Poslovni broj: Ovr-1069/2025-4

Republika Hrvatska

Općinski sud Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

OIB: 77561654785

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, po sutkinji Mariji Pavlović, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Karla Eržića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja EOS Matrix d.o.o, Horvatova 82, Zagreb, OIB: 76674680107, protiv ovršenika VP, V [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Hani Lukić Hob, odvjetnici u Vinkovcima, odlučujući o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, 16. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate kao nedopušten.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava u ovom ovršnom predmetu kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troška postupka u iznosu od 1.250,00 EUR kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je putem punomoćnika odvjetnika 29. kolovoza 2025. podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava. U svojem prijedlogu navodi da je prije nekoliko dana došao do saznanja da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju zadužnice br. OV-14507/2007 koju je donio javni bilježnik Nikola Brač u Đakovu dana 7. runa 2007. Navodi da je prijedlog za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika od 27.3.2025. podnijelo društvo EOS Matrix d.o.o. Zagreb, a FINA ga je zaprimila 01.4.2025.. Nadalje navodi da je za zahtjev za izravnu naplatu saznao tek nakon ustege izvršene u kolovozu 2025. Ističe da nije ni u kakvom poslovnom odnosu sa naznačenim ovrhovoditeljem te EOS Matrix d.o.o. Zagreb, Horvatova 82 ne može biti naznačen u zadužnici kao vjerovnik dok je uvidom u sudski registar vidljivo je da je to društvo osnovano tek 2008. Također navodi da zahtjev za izravnu naplatu nije dostatno niti pravilno popunjen, a zadužnica iz 2007. ne može biti predmet ovrhe na način kako je to zahtijevano. Ovršenik ističe da ovrhovoditelj u specifikaciji nije naveo ukupan iznos svog potraživanja. Nadalje, ovršenik se poziva na zastaru potraživanja ovrhovoditelja, a svakako je protekao rok u kojem se može tražiti ovrha. Navodi da ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju predmetne isprave tražiti ovrhu protiv ovršenika te radi toga osporava aktivnu legitimaciju ovrhovoditelju. Ovršenik nadalje ističe da bi provedbom predmetne izvansudske ovrhe pretrpio nenadoknadivu štetu navodeći da ukoliko se predmetna zaplijenjena sredstva prenesu na račun ovrhovoditelja koji se pozvao na zadužnicu tada postoji velika vjerojatnost i opravdana bojazan ovršenika da naknadno neće biti u mogućnosti protuovrhom vratiti isplaćena sredstva. Navodi da ima minimalna primanja sa kojima skrbi o svojoj obitelji, a da je blokadom jedinog izvora prihoda njegove obitelji već ugrožena njihova egzistencija. Slijedom toga ovršenik predlaže sudu da donese rješenje o odgodi prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, a podredno da ga se uputi na pokretanje parnice uz naknadu troškova postupka.

2. Sud je dopisom od 1. rujna 2025. pozvao ovršenika da u roku od 3 (tri) dana od dana uručenja ovog dopisa dostavi dokaz o tome kada mu je primjerak zahtjeva

sa svim podacima o ispravi na temelju koje se provodi izravna naplata uručen.

3. Ovršenik je u svom očitovanju u podnesku od 15. rujna 2025. u bitnom naveo da mu je navedena dokumentacija FINA-e uručena 19.8.2025. i to osobno u prostorijama FINA-e, bez potpisivanja potvrde o primitku. Navodi da unaprijed nije obaviješten o blokadi. Ističe da nakon što je sredinom kolovoza 2025. primijetio da mu je račun blokiran, odnosno da je sa istoga ustegnut određeni novčani iznos (datum naplate vidljiv iz dokumenta: Specifikacija izvršenja osnove za plaćanje OV- 14507/07), ovršenik je 19.8.2025. osobno pristupio u FINA-u u svrhu utvrđenja razloga blokade. Navodi da su mu tek 19.8.2025. službenici FINA-e uručili očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje, specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje OV- 14507/07, a potom i zahtjev za izravnu naplatu. Nadalje navodi da je navedenu dokumentaciju zaprimio dana 19.8.2025., a što je vidljivo iz datuma izlistanja „Očevidnika neizvršenih osnova za plaćanje“ te „Specifikacije izvršenja osnove za plaćanje OV-14507/07.

4. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate je nedopušten.

5. Naime, člankom 210. stavkom 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ) određeno je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

5.1. Stavkom 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5.2. Člankom 53. stavkom 1. OZ-a određeno je da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

5.3. Člankom 53. stavkom 3. OZ-a propisano je da je ovršenik dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi.

5.4. Nadalje, člankom 53. stavkom 4. OZ-a određeno je da ako ovršenik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka ili ako se žalba temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi, sud će odbaciti žalbu.

5.5. Člankom 11. stavkom 3. određeno je da se žalba izjavljuje u roku od

osam dana od dostave prvostupanjskoga rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

5.6. Slijedom navedenog, proizlazi da je institut žalbe nakon proteka roka po svojoj biti vezan za rok i to rok od osam dana koji se odnosi na redovnu žalbu.

6. Sud ističe da se ovršenik u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pozvao na to da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika te na zastaru predmetne tražbine, a iz kojeg razloga je moguće izjaviti žalbu nakon proteka roka (članak 53. stavak 1. OZ-a). Međutim, ovršenik u konkretnom slučaju ni na koji način ne dokazuje opravdan razlog zašto prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije mogao istaknuo već u redovnom žalbenom roku od osam dana od zaprimanja obavijesti o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine, a što je bio dužan učiniti (tako i Županijski sud u Varaždinu u odluci posl. br. Gž Ovr-65/2019-2 od 5. ožujka 2019.).

