Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: K-501/2023-24

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda, Ivani Milički, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Martine Duić Omerzo, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženog ZJO, zbog kaznenog djela iz članka 316. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (u daljnjem tekstu: OKDO Zagreb) broj KO-DO-1493/2022 od 11. studenog 2022. godine, nakon održane javne rasprave 04. kolovoza 2025. godine i 16. rujna 2025. godine, u prisutnosti državnoodvjetničke savjetnice OKDO-a u Zagrebu ZJ, optuženog ZJO i odvjetničkog vježbenika s položenim pravosudnim ispitom PJ u zamjeni za branitelja optuženog, odvjetnika Krešimira Škaricu, dana 16. rujna 2025. godine, objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Optuženi ZJO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin EJ i OJ, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju ugostitelj, sa završenom osnovnom školom, zaposlen u caffe baru Borsalino d.o.o. sa sjedištem u [adresa], sa mjesečnom plaćom u iznosu od 1.000,00 eura, vlasnik osobnog automobila marke Mercedes E klase, godina proizvodnje 2003., lošeg imovnog stanja, u braku sa PJO, vlasnica caffe bara Borsalino, ne zna mjesečna primanja, otac jednog maloljetnog djeteta u dobi od 4 godine, vojsku nije služio, nema vojni čin niti odlikovanje, kazneno osuđivan, prekršajno nekažnjavan, vode se drugi kazneni postupci zbog kaznenih djela krađe i teške krađe pred sudovima u Šibeniku, Zadru, Karlovcu i Novom Zagrebu

    k r i v  j e

    što je

    – dana 23. listopada 2022. godine u 14,38 sati, u [adresa], sa svog mobilnog telefona pozivnog broja [broj telefona], nazvao Operativno-komunikacijski centar Policijske uprave zagrebačke, na broj telefona 192, te svjesno neistinito dojavio da je u caffe baru Borsalino na toj adresi postavljena bomba, pa su policijski službenici VII. policijske postaje Zagreb izašli na mjesto događaja, a policijski službenici Regionalne protueksplozijske jedinice Policijske uprave zagrebačke izvršili pirotehnički pregled navedenog caffe bara,

    - dakle, lažno obavijestio policiju o događaju koji iziskuje hitno djelovanje te službe,

    - čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – lažnom uzbunom – opisano i kažnjivo po članku 316. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21; u daljnjem tekstu: KZ/11).

    II. Temeljem članka 316. KZ/11 optuženi ZJO se

    o s u đ u j e

    NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI.

    III. Temeljem članka 56. KZ/11 optuženom ZJO se

    i z r i č e

    UVJETNA OSUDA

    te se određuje da se kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci na koju je optuženi ZJO osuđen neće izvršiti ukoliko optuženi ZJO u vremenu provjeravanja od 5 (pet) godina od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

    IV. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25; u daljnjem tekstu: ZKP/08) optuženi ZJO je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) eura, a koje troškove je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

    Obrazloženje

    1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog ZJO, a zbog kaznenog djela iz članka 316. KZ/11.

    2. Optuženi ZJO, pozvan da se očituje o optužbi, izjavio je da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret.

    3. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitana je i pregledana službena zabilješka o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju VII. Policijske postaje Zagreb od 23. listopada 2022. godine, osim dijelova koji sadrže obavijesti građana policiji (list 7 spisa) i zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 00168724 od 23. listopada 2022. godine (list 11-12 spisa), a na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije (list 63-67 spisa) i iz prekršajne evidencije (list 61-62 spisa) za optuženog.

    4. U obrani kod policijskog istražitelja i državnog odvjetništva optuženi je u bitnome naveo da priznaje počinjenje terećenog kaznenog djela, te da je 23. listopada 2022. godine bio u caffe baru Borsalino, okružen ljudima iz "krim miljea", da su trojica muškaraca koji su bili gosti u caffe baru prijatelji KJ kojeg je njegova supruga prijavila zbog prijetnje, te da su isti od njega te zgode tražili povlačenje te kaznene prijave, a da je on da čuo od jednoga od njih da čekaju da izađe iz lokala, pa da se uplašio zbog toga i uspaničio se te je u 14,38 sati nazvao policiju sa svog broja mobitela [broj telefona] na broj 192, rekavši službenicima da je ondje postavljena bomba iako je znao da nema nikakve bombe, a da su osim njega u kafiću bile konobarica ČJ i njegova supruga EJO, koja ujedno vodi taj kafić, s time da je policijskim službenicima koji su došli na mjesto događaja priznao da ih je on zvao, odnosno, da se radi o lažnoj dojavi, te je izrazio žaljenje i kajanje radi istoga.

