Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1990/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gabriele Topić Kordej, predsjednika vijeća, Suzane Radaković suca izvjestitelja člana vijeća te Sandre Artuković Kunšt, univ. spec. iur. člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZŽI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 34 [adresa], zastupanog po punomoćnici Mariji Dvorničić Vaić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vaić i Dvorničić d.o.o. iz Rijeke, protiv tuženih: 1. ZŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],2. VŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],3. VŽI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4. ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],5. PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]/VIIC, 2. – 5.-tuženi zastupani po punomoćniku GŽ, odvjetniku u [adresa], 6. DŽ iz [adresa], 7. MŽ iz [adresa], 8. ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Aniti Krizmanić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Maćešić i partneri u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi 8. tuženice protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj P-2052/2023-14 od 12. siječnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 16. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj P-2052/2023-14 od 12. siječnja 2024. u stavku I i II izreke te u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev 8. tužene ĐŽ za naknadom troškova postupka i sudi;

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I-Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva na nekretninama označenim kao grč. 38 k. o. [katastarska općina], u naravi kuća stanovanja broj 25, površine 151 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], grč. 39 k. o. [katastarska općina] u naravi ekonomska kuća, površine 61 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vinograd površine 1264 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vinograd površine 267 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica površine 126 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k.o.

Puharska, u naravi šuma, površine 1387

m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, površine 118 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vinograd površine 291 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vinograd, površine 285 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi šuma površine 635 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, površine 2137 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], te je slijedom navedenog ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, navedenih nekretnina uz istodobni izbris upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, što su tuženi dužni trpjeti".

Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka u iznosu od 9.228,04 eura sa zateznom kamatom od 12. siječnja 2024.

Nalaže se tužitelju da 8. tuženoj ĐŽ naknadi trošak postupka u iznosu od 7.186,97 eura u roku 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka nastalih povodom pravnog lijeka.

III. Nalaže se tužitelju da 8. tuženoj ĐŽ naknadi trošak postupka povodom pravnog lijeka u iznosu od 781,25 eura roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

"I-Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva na nekretninama označenim kao grč. 38 k. o. [katastarska općina], u naravi kuća stanovanja broj 25, površine 151 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], grč. 39 k. o. [katastarska općina] u naravi ekonomska kuća, površine 61 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vinograd površine 1264 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vinograd površine 267 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica površine 126 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k.o.

Puharska, u naravi šuma, površine 1387

m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, površine 118 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vinograd površine 291 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vinograd, površine 285 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi šuma površine 635 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, površine 2137 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], te je slijedom navedenog ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, navedenih nekretnina uz istodobni izbris upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, što su tuženi dužni trpjeti.

II-Nalaže se tuženima i to: 2. tuženiku VŽ, 3. tuženoj NŽ, 4. tuženoj ŠŽ, 5. tuženoj PŽ i 8. tuženoj ĐŽ nadoknaditi parnični trošak tužitelju u iznosu od 9.228,04 eur, sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv presude, žali se 8. tužena ĐŽ iz svih žalbenih navoda propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007-Odluka USRH, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014-Odluka USRH, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 – dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se pobijana presuda u smislu žalbenih navoda preinači i stavlja zahtjev za naknadom troška.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu te stavlja zahtjev za naknadom troška.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja na stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću, a koji zahtjev temelji na činjenici da je stvarni vlasnik nekretnina koje u naravi predstavljaju obiteljsku kuću i ruševinu s okućnicom koje je naslijedio ima smrti svog pok. oca UŽ, koji je bio sin pok. UŽ i ŽŽ rođ. ĐŽ koja je kći upisanih zk. vlasnika SŽ i CŽ i unuka upisanog vlasnika FŽ, a koje nekretnine je otac tužitelja stekao podjelom obiteljske imovine između pok. oca i njegovih sestara te da su on i njegov pok. otac samostalni posjednici predmetnih nekretnina od sredine 60 godina.

6. U žalbenom postupku, sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva kao i oduka o troškovima postupka.

7. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u obrazloženju presude dao je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u proturječnosti s izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11.

ZPP-a na koju sadržajno upire žaliteljice.

