Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2668/2023-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Gordane Držaić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Igor Vretenar, odvjetnik u Labinu, ptotiv tuženika ZN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Predrag Jovanović, odvjetnik u Labinu, radi pobijanja nasljedničke izjave, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj P- 636/2020-16 od 2. veljače 2023., i o žalbi tužiteljice protiv dopunske presude istog suda, poslovni broj P-636/2020-28 od 6. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 16. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj P-636/2020-16 od 2. veljače 2023.

II. Odbija se žalba tuženika i potvrđuje ista provostupanjska presuda u pobijanom dijelu toč. II. izreke kojim nije prihvaćen njegov zahtjev za naknadu parničnog troška za daljnji iznos od 1.036,89 EUR.

III. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje dopunska presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj P-636/2020-28 od 6. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

I. Utvrđuje se da je nasljednička izjava tužiteljice IN, rođene ZN, od ZN, iz [adresa], rođene dana **.**.1955. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj] od 29.10.2019. godine ovjerena po javnom bilježniku Riti Udovičić, Labin, Zelenice 18/II dana 29.10.2019. godine, broj: OV-3609/2019 ništetna i bez pravnog učinka.

II. Nalaže se tuženiku HN, iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] da naknadi tužiteljici IN, OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog postupka, u roku od 15 dana."

II. Tužiteljica je dužna isplatiti tuženiku iznos od 2.073,79 EUR-a (dvije tisuće sedamdeset tri eura sedamdeset devet centi)/15.625,00 kn, na ime troškova postupka, u roku od 15 dana.

Dopunskom presudom je suđeno:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Poništava se Nasljednička izjava tužiteljice IN rođene HN od ZN, iz [adresa], rođene dana **.**.1955. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj] od 29.10.2019. godine ovjerena po javnom bilježniku Riti Udovičić, Labin, Zelenice 18/II dana 29.10.2019. godine, broj: OV-3609/2019."

2. Protiv prvostupanjske presude i dopunske presude žalbe je podnio tužitelj iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se pobijane odluke preinače i tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti uz naknadu parničnog troška ili da se ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbi.

3. Tuženik žalbom pobija odluku o troškovima postupka sadržnu u toč. II. izreke pobijane presude (pogrešno u žalbi navodi da pobija toč. III. izreke, jer ona ne postoji) u dijelu kojim nije prihvaćen njegov zahtjev za naknadu parničnog troška za daljnji iznos od 1.036,89 EUR zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže preinačenje presude u tom pobijanom dijelu u skladu s navodima žalbe, uz naknadu troškova žalbe.

4. Žalbe su neosnovane.

5. Predmet spora je glavni tužbeni zahtjev za poništenje nasljedničke izjave koju je tužiteljica dala kod javnog bilježnika 20.10.2019., i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za utvrđenje da je ništetna i da ne proizvadi pravne učinke ista nasljednička izjava.

6. Ispitujući pobijanu presudu i dopunsku presudu i postupak koji je prethodio njihovu donošenju nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju određeno u žalbama ukazuje žaliteljica. Presuda i dopunska presuda sadrže jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima istih navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, te nije osnovan ovaj žalbeni razlog.

7. Nije počinjena niti relativno bitna povreda odredba parničnog posupka iz čl. 354. st. 1., u vezi čl. 338. st. 4. ZPP, jer je prvostupanjski sud u obrazloženju naveo zahtjeve stranaka, činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile, koje je od tih činjenica utvrđivao, kako i zašto ih je utvrdio, koje je od tih činjenica utvrdio dokazivanjem, izjasnio se o pravnoj osnovi te prijedlozima i prigovorima stranaka te je presudom i dopunskom presudom odlučio o glavnom i eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu (čl. 188. st. 2. ZPP).

8. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore, te je na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP) pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

9. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica 29. listopada 2019. dala nasljedičku izjavu iza pok. majke AN, koja je ovjerena kod javnog bilježnika pod brojem OV-3609/2019 kojom se kao kćerka ostaviteljice prihvatila nasljedstva temeljem zakona u pogledu nekretnina i pokretnina, time da je u pogledu nekretnine k. č. [katastarska čestica] kuća, štala, cisterna i dvorište od 823 m2, upisne u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ½ svoga nasljedničkog dijela ustupila sunasljedniku svome bratu CN (ovdje tuženiku), tako da njemu pripadne ¾ dijela te nekrenine, a njoj ¼ dijela iste nekretnine. U nasljedničkoj izjavi je navedeno da je tužiteljica upoznata s tim da je jednom dana nasljedička izjava neopoziva.

