Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž Ovr-191/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Tatjani Radaković bašić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja MŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ranku Tomaševiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstva unutarnjih poslova, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1800/2025-4 od 6. lipnja 2025. u dijelu pod točkama I. i II. izreke, 16. rujna 2025.

r i j e š i o  j e :

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1800/2025-4 od 6. lipnja 2025. u dijelu pod točkama I. i II. izreke.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se prijedlog ovršenika od 14. svibnja 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave – presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr-1257/2023 od 07. lipnja 2024, odnosno presude Županijskog suda u Sisku, pod poslovnim brojem: Gž R-102/2024 od 20. prosinca 2024., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka, kao neosnovan. zaključio je

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrenu parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr-1257/2023 od 07. lipnja 2024, odnosno presude Županijskog suda u Sisku, pod poslovnim brojem: Gž R-102/2024 od 20. prosinca 2024. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom."

2. Protiv navedenog rješenja u dijelu pod točkama I. i II. izreke u pravovremenom roku žali se ovršenik izrekom ne navodeći određene žalbene razloge, a kako se iz žalbe može zaključiti žali se zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje u dijelu pod točkama I. i II. izreke, te pod točkom I. pobijanog rješenja odgodi izdavanje naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava i pod točkom II. odluči o naknadi troškova postupka u korist ovršenika.

3. Na žalbu ovršenika nije odgovoreno.

4. Žalba ovršenika nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, kao i postupak koji mu je prethodio ovaj sud utvrđuje da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), u svezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ-a), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. u svezi članka 381. ZPP-a.

6. Prema odredbi članka 65. stavak 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

"1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.

(2) Odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

(3) Sud može na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene jamčevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj može podnijeti i nakon što je rješenje o odgodi ovrhe doneseno.

(4) Ako ovršenik ne da jamčevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat će se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud će donijeti rješenje o nastavku ovrhe.

(5) Za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ona provodi. (6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest će se i procjena predmeta ovrhe.

(7) Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen."

7. Dakle, navedenom odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako postoji koji od taksativno određenih okolnosti kojima Zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom članak 65. stavak 1. točka 1. - 8. OZ-a). Prema tome, obje navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

8. Suprotno žalbenim navodima ovršenika sud je u donošenju pobijanog rješenja pravilno utvrdio sve činjenice relevantne za predmetnu odluku, te je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio odredbe OZ-a, a svoju odluku je valjano obrazložio.

9. Naime, u konkretnom slučaju radi se o postupku izravne naplate novčane tražbine pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr- 1257/2023 od 07. lipnja 2024, a koja presuda je po njegovoj žalbi djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Sisku, pod poslovnim brojem: Gž R- 102/2024 od 20. prosinca 2024. i to u odnosu na parnični trošak, pa se na navedeni slučaj primjenjuju odredbe članka 209. i članka 210. OZ-a, kojim je člankom 210. stavak 2. propisano, da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. tog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe tog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članak 50. i članak 53. OZ-a).

10. Vezano uz prijedlog ovršenika za odgodom naplate po osnovi navedenih isprava kod FINE, prvostupanjski sud je valjano zaključio da ovršenik ničim nije dokazao kumulativno ispunjenje uvjeta propisanih odredbom članka 65. OZ-a, a pogotovo jer nije dokazao da bi mu provedbom ovrhe nastupila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, a niti je učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, pa je stoga pravilno odbio prijedlog ovršenika u smislu odredbe članka 65. OZ- a, kao neosnovan.

11. Ovršenik se poziva na uloženi pravni lijek – Prijedlog za dopuštenje revizije, čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a.

12. Međutim, i po mišljenju ovog suda ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Naime, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da se za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno da je odgoda potrebna da bi se priječilo nasilje. Kada se govori o šteti, pod time se podrazumijeva šteta koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao, ali uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Pri tome ovršenik nije dužan dokazati nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ali je dužan dostaviti dokaze kojim bi učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za njega nastupila upravo takva, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta odnosno da je odgoda potrebna da bi se priječilo nasilje. Vjerojatnost nastanaka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u tom smislu primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno da li je imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen i prenesen ovrhovoditelju. Stoga je ovršenik dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina ne bi bila dostatna za naknadno namirenje ovršenika.

13. Iz stanja spisa proizlazi da ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti nadoknaditi štetu

14. U konkretnom slučaju ovršenik ni na koji način nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

15. Pored toga ovršenik nije konkretizirao navodnu štetu, te istu u cijelosti nedvojbeno izjednačuje s redovnim posljedicama ovrhe.

16. Dakle, pozivanje ovršenika na odredbe članka 65. OZ-a, za odgodu proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim je u konkretnom slučaju neosnovano.

17. Slijedom svega navedenog, a kako ovaj drugostupanjski sud nije uočio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi sa člankom 380. ZPP-a, to je u skladu sa odredbom članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi sa člankom 21. stavak 1. OZ-a, valjalo odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi, te odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Gospiću, 16. rujna 2025.

Sutkinja:

Tatjana Radaković Bašić