Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž-349/2024-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jadranke Travaš članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Pero Orlić i Ivo Orlić, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB:23057039320, koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević i partneri d.o.o. Zagreb, Lopašićeva 6, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-3288/2019-26 od 27. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 16. rujna 2025.,

    r i j e š i o  j e

    I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-3288/2019-26 od 27. listopada 2023. u pobijanom dijelu u točkama I., II., III. i IV. izreke te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

    II. O troškovima postupka nastalim u povodu podnesenog pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

    - u točki I. izreke utvrđena je ništenom odredba sadržana u dijelu čl. 8. Ugovora o [broj kredita] sklopljenog dana 17. 6. 2008. između tužiteljice kao korisnika kredita i tužene Erste&Steiermarkische bank d.d. Rijeka, kao banke kreditora, kojom je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u skladu s jednostranom odlukom banke

    - u točki II. izreke naloženo je tuženiku platiti tužiteljici iznos od 1.679,71 eura / 12.655,77 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate,

    - u točki III. izreke utvrđeno je da ne postoji tuženika prema tužitelju u iznosu od 1.032,22 eura / 7.777,26 kuna zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate,

    - u točki IV. naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.775,14 eura / 13.374,79 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče počevši od presuđenja do isplate,

    - u točki V. izreke djelomično je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 4.421,99 eura / 33.317,48 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, kao i zahtjev za nadoknadu parničnog troška u preostalom dijelu.

    2. Protiv dijela ove presude u točkama I., II., III. i IV. žalbu je podnio tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbene zahtjeve uz naknadu troškova tuženiku, podredno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od ukupno 418,41 eura.

    3. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništetnosti odredbe članka 8. Ugovor o kreditu od 17. lipnja 2008. kojom je ugovorena redovna kamatna stopa promjenjiva u skladu s odlukama banke te zahtjev za isplatu iznosa od 1.679,71 eura sa kamatom na svaki pojedini iznos naveden u točki II. izreke prvostupanjske presude.

    4. Između stranaka nije sporno:

    - da su stranke 17. lipnja 2008. zaključile Ugovor o kreditu,

    - da se radi o stambenom kreditu kojim je tužiteljici odobren iznos kredita od 60.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti na dan puštanja kredita,

    - da je kredit isplaćen u cijelosti,

    - da je ugovorena redovna kamatna stopa promjenjiva u skladu s odlukama banke, te je na da zaključivanja ugovora iznosila 5.90% godišnje.

    5. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:

    - da tužiteljica ima status potrošača,

    - da je predmetni Ugovor o kreditu unaprijed formuliran od strane tuženika i da tužiteljica nije imala utjecaj na njegov sadržaj.

    6. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev polazeći od nespornih činjenica te na temelju navedenih utvrđenja, pozivajući se na učinke iz presude donesene u kolektivnom sporu i to presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž- 7129/13-4 od 13. lipnja 2013., izražavajući shvaćanje da ta odluka obvezuje ostale sudove u postupku koje potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika, ocijenio je da ugovorna odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi sukladno odlukama banke je jasna i lako uočljiva, ali čiji sadržaj nije razumljiv u smislu odredbe čl. 84. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 96/03), navodeći da „ugovorna odredba koja u svakom slučaju stvara neravnotežu u odnosima između stranaka te neravnopravnost sudionika u obvezno pravnom odnosu jer takva ugovorna obveza daje mogućnost drugoj ugovornoj strani, konkretno banci, da jednostrano mijenja prvotnu ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu svojom jednostranom odlukom i na takav način potpuno izbjegne utjecaj druge ugovorne strane na kriterije i način promjene prvotno ugovorene promjenjive kamatne stope“, pa je iz navedenih razloga prihvatio tužbeni zahtjev (točka I. i II. izreke).

    6.1. U odnosu na istaknuti prigovor zastare, prvostupanjski sud je isti odbio uz obrazloženje da je presuda u kolektivnom sporu vezano uz nedopuštenost odredbi o promjenjivim kamatnim stopama postala pravomoćna 14. lipnja 2014., a tužitelj je tužbu u ovoj pravnoj stvari podnio 12. lipnja 2019., dakle unutar zastarnog roka od 5 godina.

    6.2. Istaknuti prigovor radi prijeboja prvostupanjski sud je odbio ocjenjujući da za iznos s osnove razlike kada je tuženik obračunavao tužitelju i naplaćivao anuitete kredita po kamatnoj stopi nižoj od početno ugovorene, ne postoji tražbina tuženika prema tužitelju, a osim toga kako se radi o iznosima u razdoblju ožujka 2016. do travnja 2022. osnovano tužitelj ističe prigovor zastare budući da je prigovor radi prijeboja istaknut u odgovoru na tužbu 4. svibnja 2022. te je odlučio kao u točki III. izreke.

    6.3. U točki IV. prvostupanjski sud je na temelju čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) odlučio o troškovima postupka.

    6.4. U točki V. izreke sud je djelomično odbio tužbeni zahtjev sukladno čl. 193. st. 2. ZPP iz razloga jer je tužiteljica u tom dijelu povukla tužbu, kojem povlačenju se tuženik protivio. Ujedno je sud odbio zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa ocjenjujući da je zahtjev u tom dijelu previsoko postavljen te da se radi o radnjama koje nisu bile nužne za vođenje postupka.

    7. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

    8. Žalba tuženika je osnovana.