10. Nadalje nije sporno da je javni bilježnik Branko Terković donio rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-1890/2019, UPP-OS-165/19, prema kojemu su zakonskim nasljednicima proglašena djeca ostaviteljice (ovdje tužiteljica i tuženik), protiv kojega je tužiteljica podnijela prigovor zbog mana volje, te da prvostupanjski sud rješenjem poslovni broj O-1890/2019 od 28.9.2020. prihvatio prigovor tužiteljice, ukinuo rješenje o nasljeđivanju u cijelosti, prekinuo ostavinski postupak i uputio tužiteljicu na pokretanje parnice protiv tuženika radi utvđenja ništetnosti nasljedničke izjave u roku od 30 dana. Sporna je osnovanost tužbenog i eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva.

11. Na temelju provedenih dokaza prvostupanjksi sud je utvrdio da je tužiteljica prilikom davanja nasljedničke izjave znala da je u odnosu na spornu nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predmet nasljeđivanja samo donji stan, koji ona i brat dijele na jednake dijelove, a da je gornji stan koji je brat sam izgradio njegovo vlasništvo, o čemu su prije davanja izjave razgovarali u prisutnosti javne bilježnice, te da je ona znajući da njoj treba pripasti ¼ dijela, a bratu ¾ dijela kuće dala nasljedničku izjavu, kojom je ustupila bratu ½ svog nasljednog dijela i da se stoga ne može pozivati na mane volje, odnosno bitnu zabludu u pogledu objekta koji je bio predmet nasljeđivanja, niti u pogledu bitnih svojstava predmeta nasljeđivanja, jer je dobrovoljno i pri punoj svijesti potpisala predmetnu nasljedničku izjavu.

12. U odnosu na tvrdnje tužiteljice da u vrijeme davanja nasljedničke izjave zbog svoga zdravstvenog stanja nije razumjela značaj nasljedničke izjave koju je dala, prvosutpanjksi sud je nakon provedenog psihijatrijskog vještačenja utvrdio da je tužiteljica osoba urednog duševnog razvoja, bez psihopatoloških elemenata za postavljanje dijagnoze neke duševne bolesti ili poremećaja i da je, premda u fazi žalovanja zbog smrti majke, sa psihijatrijskog aspekta mogla dati nasljedničku izjavu i da je u vrijeme njezinog davanja bila sposobna za rasuđivanje.

13. Konačno, prvostupanjski sud zaključuje da predmetna nasljednička izjava nije protivna moralu društva, jer ju je tužiteljica kao poslovno sposobna osoba dala dobrovoljno, te da je takav način ustupa kakav je ona izvršila u korist brata inače uobičajen između sunasljednika u ostavinskom postupku.

14. Na temelju tih i tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je odbio glavni tužbeni zahtjev, a dopunskom presudom i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kao neosnvoan.

15. Utvrđenja prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava, kao pravilna prihvaća i ovaj sud.

16. Prema odredbi čl. 135. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – dalje: ZN) izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstava ne može se opozvati (st. 1.). Nasljednik može izjavu iz st. 1. toga članka pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih radnji zbog mana volje (st. 2.).

17. U smislu odredbe čl. 280. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23 – dalje: ZOO) zabluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva, objekta ugovora, na osobu koja sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po mjeri stranka smatraju odlučnim, a strana koja je u zabludi ne bi inače sklopila takav ugovor, stavkom 2. istog članka propisano je da strana koja je u zabludi može zahtijevati poništaj ugovora zbog bitne zablude.

18. Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZOO poslovno sposobna osoba može vlastitim očitovanjima volje stvarati pravne učinke.

19. Za sklapanje pravovaljanog ugovora potrebno je da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost koja se zahtijeva za sklapanje toga ugovora (čl. 276. st. 1. ZOO), što znači da su izjave volje potpuno poslovno nesposobne osobe te pravni poslovi sklopljeni na temelju tih izjava ništetni.