9. Međutim, žalbeni navodi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava su osnovani.

10. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio;

-da tužitelj tužbeni zahtjev temelji na dosjelošću;

-da su kao zk. vlasnici predmetnih nekretnina upisani HŽ, rođ. Z i SŽ (upisan i kao IŽ i RŽ), prabaka i pradjed tužitelja te LŽ, prapradjed tužitelja i to po majčinoj strani odnosno bakinoj strani (list 7 i 8 spisa) ;

-da tužitelj u činjeničnim navodima tužbe navodi da je obiteljska imovina podijeljena između oca tužitelja i njegovih sestara 1. tužene ZŽ, 2. tužene ČŽ i pok. KŽ, tako da je ocu tužitelja pripala predmetna kuća s okućnicom;

-da je vlasnik nekretnina k. č. [katastarska čestica] upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti je upisan RŽ, od RŽ, navedeni pradjed tužitelja;.

-da je nekretnina k. č. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana je kao suvlasništvo OŽ u ½ dijela (pradjed tužitelja), a kao suvlasnik u preostalih ½ dijela upisan je ĆŽ (prapradjed tužitelja, odnosno oca njegove prabake BŽ;

-da je u ostavinskim predmeta Poslovni broj O-73/14 i O-74/14, iza pok. pradjeda AŽ i prabake tužitelja EŽ r. Z, utvrđeno rodoslovlje kako slijedi:

-prabaka tužitelja JŽ, koja je rođena 1877., a preminula 1939. g., bila je kćerka TŽ (prapradjeda tužitelja) te su ona i suprug SŽ (Josip) Zigulich, rođen 1873., a umro 1945. g.) imali su šestero djece, od kojih su kćerke ZO i ŠŽI umrle bez potomaka; iz sina VO ostao je jedan nasljednik, sin ŠO; iza sina PO istalo je petero djece i to PŽI, GŽI, DŽI., GO i MŽI; iza kćeri DO ostala je kći MO, a iza iste suprug ĐŽI te dvoje djece ĐO i ĐŽI; iza kćerke NO ostale su kćerke ZŽ, JŽ (Ivka) Rubinić, KŽ i sin UŽ; KŽ je preminula i ostavila nasljednice kćerku PŽ i UO, koja je također preminula i ostavila djecu VŽI i ŠŽ; JŽ (Ivka) Rubinić preminula je tijekom ovog postupka, a njezin je nasljednik sin VŽ. UŽ ostavio je suprugu V (koja je preminula tijekom ove parnice, a naslijedile su je kćerke) te djecu ŽO i MŽ i tužitelja ZŽI;

-da u ostavinskim postupcima iza predjeda i prabake tužitelja dane su nasljedničke izjave iz kojih je utvrđeno da su se zakonski nasljednici iza pok. VO, SO i DO prihvatili nasljedstva te ujedno svoje pripadajuće udjele ustupili MŽI, kćerci CO (ovdje 8. tužena) ;

-da je tužitelj tužbom i obuhvatio tu tuženu, a ne i ostale nasljednike iza pok. VO

CO, SO i DO;

-da su tužiteljeva majka i sestre priznale tužbeni zahtjev, kao i tužena ZŽ, jedina živuća teta tužitelja, a ostali tuženi su se protivili tužbi;

-da u navedenim ostavinskim postupcima iza prabake i pradjeda nisu raspoređene nekretnine koje su predmet ove parnice, već je u odnosu na iste ostavinski postupak prekinut do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka;

-da predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina], na kojima je izveden očevid i mjerničko vještačenje radi identifikacije istih, predstavljaju u naravi jednu cjelinu koja se sastoji od kuće, štale i okolnih čestica; južno graniče s asfaltiranim javnim putem, na istoku s javnim putem koji vodi kroz šumu; sa sjeverne strane kuće nalaze se cisterna te je sjeverno i šuma, zapadno od kuće je pašnjak koji graniči s kućom na jugu, istočno od kuće vrt omeđen kamenim podzidom, a iza istog je šumovit teren koji se terasasto spušta u više nivoa; grč. 38 predstavlja kuću, a grč. 39 nekadašnju štalu, dok se preostale parcele nalaze oko kuće i spuštaju se u smjeru mora;

-da je unutar obitelji oca tužitelja još sredinom 60. -ih godina prošlog stoljeća izvršena usmena podjela obiteljske imovine, sukladno kojoj su ocu tužitelja pripale nekretnine koje su predmet ovog postupka i isti je u samostalnom posjedu tih nekretnina od sredine 1960-. tih godina prošlog stoljeća, pri čemu je izvršio rekonstrukciju kuće, unutarnje uređenje iste, snosio režijske troškove, dozvoljavao u određenim periodima određenim osobama stanovanje u kući te korištenje okolnog zemljišta za obrađivanje, a nakon njegove smrti tužitelj je nastavio sa samostalnim i savjesnim, odnosno poštenim posjedom;

