trpljenje razvrgnuća suvlasničke zajednice te nekretnine i ništetnost ugovora o darovanju.

6. Suprotno navodima žalbi, pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, pobijana presuda sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima, te izreka pobijane presude nije u suprotnosti s njenim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijane presude.

7. Pri donošenju pobijane presude, nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), a na koje ovaj viši sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. Slijedom navedenoga, neosnovani su žalbeni navodi glede počinjenja bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

9. Dokazima izvedenim tijekom postupka, sud prvog stupnja je raspravio i utvrdio sve odlučne okolnosti za presuđenje ovoga spora te na temelju postignutih rezultata, uzimajući ih u ocjenu, valjano utvrdio činjenično stanje kako ga je izložio u razlozima pobijane presude.

10. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

11. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad tu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP-a).

12. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom zatražila da se utvrdi da je ona suvlasnica predmetne nekretnine u [adresa], kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi kuća, dvor, voćnjak i oranica, površine 1828 m², u ½ dijela, što da joj je tuženik ŠP dužan priznati i trpjeti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, procjenom i prodajom nekretnine i podjelom polučenog novčanog iznosa ostvarenog prodajom na jednake dijelove stranaka.

13. U žalbenom postupku nije prijeporno da je tuženik tijekom ove parnice prenio svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine svoj kćeri LP. Također, nije prijeporno da je tužiteljica-protutužena upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine u ½ dijela.

13.1. Nadalje, neprijeporno je da je Županijski sud u Splitu presudom i rješenjem poslovni broj Gž Ob-164/2023-3 od 6. rujna 2023. u predmetu tužitelja ŠP protiv tuženica DP i CP (sada ZP) odbio žalbu tužitelja i potvrdio presudu Općinskog suda u Osijeku broj P Ob-127/2022-13 od 28. travnja 2023. u pobijanom odbijajućem dijelu pod točkom I. izreke te pod točkama II., III. i IV. izreke te je rješenjem odbio žalbu tužitelja i potvrdio rješenje Općinskog suda u Osijeku broj P Ob-127/2022-13 od 28. travnja 2023.

13.2. Navedenom presudom Općinskog suda u Osijeku broj P Ob-127/2022-13 od 28. travnja 2023. u točki I. izreke je suđeno. "Utvrđuje se da izvanbračnu stečevinu tužitelja ŠP i I. tuženice DP predstavlja nekretnina upisana u z. k.u. l. br. 572 kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća, dvor, voćnjak i oranica, površine 1828 m², tako da su tužitelj ŠP i I. tužena DP bili suvlasnici na istoj nekretnini u ½ idealnog dijela te nekretnine, te se o d b i j a tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva da sud naloži I. tuženici DP da mu izda abularnu ispravu podobnu za zemljišno knjižni prijenos prava suvlasničkog dijela veličine 3/10 idealnih dijelova predmetne nekretnine sa imena I. tuženice DP na ime tužitelja ŠP".

13.3. Točkom II. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini navedenoj pod točkom I. preko ½ dijela do zatraženog dijela od 3/5 dok je točkom III. alineja I. izreke odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio utvrditi ništavim ugovor o darovanju i to u dijelu koji predstavlja 3/10 idealnih dijelova nekretnine upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća, dvor, voćnjak i oranica, površine 1828 m², zaključen dana 31. listopada 2008. između I. tuženice DP (Stojana) Žulj, kao darovatelja i II. tužene ZP (Željomira) Ilke kao daroprimateljice.

14. U ovom žalbenom postupku je tužiteljici-protutuženici prijeporan dio kojim je u točki I. izreke odbijen tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje "da je tužiteljica ZP, ranije CP, OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica nekretnine u [adresa] kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] u naravi kuća, dvor, voćnjak i oranica, površine 1828 m2 u ½ dijela", dok je tuženiku-protutužitelju prijeporan dio pod točkom III. izreke kojim mu se nalaže naknaditi tužiteljici-protutuženici parnični trošak.