    4.1. U svojoj obrani, iznesenoj na početku dokaznog postupka, a budući je optuženi naveo da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, optuženi je naveo da u cijelosti priznaje kazneno djelo koje mu se stavlja na teret ovom optužnicom, a kao što je to i priznao odmah kad je uhićen kod policijskog istražitelja i kasnije kod državnog odvjetništva, te da u cijelosti ostaje kod toga jer se to zaista tako dogodilo i želi reći istinu zato što mu je žao što je tako postupio, ali situacija je bila jednostavno takva da u tom trenutku straha nije vidio nijedno drugo rješenje osim toga što mu je u tom trenutku palo napamet. Nadalje je naveo da čim je uhićen da je odmah shvatio da to nije smio učiniti i da je svjestan ozbiljnosti situacije, ali da moli sud da sve navedeno uzme u obzir kad bude odlučivao o visini kazne i da moli da ga se ne osudi na bezuvjetnu kaznu zatvora jer pokušava promijeniti svoj život i čekaju ga još neki postupci, za koje ne zna kojim kaznama će rezultirati, tako da sada plaća za sve svoje grijehe, te da moli, ako je to ikako moguće, da mu se barem u ovom postupku ne izriče kazna zatvora. Potom je naveo da ima malodobnu kćer i da bi želio da ona ima oca prisutnog u svom životu, koliko god je to moguće. Na kraju je naveo da mu je izrazito krivo i žao što je ovo počinio te da obećava da se tako nešto više neće ponoviti, te da je odlučio da će se ubuduće kloniti činjenja kaznenih djela.

    5. Optuženi se u odnosu na kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret očitovao da se smatra krivim, te je učinio nespornim sve činjenične navode optužnice, a njegova obrana, u kojoj priznaje počinjenje kaznenog djela, je suglasna sa svim materijalnim dokazima koje je sud prihvatio, zbog čega je sud utvrdio da je ovakvim postupanjem optuženi ostvario sve subjektivne i objektivne elemente kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret.

    6. Obzirom na navedeno, a sukladno odredbi članka 459. stavak 7. ZKP/08, obrazlaže se dalje samo odluka o kazni na koju je optuženi osuđen, odnosno, koje je okolnosti sud uzeo u obzir prilikom odmjeravanja kazne.

    7. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na optuženog ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.

    7.1. Kao olakotne okolnosti na strani optuženog sud je cijenio potpuno priznanje kaznenog djela, koje je optuženi priznao odmah kod policijskog istražitelja, te ostao kod priznanja prilikom ispitivanja kod državnog odvjetništva i prilikom davanja obrane na sudu, čime je optuženi ubrzao i olakšao okončanje ovog kaznenog postupka, te njegovo izraženo žaljenje i kajanje zbog počinjenog kaznenog djela, korektno držanje pred sudom, kao i okolnost da je otac jednog maloljetnog djeteta, dok je otegotnim cijenio njegovu dosadašnju kaznenu osuđivanost.

    7.2. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir i zapriječenu kaznu za kazneno djelo iz članka 316. KZ/11, pri čemu je posebno cijenjeno postupanje optuženog, odnosno, da je isti kazneno djelo počinio s najtežim stupnjem krivnje – izravnom namjerom, koja, iako je sastavni element kaznenog djela, ima biti uzeta u obzir prilikom odluke suda o kazni.