-da se samostalnost i poštenje posjeda se predmnijevaju, a tuženici koji osporavaju tužbu suprotno nisu dokazali;

-da se tužitelj osobno i putem svog prednika nalazi u takvom posjedu više od 50 godina time da 8-tužena i ostali nasljednici koji su joj u ostavinskim postupcima ustupili svoje nasljedne udjele nisu nikada bili u posjedu prijepora niti su tužitelju i njegovom predniku osporavali posjed;

-da je tužiteljev otac izbjegao u Francusku u dobi od oko 18 godina, a po prvi puta se vratio u tadašnju državu Jugoslaviju 1969. ili 1970. i nakon toga je redovito dolazio i ovdje provodio godišnje odmore po mjesec dana svake godine te renovirao kuću i samostalno koristio prijepor;

-da su tužiteljev otac i tužitelj osobno, još od kraja 60-oih godina prošlog stoljeća bili u neprekidnom, samostalnom, savjesnom i poštenom posjedu svih predmetnih nekretnina, i kuće i štale i okolnih čestica, koje sve u naravi predstavljaju jednu cjelinu i da su se isti sve to vrijeme ponašali kao vlasnici i da im taj posjed nitko nije osporavao niti branio;

-da pokrenuti ostavinski postupci iz 2014., iza prabake i pradjeda tužitelja nemaju utjecaj na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari i da se u tim postupcima nije niti raspravljano o predmetnim nekretninama.

-da su se zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ispunili su se već na strani prednika tužitelja, njegovog oca;

11. Pošavši od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio da se tužitelj osobno i putem svojih pravnih prednika nalazi u neprekidnom, samostalnom, savjesnom i poštenom posjedu više od 50 godina te da su se ispunili uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i na temelju čl. 159. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine broj; 81/15-pročišćeni tekst i 94/17-dalje u tekstu: ZV) u vezi čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91 i 91/94-dalje u tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., i paragrafa 1451. do 1468. Općeg građanskog zakonika (dalje u tekstu: OGZ) koji je primjeni temeljem odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (pročišćeni tekst: Službeni list FNRJ br. 86/46 od 23. listopada 1946) odlučio na navedeni način.

12. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan, te 8. tužena osnovano osporava pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

13. U odnosu na predmet tužbenog zahtjeva i utvrđenja prvostupanjskog suda da su tužiteljev otac i tužitelj osobno još od kraja 60 godina prošlog stoljeća u neprekidnom i samostalnom posjedu predmetnih nekretnina time da je tužba podnijeta 9. siječnja 2014. valja reći da su se pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ) primjenjivala na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (" Narodne novine ", broj: 73/91) do 1. rujna 1980. kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim i vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, 53/91, dalje ZOVO), a ZV je stupio na snagu 1. siječnja 1997.

To znači da će se u svim onim slučajevima kada je pravo vlasništva stečeno prije 1. siječnja 1997. godine pravni temelj stjecanja, a u svezi s tim i relevantne činjenice, cijeniti prema propisima koji su do tada bili na snazi (pravna pravila bivšeg OGZ, odnosno Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima).

Vrijeme potrebno za dosjelost počelo je, prema utvrđenju prvostupanjskog suda, teći za prednike tužitelja najkasnije 1960. godine, dakle za vrijeme važenja pravnih pravila OGZ.

14. Pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu (ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti, odnosno zakonit, istinit i pošten posjed i to kako po odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 159.) koji je sada na snazi i u vrijeme podnošenja tužbe (2014. godine), tako i prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (čl. 28), tako i prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (paragraf 1460).

15. Iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi zaključak prvostupanjskog suda da je posjed tužiteljevog oca kao i tužitelja bio neprekidan od 60 godina prošlog stoljeća, te samostalan, savjestan i pošten.

16. Pri ocjeni savjesnosti posjeda neke osobe, činjenica da je posjedovana nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo neke druge osobe te saznanje o upisu te osobe samo po sebi ne čini posjed nepoštenim, kao što do nepoštenja posjeda ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje upisa u zemljišnoj knjizi, osobito ako prema svim ostalim okolnostima u kojima je vršen posjed, nije imao nekog ozbiljnog razloga sumnjati u pravo na svoj posjed, a kao što je to slučaj u ovom predmetu.

Zaključak o (ne) savjesnosti posjeda moguće je donositi samo uvažavanjem svih okolnosti konkretnog slučaja-ne samo uzimanjem u obzir navedenih činjenica već i okolnosti koje se odnose na ponašanje i postupanje u zemljišnoj knjizi upisanog vlasnika prema osobi posjednika.