15. U odnosu na žalbu tužiteljice-protutuženice:

Tužbom na utvrđenje (čl. 187. st. 1. i 2. ZPP-a) ne osnivaju se novi, ne preinačavaju postojeći pravni odnosi, niti se traži određena činidba, već je svrha ove tužbe da se dobije presuda kojom se tužiteljica-protutužena ubuduće osigurava od povrede svojih prava ili pravnih interesa.

15.1. Pravilno je iz provedenog postupka zaključiti, u okolnostima konkretnog slučaja da je tužiteljica-protutuženica, na temelju ugovora o darovanju sa svojom majkom DP, upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine u ½ dijela, da ista nema pravni interes tražiti od suda utvrđenje da je "suvlasnica nekretnine u [adresa], kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi kuća, dvor, voćnjak i oranica, površine 1828 m², u ½ dijela, što je tuženik ŠP dužan priznati".

15.2. Naime, valja imati na umu da je u ovom slučaju pravo vlasništva tužiteljice- protutuženice upisano u zemljišnim knjigama, pa vrijedi predmnjeva istinitosti upisa: prema takvoj se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno održava činjenično i pravno stanje zemljišta, nekretnine, a zemljišne knjige s izvacima uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava - prema odredbama čl. 8. st. 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama, "Narodne novine", broj 63/19, 128/22 i 127/24 - dalje: ZZK-a.

15.3. Kako, dakle, tuženik koji je otuđio predmetni dio nekretnine više nije pasivno legitimiran niti za razvrgnuće niti za utvrđenje, jer nije upisan u zemljišnu knjigu, a tužba je bila radi razvrgnuća (uz deklaraciju utvrđenja omjera suvlasništva) pa kada on više nije suvlasnik, nema osnove za taj dio tužbenog zahtjeva. Navodi o pravnom interesu za taj dio zahtjeva nisu osnovani.

16. U odnosu na žalbu tuženika-protutuželja:

Prije svega valja istaknuti da tuženik-protutuželj ne dovodi u sumnju izraženo pravno shvaćanje suda prvog stupnja koji je zaključio da zbog činjenice što je tuženik- protutuželj tijekom ove parnice prenio svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine kćeri LP nije moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice. Sud prvog stupnja je pravilnog shvaćanja da se razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi isključivo između suvlasnika nekretnine koji suvlasnici imaju svojstvo nužnih suparničara. Upravo iz navedenog razloga, odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice pod točkom I. izreke pobijane presude.

16.1. Žalbom tuženik-protutužitelj pobija odluku prvostupanjskog suda u dijelu u kojem mu je naloženo tužiteljici-protutuženoj naknaditi parnični trošak. Naime, smatra da, kraj činjenice da je tužbeni zahtjev u odnosu na njega odbijen, on nije dužan tužiteljici-protutuženoj naknaditi parnični trošak.

16.2. U vrijeme podnošenja tužbe tuženik je bio valjano upisani zemljišnoknjižni suvlasnik nekretnine koja je predmet spora, a koju nekretninu je tijekom postupka otuđio i to je bio razlog zbog kojega je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika, sada i protutužitelja. No, unatoč navedenom je prvostupanjski sud prihvatio zahtjev tužiteljice-protutužene za naknadu parničnog troška u odnosu na tuženika jer je isti u vrijeme podnošenja tužbe bio upisan kao suvlasnik prijeporne nekretnine sve dok ju nije otuđio tijekom postupka. Zato prvostupanjski sud smatra da je taj tuženik-protutužitelj koji je osporio tužbu i tužbeni zahtjev dao povoda tužbi te vođenju postupka slijedom čega da je dužan tužiteljici-protutuženoj naknaditi troškove postupka sukladno odredbi čl. 156. ZPP-a.

17. Prema stavu Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. listopada 2019. kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati primjenjuju se odredbe čl. 162. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), a tek u slučaju kad te odredbe nije moguće primijeniti, tada čl. 195. st. 1. ZPP-a isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe.