    9. Tuženik u žalbi, pozivom na odredbu čl. 71. toč. 7. ZPP (pogrešno navodeći st. 7.) ZPP naglašava potrebu da se u ovom postupku razmotri postoje li okolnosti koje bi dovele u sumnju nepristranost suda, kao npr. da sudac ili njemu bliska osoba ima ili je imala kredit s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom ili valutnom klauzulom u CHF, ili bliska osoba sucu zastupa ili radi u odvjetničkom društvu koje zastupa veći broj tužitelja u takvim ili sličnim predmetima protiv banke, pa ukoliko „na strani uređujućeg suca/člana vijeća drugostupanjskog suda postoji bilo koja od navedenih okolnosti“, da se taj dio žalbe smatra zahtjevom za njegovo izuzeće (čl. 73. ZPP u vezi sa čl. 71. toč. 7. ZPP) uz prijedlog da o tim okolnostima sudac obavijestiti predsjednika suda (čl. 72. st. 2. ZPP), koji će odlučiti o njegovom izuzeću.

    9.1. Razmatrajući izneseno ovaj sud prijedlog tuženika za koji sam navodi da je podnesen uvjetno (eventualno) nije ocijenio pravno obvezujućim u odnosu na svoje postupanje, obzirom da se radi o teoretskoj analizi hipotetske situacije, a citirane procesno-pravne odredbe ZPP-u ne predviđaju uvjetno podnošenje zahtjeva za izuzeće, pa se stoga po ocjeni ovog suda, ne radi o zahtjevu za izuzeće. Međutim, neovisno o iznesenom, valja reći da kod predsjednika ovog drugostupanjskog vijeća, kao i kod ostalih članica vijeća ne postoje okolnosti navedene u žalbi koje bi mogle dovesti u sumnju njihovu nepristranost.

    10. Osnovano tuženik u žalbi ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, ukazujući u bitnome da se u konkretnom slučaju radi o kreditu u valuti euro, te da se u takvom slučaju ne primjenjuju utvrđenja iz presude donesene u kolektivnom sporu, a na kojim utvrđenjima je prvostupanjski sud utemeljio svoju odluku, zbog čega je prvostupanjski sud propustio dati razloge o odlučnim činjenicama, pa je i po ocjeni ovog suda počinjena ova bitna povreda odredaba paničnog postupka na koju ovaj sud pazi i po službenoj dužnosti.

    10.1. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju ocjenu o nepoštenosti, a posljedično i ništetnosti ugovorne odredbe čl. 8. Ugovora o kreditu utemeljio, u bitnome, na utvrđenju da se radi o unaprijed formuliranoj odredbi od strane tuženika o kojoj se nije pregovaralo i na sadržaj na koji tužiteljica nije imala utjecaj, pogrešno se pozivajući na pravna utvrđenja iz presude Visokog trgovačkog suda broj Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2013. kojima je utvrđeno da su tužene banke u određeno navedenim razdobljima povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe ugovaranjem da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditima promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke i drugim internim aktima tuženika.

    11. Zahtjev transparentnosti koji je sadržan u odredbi čl. 99. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 79/2007, 125/2007, 79/2009, 89/2009, 75/2009, 133/2009, 78/2012, 56/2013 – dalje: ZZP/07) koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora, podrazumijeva da su odrede jasne, razumljive i lako uočljive, ali i da potrošač iz njih može na temelju točnih i razumljivih kriterija procjenjivati sve ekonomske posljedice koje iz toga proizlaze za njega.

    11.1. Kod ocjene postupanja suprotno načelu načelo savjesnosti i poštenja, koje podrazumijeva da su svi sudionici u obveznom odnosu dužni međusobno postupati obzirno i uvažavati interese obiju strana vodeći računa o smislu i svrsi obveznog odnosa, te uzrokuje li se spornom ugovornom odredbom značajna neravnoteža u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, odlučno je razmotriti ne samo kvantitativnu ocjenu odnosa iznosa kredita i iznosa ugovorene naknade za obradu i odobravanje kredita, već i okolnost da li bi neprihvaćanjem te odredbe od strane potrošača, on bio ograničen u ostvarivanju svog prava (zahtjeva za kredit ili sadržaja ugovora o kreditu ili nametanjem neke druge dodatne obveze ili naknade), a o kojim okolnostima u pobijanoj presudi nisu navedeni nikakvi razlozi.

    12. Kako slijedom navedenog pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati to je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 369. st.1. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

    13. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržana u točki IV. izreke.

    14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem na način da će pažljivo ocijeniti provedene dokaze u vezi odlučnih činjenica, te će provesti test nepoštenosti što konkretno znači da će ocijeniti je li predmetna odredba čl. 8. Ugovora o kreditu kojom je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u skladu s jednostranom odlukom banke, uzrokovala suprotno načelu savjesnosti i poštenja znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, uzimajući u obzir sve okolnosti prije i prilikom sklapanja ugovora te ostale ugovorne odredbe, sve u smislu odredbi čl. 96. st. 1. ZZP/07 u vezi odredbi čl. 98. i 99. ZZP/07 (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj Rev-673/2023-2 od 13. veljače 2024.)

    14.1. Nadalje će sud ocijeniti i ostale žalbene razloge kojima tuženik osporava tužiteljici status potrošača, zatim u kontekstu naprijed navedenog istaknuti prigovor zastare kao i istaknuti prigovor radi prijeboja.

    14.2. Nakon što postupi kako mu je ukazano ovim rješenjem, prvostupanjski sud će pravilnom primjenom materijalnog prava – odredbi Zakona o zaštiti potrošača koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja Ugovora o kreditu od 17. lipnja 2008. (ZZP/07), biti u mogućnosti donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu, istaknutom prigovoru radi prijeboja kao i o troškovima postupka i za istu dati jasne, potpune i valjane razloge.

    15. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točki II. izreke.

    U Zagrebu, 16. rujna 2025.

    Predsjednik vijeća:

    Marijan Vugić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.