17. U odnosu na zaključak prvostupanjskog suda da je sredinom 60 godina prošlog stoljeća izvršena usmena podjela obiteljske imovine, a prema kojoj podjeli su ocu tužitelja pripale predmetne nekretnine i da je isti od tada u posjedu, a u kojem ga nitko nije ometao, ukazuje se na slijedeće.

18. Iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da je tužitelj stvarni vlasnik predmetnih nekretnina koje je on naslijedio iza smrti svog pok. oca UŽ, a koji je bio sin pok. UŽ i ŽŽ rođ. MŽI.

Nadalje, iz činjeničnih navoda tužbe kojima je sud vezan u smislu čl. 7. ZPP-a proizlazi da pravni temelj posjedovanja oca tužitelja podjela obiteljske imovine nakon smrti roditelja UŽ i ŽŽ rođ. MŽI, a koja je podijeljena između oca tužitelja i njegovih sestara ČŽ (rođ. ŽŽ), ZŽ (rođ. ŽŽ) i pok. KŽ (rođ. ŽŽ) kojom prilikom je otac tužitelja stekao predmetnu kuću i okućnicu odnosno nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva.

Također, iz činjeničnih navoda proizlazi da je baka tužitelja pok. ŽŽ kći upisanih vlasnika SŽ i CŽ rođ. Z i unuka upisanog vlasnika FO.

19. Dakle, predmetne nekretnine upisane su kao suvlasništvo pradjeda i prabake tužitelja sa bakine strane, kao i njegovog prapradjeda time da tužitelj prema činjeničnim navodima tužbeni zahtjev temelji na stjecanju dosjelošću i usmenoj diobi pok. oca sa svojim sestrama.

20. Nadalje, kako je to navedeno iz stanja spisa proizlazi da u ostavinskim postupcima iza pradjeda i prabake tužitelja nisu raspoređene predmetne nekretnine već je u odnosu na iste postupak prekinut do okončanja ovog postupka.

21. Jednako tako, iz stanja spisa proizlazi da pok. pradjeda i prabaka su osim bake tužitelja pok. ŽŽ rođ. CŽ su imali još petero djece, dakle ukupno šestero djece, koji su njihovi zakonski nasljednici.

22. Kako iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da je pravni temelj posjedovanja dioba između pok. oca tužitelja i njegovih sestara, a nesporno je da su pok. pradjeda i prabaka imali i drugu djecu, osim bake tužitelja, to su osnovani žalbeni navodi 8. tužene obzirom da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da sporazum i dioba nije izvršena između svih njihovih zakonskih nasljednika i da obzirom na navedeno tužitelj nema valjani pravni temelj posjedovanja, pa zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan.

23. Pored navedenog, prema odredbi čl. 140. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj: 52/1971., 48/1978 i 56/2000) do diobe nasljednici upravljaju i raspolažu nasljedstvom.

Naime, zakonski nasljednici nalaze se u nasljedničkoj zajednici koja je jedan od oblika zajedničkog vlasništva te postojanje nasljedničke zajednice pretpostavlja to da nasljednici do diobe zajedničke stvari upravljaju i raspolažu nasljedstvom odnosno nasljedničkom zajednicom kao cjelinom zajednički, bez obzira na veličinu i vrijednost njihovih nasljednih dijelova.

Nasljednik se postaje i nasljedno pravo se stječe po zakonu, časom smrti fizičke osobe time da rješenje o nasljeđivanju u svojem bitnom dijelu je deklaratorne naravi jer se njime utvrđuje ono što se zbilo u trenutku ostaviteljeve smrti tj. tko je postao njegov nasljednik i uz koje modalitete.

24. Dakle, do utvrđenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, sunasljednici upravljaju i raspolažu svime što čini nasljedstvo po pravilima kojima zajednički vlasnici upravljaju i raspolažu stvarima, a koje stanovište je ovaj sud i naveo u svojoj odluci koja je donijeta povodom žalbe na prethodnu odluku odnosno u rješenje poslovni broj Gž-1876/23 od 4. srpnja 2023. (list 495-501)

25. Kako iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da je pravni temelj posjedovanja dioba između pok. oca tužitelja i njegovih sestara, a nesporno je da pok. pradjeda i prabaka imali i drugu djecu, osim bake tužitelja, to su osnovani žalbeni obzirom da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da sporazum i dioba nije izvršena između svih njihovih zakonskih nasljednika i da imajuću vidu navedeno tužitelj nema valjani pravni temelj posjedovanja.