    7.3. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, optuženog osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, ali je potom optuženom izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Naime, neovisno o činjenici što je optuženi višestruko pravomoćno osuđivana osoba, uglavnom za počinjenje imovinskih kaznenih djela, posljednji put 2023. godine za kazneno djelo krađe na uvjetnu osudu, a prije toga 2020. godine također za kazneno djelo krađe, kada mu je izrečen rad za opće dobro, sud smatra da se u ovoj konkretnoj situaciji i uvjetnom osudom može ostvariti svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, kao i da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjeno djelo i da će se jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, kao i da će se jačati i svijest optuženog, ali i ostalih potencijalnih počinitelja, da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja. Treba istaknuti da svrha izricanja kazne nije samo izražavanje društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, već i omogućavanje počinitelju vraćanje u redovne tokove života u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela. Nesporno je da je optuženi već ranije kazneno osuđivana osoba, ali ovdje je proglašen krivim za počinjenje neistovrsnog kaznenog djela koje je počinjeno 23. listopada 2022. godine, a nakon veljače 2023. godine, kada je počinjeno kazneno djelo za koje je posljednjom pravomoćnom presudom osuđen na uvjetnu osudu, isti se više ne pojavljuje kao počinitelj novih kaznenih djela, iz čega slijedi da je napokon shvatio neprihvatljivost takvog ponašanja, zaposlen je, otac maloljetnog djeteta te pridonosi društvu na zakonit način, što sve, prema ocjeni suda, ukazuje da su dosadašnje bezuvjetne kazne zatvora na istoga utjecale na način da uskladi svoje ponašanje sa zakonom, tako da bi ponovno vraćanje optuženog u penalni sustav, odnosno, u zatvorsko okruženje, a kako je to u optužnici predložio ovlašteni tužitelj, postiglo sasvim suprotnu svrhu od one koju je zakonodavac imao na umu u smislu učinka specijalne prevencije. Sud je uzeo u obzir i način počinjenja djela i motive za isto, iako ga isto ne opravdava, kao i činjenicu da je optuženi priznao kazneno djelo već prilikom uhićenja, što je ponovio i sada na raspravi, izrazio je iskreno kajanje i žaljenje zbog počinjenog kaznenog djela, pa sve navedeno, u korelaciji sa njegovim korektnim držanjem pred sudom, pokazuje da je isti svjestan nedopustivosti i neprimjerenosti ovakvog ponašanja te da u cijelosti prihvaća društvenu osudu zbog takvog neprihvatljivog ponašanja, a što u suštini predstavlja potvrdu njegove samokritičnosti spram počinjenog kaznenog djela, slijedom čega sud smatra da kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, koja je dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenja djela, nije potrebno neposredno i izvršiti, jer će već i uvjetna osuda postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja, zbog čega ju je i izrekao optuženom. Također će optuženom ovakvom kaznom biti omogućeno da nastavi živjeti u skladu sa društveno prihvaćenim normama i da pokaže da je shvatio ozbiljnost i nedopuštenost opisanog načina postupanja. Odlučujući o duljini roka kušnje, sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani optuženog, ali i okolnosti vezane uz samo djelo i njegovo počinjenje, odnosno svijest i volju optuženog da postupa protivno zakonu, neovisno o pobudama koje su na njega u tom trenutku utjecale. Stoga sud smatra da maksimalni rok kušnje od 5 (pet) godina, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko u tom vremenu optuženi ne počini novo kazneno djelo, jest upravo primjeren i potreban za ispunjenje svoje svrhe, a u tom roku provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne istom će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na njega doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te će imati mogućnost opravdati ocjenu suda i da bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će mu se u protivnom uvjetna osuda opozvati i kazna zatvora na koju je osuđen izvršiti.

    8. Budući je optuženi oglašen krivim za počinjenje kaznenog djela, isti je sukladno odredbi članka 148. stavak 1. ZKP/08 dužan platiti troškove kaznenog postupka, i to u paušalnom iznosu od 100,00 eura, a koji iznos je sud odredio uzimajući u obzir njegova mjesečna primanja, te činjenicu da su optuženi i njegova supruga zaposleni, kao i uzimajući u obzir složenost i trajanje ovog postupka, a za koji iznos je sud ocijenio da ga je optuženi u mogućnosti platiti bez opasnosti za svoje uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je dužan uzdržavati, a koje troškove je dužan platiti u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti presude.

    Zagreb, 16. rujna 2025. godine

    Sudac:

    Ivana Milički

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

    DNA:

    1. OKDO-u Zagreb na broj KO-DO-1493/2022

    2. optuženom – putem Uprave Zatvora u Zadru

    3. branitelju optuženog – Krešimir Škarica, odvjetnik

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.