18. Iz navedenog proizlazi da u situaciji kada je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika iz razloga otuđenja nekretnine tijekom postupka, a da je u vrijeme podnošenja tužbe on bio zemljišnoknjižni suvlasnik i protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu, taj tuženik je odgovoran tužitelju za naknadu troškova parničnog postupka.

19. Naime, odredbom čl. 156. st. 1. ZPP je propisano da je stranka dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je prouzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio.

20. U konkretnom slučaju, presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje i razvrgnuće u odnosu na tuženika, jer je utvrđeno da je na nekretnini tog tuženika došlo do promjene vlasništva. Činjenica da je prestalo pravo vlasništva tuženika na njegovom suvlasničkom dijelu nekretnine je bila od bitnog utjecaja za odluku o meritumu spora u odnosu na tuženika. Tužiteljica, sada i protutužena, dakle, nije uspjela s tužbenim zahtjevom u odnosu na tuženika, sada i protutužitelja, jer je u tijeku trajanja postupka tuženik otuđio nekretninu o kojoj se vodi spor.

21. U navedenim okolnostima konkretnog slučaja, kad je tuženik tijekom trajanja postupka otuđio nekretninu što je bilo od utjecaja u materijalnopravnom smislu za donošenje odluke o predmetu spora tj. imalo za posljedicu odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljice u odnosu na tuženika to je prvostupanjski sud odluku o troškovima postupka pravilno utemeljio na odredbi čl. 156. st. 1. ZPP kojom je stranka dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio.

21.1. Stoga, pravilno je odlučio sud prvog stupnja kada je naložio tuženiku- protutužitelju naknaditi parnične troškove.

22. Suprotno žalbenim navodima, sud je pravilno odlučio kada je dosudio tužiteljici- protutuženoj trošak zastupanja na ročištima 10. listopada 2017., 19. siječnja 2018. i 5. ožujka 2018. prema Tbr. 9. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22 – dalje: Tarifa). Također, sud je pravilno primijenio odredbu Tbr. 8. t. 1. kada je odlučio o visini troškova podneska od 10. listopada 2022.

22.1. Međutim, osnovani su žalbeni navodi tuženika-protutužitelja glede, po sudu prvog stupnja, dosuđenom trošku za zastupanje na ročištu od 22. svibnja 2023. prema Tbr. 9. t.1. Naime, na tom ročištu stranke su se suglasile da se parnični postupak prekine pa kako se raspravljalo o procesnim pitanjima, valjalo je priznati trošak toga ročišta prema Tbr. 9. t. 2. u iznosu od 500,00 eura. Prvostupanjski sud nije pravilno dosudio trošak žalbe od 2. siječnja 2019. Naime, prema Tbr. 10. t. 1. pravilno valja priznati iznos od 1.250,00 eura, a ne 1.500,00 eura. Također, sud nije pravilno dosudio trošak niti za podnesak od 2. srpnja 2024. Za taj podnesak valja primijeniti odredbu Tbr. 8. t. 4. u iznosu od 250,00 eura a ne kako je odlučio sud prvog stupnja po Tbr. 8. t. 1. jer se ne radi o obrazloženom podnesku, već sastavku "ostalih podnesaka". Stoga, od dosuđenog iznosa parničnog troška od 15.521,96 eura, valjalo je odbiti parnični trošak tužiteljici-protutuženoj za iznos od 1.500,00 eura, kako je odlučeno u točki II. izreke ovog rješenja.

23. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 368 st. 1. ZPP-a za stavak I. i II. izreke a čl. 373. t. 3. ZPP-a za stavak III. izreke).

24. Tuženiku-protutužitelju pripada i pravo na trošak sastavka žalbe. Kako je tuženik djelomično uspio sa žalbom u omjeru od 9,66%, to mu sukladno Tbr. 10. t. 1. Tarife pripada iznos od 150,93 eura, kako je odlučeno u točki IV. izreke.

U Zagrebu 16. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Dubravka Penić Lukač