26. Nadalje, u odnosu na žalbene navode kojima žaliteljica sadržajno upire na pošten posjed pok. oca i tužitelja potrebno je reći da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

Jednako tako, posjed sa smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

Pored navedenog, nasljednik postaje poštenim od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošten nasljednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

27. Kraj činjenice kako pok. otac tužitelja, a tako i tužitelju nije moglo ostati nepoznato da je majka pok. oca tužitelja odnosno baka tužitelja imala još petero braće i sestara koji su zakonski nasljednici pok. upisanih vlasnika predmetnih nekretnine, to suprotno zaključku prvostupanjskog suda isti nisu niti pošteni posjednici, slijedom čega nisu ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću kako to navodi prvostupanjski sud.

28. Jednako tako, kako nije donijeto rješenje o nasljeđivanju vezano za predmetne nekretnine, a niti je dioba izvršena, to se sukladno čl. 201. ZPP-a učinak žalbe proteže na stranke postupka koje nisu priznale tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari.

29. Stoga, kako je iz naprijed navedenih razloga zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan, to je i materijalno pravo pogrešno primijenjeno, pa je valjalo žalbu prihvatiti i pobijanu odluku preinačiti i na temelju čl. 373. toč. 2. ZPP-a odlučiti kao u stavku I izreke ove drugostupanjske odluke.

30. S obzirom na izmijenjeni uspjeh stranaka u postupku, valjalo je sukladno odredbi čl. 166. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 154. st. 1 i čl. 155. ZPP preinačiti i odluku o troškovima parničnog postupka.

31. Stoga, žaliteljici prema zahtjevu za naknadom troškova postupka (list 580-582) pripada trošak sukladno čl. 155 ZPP-a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (" Narodne novine ", broj: 138/23 – dalje u tekstu: Tarifa) za sastav odgovora na žalbu Tbr. 8/1-250 bodova; pristup na ročište 1. srpnja 2014. Tbr. 9/4-62,5 bodova; podneska 28. srpnja 2014. Tbr. 8/3-62,5 bodova; podneska 29. studenog 2018. Tbr. 8/3-62,5 bodova; podneska 25. svibnja 2020. Tbr. 9/2 125 bodova; ročište 15. srpnja 2020. Tbr. 9/1 250 b0d0va; ročište 18. rujna 2020. Tbr. 9/1-250 bodova; podneska 5. svibnja 2021. Tbr. 8/1-250 bodova; ročište 9. srpnja 2021-Tbr. 9/7-250 bodova; ročište 23. prosinca 2022. -Tbr. 9/3-50 bodova; žalba 9. siječnja 2023. Tbr. 10/1-312,50 b0d0va; podnesak 9. listopada 2023. Tbr. 8/1-250 bodova; ročište 24. listopada 2023. Tbr. 9/2-125 bodova i ročište 28. studenog 2023. Tbr. 9/1-250 bodova odnosno ukupno 2.749,50 eura a što uz vrijednost boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54 Tarife iznosi 5.499,00 eura i troška PDV prema Tbr. 46 Tarife u iznosu od 1.374,75 eura i troška pristojbe na žalbu iznosu od 313,22 eura ukupno iznosi 7.186,97 eura.

32. Slijedom navedenog, valjalo je obvezati tužitelja na naknadu troškova postupka 8. tuženoj u iznosu od 7.186,97 eura i odbiti zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupaka u iznosu od 9.228,04 eura te odlučiti kao u stavku II izreke ove drugostupanjske odluke.

33. Kako zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava odgovora na žalbu nije osnovan u smislu čl. 155. ZPP-a odlučeno je kao u stavku III izreke ove odluke.

34. Žaliteljici obzirom na uspjeh pripada pravo na naknadu troška sastava žalbe sukladno čl. 166 st. 1. ZPP i čl. 154. st. 1. ZPP-a te Tbr. 10/1 Tarife u iznosu od 312,50 bodova, a što uz vrijednost boda sukladno Tbr. 54 Tarife u iznosu od 2,00 eura iznosi 625,00 eura te troška PDV 25% prema Tbr. 46 u iznosu od 156,25 0 eura ukupno iznosi 781,25 eura time da trošak sudske pristojbe nije dokazan, te je slijedom navedenog odlučeno kao u stavku IV izreke ove odluke.

U Zagrebu 16. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Gabriela Topić Kordej