6.1. S tim u vezi sud ističe da je sam ovršenik u svojem podnesku od 15. rujna 2025. (list spisa 17-18) naveo da su mu tek 19.8.2025. službenici FINA-e uručili očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje, specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje OV-14507/07, a potom i zahtjev za izravnu naplatu te da je navedenu dokumentaciju zaprimio dana 19.8.2025., a što je vidljivo iz datuma izlistanja „očevidnika neizvršenih

osnova za plaćanje“ te „specifikacije izvršenja osnove za plaćanje OV-14507/07. Sud je također izvršio uvid u priloženi očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje (list spisa 10) i u specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje OV-14507/07 2-Z003 (list spisa 11) na kojima je naveden datum 19. kolovoza 2025. Uzimajući u obzir da su ovršeniku zahtjev za izravnu naplatu uz očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje i specifikacija izvršenja osnove za plaćanje OV-14507/07 uručeni 19. kolovoza 2025. odnosno da je za predmetnu izravnu naplatu tada saznao to proizlazi da je posljednji dan za pravovremeno podnošenje prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim bio 27. kolovoza 2025., a ovršenik je isti podnio ovome sudu 29. kolovoza 2025.

6.2. Dozvoljena pravna sredstva iz članka 210. OZ-a koja se odnose na postupak izravne naplate pred Agencijom dosljedno prate uređenje standardnih pravnih lijekova u ovršenom postupku koji se odnose na žalbu i žalbu nakon proteka roka (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. U-III-879/2020 od 16. lipnja 2021. u vezi odluke Općinskog suda u Osijeku posl. br. Ovr-97/2016-5 od 22. veljače 2016.).

7. Prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

8. U odnosu na prijedlog ovršenika radi odgode izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, čl. 210. st. 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da sud, na prijedlog ovršenika, može odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen koji od uvjeta propisanih čl. 65. st. 1. t. 1.-11. OZ-a. Drugim riječima, za odgodu ovrhe moraju biti ispunjene objektivne pretpostavke (koje su propisane čl. 65. st. 1. t. 1.-11. OZ-a) i subjektivne pretpostavke (vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja). Navedene objektivne i subjektivne pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.

8.1. U konkretnom slučaju, ovršenik je protiv zahtjeva za izravnu naplatu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim što predstavlja sredstvo pravne zaštite u postupku izravne naplate analogno institutu žalbe u redovnom ovršnom postupku i stoga sud zaključuje da je ispunjen objektivni odnosno formalni uvjet za odgodu ovrhe.

8.2. U odnosu na drugi uvjet odnosno vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja, sud zaključuje kako isti u konkretnom slučaju nije ispunjen. Navodi ovršenika da bi provedbom predmetne izvansudske ovrhe pretrpio nenadoknadivu štetu ukoliko se predmetna zaplijenjena sredstva prenesu na račun ovrhovoditelja koji se pozvao na zadužnicu tada postoji velika vjerojatnost i opravdana bojazan ovršenika da naknadno neće biti u mogućnosti protuovrhom vratiti isplaćena sredstva te da ima minimalna primanja sa kojima skrbi o svojoj obitelji, a da je blokadom jedinog izvora prihoda njegove obitelji već ugrožena njihova egzistencija su paušalni i u konkretnom slučaju nisu učinjeni vjerojatnima, a niti je isto potkrijepljeno dokazima u čemu bi se sastojala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju bi isti trpio.

8.4. Ovršenik je dužan pretpostavku trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete učiniti vjerojatnom, što znači da takvu vjerojatnost objektivizira uvjerljivim, životnim i logičnim činjenicama i okolnostima koje omogućuju provjerljivost pretpostavke vjerojatnosti (tako i Županijski sud u Varaždinu u odluci posl. br. Gž-2941/14-4).

8.5. Kad sud ispituje i ocjenjuje vjerojatnost bi li ovršenik provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu tada težište ispitivanja treba usmjeriti na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku eventualne protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja (tako i Županijski sud u Varaždinu

u odluci Gž Ovr 141/2021-2 od 27.04.2021., Županijski sud u Bjelovaru u odluci Gž Ovr 701/21 od 9. studenog 2021., Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž Ovr 960/2023 od 28. travnja 2023., Županijski sud u Velikoj Gorici u odluci Gž Ovr 154/2023 od 7. srpnja 2023. itd.). U konkretnom slučaju ovrhovoditelj je trgovačko društvo sa evidentiranim statusom bez postupka, a ovršenik u pogledu svojih tvrdnji ne prilaže bilo kakve dokaze koji bi išli u prilog tome da predstoji opasnost za eventualnu protuovrhu, a ujedno ne prilaže niti bilo kakve dokaze o svojem materijalnom statusu slijedom čega ovaj sud ocjenjuje da ovršenik nije učinio vjerojatnim opasnost trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

9. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

9.1. Zahtjev ovršenika za naknadu troška za sastav prijedloga od 29. kolovoza 2025. godine sud je odbio kao neosnovan u smislu odredbe čl. 14. st. 5. OZ-a kojom je propisano da je ovrhovoditelj dužan ovršeniku naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio. S obzirom da su prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu prijenosa odbijeni kao neosnovani, valjalo je na temelju odredbe čl. 14. st. 5. OZ-a odbiti i zahtjev ovršenika za naknadu troška postupka, te odlučiti kao u točki. III. izreke ovog rješenja.

10. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Vinkovci, 16. rujna 2025.

Sutkinja

Marija Pavlović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana prijema ovjerenog prijepisa istog.

Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

Ovršeniku po punomoćnici Hani Lukić Hob, odvjetnici u Vinkovcima