20. Za svoja utvrđenja da je tužiteljica prilikom davanja nasljedničke izjave znala na što se odnosi njezino ustupanje i da nije bila u zabludi u pogledu objekta ugovora, sud prvog stupnja dao je jasne, potpune i valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Naime, tužiteljica je u svom iskazu navela da je nasljediču izjavu sastavila javna bilježnica Rita Udovičić prema njezinu kazivanju i kazivanju njezina brata, tako da njemu pripadne polovica donjeg stana i gornji stan, a njoj polovica donjeg stana. uz prethodno upozorenje javne bilježnice da je jednom dana nasljednička izjava neopoziva. Premda njezinu iskazu očekivala je da nasljeđuje cijelo prizemlje kuće, jer se uvijek govorilo u obitelji da će ona naslijediti donji, a brat gornji stan, no iako ju je šokirao navod brata da donji stan dijele na jednake dijelove, ipak je pristala dati spornu nasljedničku izjavu prema kojoj je brat vlasnik u ¾ dijela, a ona ¼ dijela k. č. [katastarska čestica] kuća, štala, cisterna i dvorište k. o. [katastarska općina]. Nakon povratka u Švedsku i razgovora s djecom shvatila je da bratu nije trebala dati polovinu donjeg stana, čime ustavri ukazuje da se predomislila.

21. Obzirom da je javna bilježnica nasljedničku izjavu sastavila prema kazivanju tužiteljice i njezina brata, koji ostavinsku imovinu nasljeđuju na jednake dijelove, izuzev nekretnine k. č. [katastarska čestica] kuća, štala, cisterna i dvorište površine 823 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u odnosu na koju je tužiteljica bratu ustupila ½ svoga nasljednog dijela tako da njemu pripada ¾ dijela, a njoj ¼ dijela iste, nije riječ o zabludi u pogledu objekta nasljeđivanja, kako to tvrdi tužiteljica, jer je svoju izjavu kao poslovno sposobna osoba dala dobrovoljno u dogovoru s bratom. Žalbeni navodi tužiteljice da je objekt ustupanja eventualno ½ stana u prizemlju, a ne cijela nekretnina u direktnoj su suprotnosti sa sadržajem nasljedničke izjave i rezultatima provedenog dokaznog postupka.

22. Kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za poništenje nasljedničke izjave, jer tužiteljica tijekom postupka nije dokazala da je nasljedničku izjavu dala uslijed bitne zablude, nije bilo osnove za poništenje nasljedničke izjave, zbog čega je glavni tužbeni zahtjev dopunskom presudom pravilno odbijen.

23. Jednako tako, obzirom na utvrđenje da kako je tužiteljica u vrijeme davanja nasljedniče izjave bila sposobna za rasuđivanje, nisu ispunjene niti zakonske pretpostavke iz čl. 276. st. 1. ZOO za utvrđenje ništavosti nasljedničke izjave, te je i eventualno kumuliratni tužbeni zahtjev pravilnom primjenom materijalnog prava odbijen kao neosnovan.

24. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP.

25. Tuženik u žalbi prigovara da je prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka propustio primijeniti Izmjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodnene novine“, broj 126/2022 – dalje. Tarifa), koja je bila na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka (Tbr. 48. st. 3. Tarife) i da je zbog toga pogrešno primijenio vrijednost boda od 10,00 kn, umjesto 15,00 kn (Tbr. 50. Tarife). Valja odgovoriti tuženiku da je nedvojbeno da je u vrijeme donošenja prvostupanjske presude na snazi bila Izmjena Tarife br. 126722, prema kojoj je vrijednost jednog boda iznosila 1,99 EUR/15,00 kn, no kako u smislu odredbe čl. 164. st. 1. ZPP o naknadi troškova odlučuje sud na određen zahtjev stranke, a iz sadržaja troškovnika na listu 55 spisa proizlazi da je tuženik svoj zahtjev za naknadu parničnih troškova određeno postavio upravo prema vrijednosti jednog boda od 1,33 EUR/10,00 kn, i potraživao ukupni parnični od 17.187,50 kn (sada 2.281,17 EUR). Stoga je prvostupanjski sud o troškovima postupka pravilno odlučio u okviru jasno postavljenog zahtjeva tuženika. Nesnovano stoga ovaj žalitlej u žalbi traži naknadu parničnog troška u iznosu većem od onoga zatraženog troškovnikom (ukupno 3.110,69 EUR/23.437,50 kn.) prilikom zaključenja glavne rasprave.

26. Slijedom iznijetih razloga valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalbe stranaka odbiti kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu i dopusnku presudu u pobijanom dijelu.

U Zagrebu, 16. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš