REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Ppž-7531/2025
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog GN, zbog prekršaja iz članka 87. stavka 1. točke 8. i stavka 3. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ broj: 29/19., 98/19. i 126/21.), odlučujući o žalbi tužitelja, Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, broj: Pp-2137/2024-5 od 12. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 16. rujna 2025.
r i j e š i o j e :
Prihvaća se kao osnovana žalba tužitelja, Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, te se ukida prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni GN je na temelju članka 182. točke 1., u svezi s člankom 24.a Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 87. stavka 1. točke 8. i stavka 3. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, činjenično opisanog u izreci, uz obrazloženje da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnom prekršaju, budući da je stupanj ugrožavanja i povrede zaštićenog dobra neznatan, a iz ponašanja okrivljenika ne proizlazi nikakva okolnost koja bi upućivala da izbjegava zakonom propisanu obavezu pa ne postoji potreba za kažnjavanjem okrivljenika.
2. Protiv prvostupanjske odluke tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava. U žalbi u bitnom ističe kako u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni uvjeti za primjenu instituta beznačajnog prekršaja jer stupanj ugrožavanja i povrede zaštićenog dobra, odnosno vrijednosti koje se štite prekršajnom pravom nije neznatan te postoji potreba za kažnjavanjem jer se radi o osobi koja se bavi političkom aktivnošću, koja nužno mora posvetiti povećanu pažnju prema poštivanju pozitivnih pravnih propisa, a kršenje propisa od strane takvih osoba se ne može ocijeniti beznačajnim jer se šalje pogrešna poruka društvu da se njima može tolerirati što se nekome drugome ne bi toleriralo te se stvara negativna percepcija o nepravednosti samog procesa i kažnjavanja, a potrebno je razmotriti i samu narav propisa koji je prekršen.
3. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
4. Žalba je osnovana.
5. Odlučujući o žalbi tužitelja i ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je ocijenio da u konkretnom slučaju nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, uz obrazloženje iz pobijane presude, na što osnovano u žalbi ukazuje tužitelj.
6. Iz stanja spisa proizlazi da okolnosti, kojima prvostupanjski sud argumentira svoju odluku za oslobađanje okrivljenika od optužbe, nisu, u konkretnom predmetu, opravdani i dostatni razlozi za oslobađanje okrivljenika od optužbe, kako to osnovano u žalbi sugerira žalitelj. Naime, predmetni prekršaj predstavlja prekršaj u formalnom smislu, kao ponašanje kojim se povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima, čija zaštita nije moguća bez prekršajnopravnog sankcioniranja, a njihova se zaštita ne ostvaruje kaznenopravnom prisilom.
7. Nadalje, iz sadržaja navedenih normi, koje se odnose na predmetni prekršaj, proizlazi da se njima osigurava pravilno funkcioniranje javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti u Republici Hrvatskoj kao elementarnih i temeljnih vrednota države, čije bi kršenje moglo ugroziti, odnosno povrijediti, pravilno i zakonito funkcioniranje društva i vladavinu prava kao i odgovarajuće postojeće ekonomske i pravne odnose između pravnih subjekata pa, u tom smislu, kašnjenje s dostavom izvješća nije beznačajno, jer nepoštivanje navedene odredbe može znatno utjecati na ugrožavanje postojećeg reda u društvu, budući da se navedenom obvezom zahtijeva posebno odgovorno ponašanje osoba koje se bave javnom političkom djelatnošću, a u skladu s čime se okrivljenik nije ponašao, te ukupnost subjektivnih i objektivnih okolnosti na strani okrivljenika, koje su jednako relevantne prilikom procjene stupnja i intenziteta protupravnosti, dovode u pitanje stajalište prvostupanjskog suda o beznačajnosti počinjenog prekršaja. Stoga, po ocjeni ovog suda, utvrđene okolnosti počinjenja predmetnog prekršaja, navedene u prvostupanjskoj presudi, u konkretnom slučaju mogle bi eventualno predstavljati osnovu za primjenu članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona i oslobođenje okrivljenika od zakonom propisane novčane kazne, ali ne i za primjenu instituta beznačajnog djela iz članka 24.a Prekršajnog zakona.
8. Slijedom navedenog, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja kao osnovanu te prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje na kojem će prvostupanjski sud pravilno primijeniti materijalno prekršajno pravo, vodeći računa o gore navedenim razlozima, te donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
9. Iz izloženih razloga, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 16. rujna 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Jasna Momirović, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
