REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-400/2019-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu pojedincu Vesni Šprljan Prelević, u pravnoj stvari predlagateljice IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. Darku Staniću, odvjetniku iz Splita, protiv predloženika ad 1) INZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 2) NN, 85570 Markt Schwaben, Burgermeister-Haller- Weg 4, Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 3) NN ON, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po pun. Kristianu Barišiću, odvjetniku u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvanraspravno, 15. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I.Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine stana u prizemlju zgrade u [adresa], anagrafske oznake [adresa] i to stana označen br.1. površine 42,36 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice i hodnika, označen č. zem. [katastarska čestica] upisan u [broj poduloška] ZU 19158 k. o. [katastarska općina], na način da predlagateljici IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pripada predmetna nekretnina u cijelosti, uz obvezu da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja iz osnova suvlasničkog dijela predloženika od po 1/9 dijela (ukupno 1/3) isplati predloženicima ad 1) Zadaja KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 2) NN ON, OIB: [osobni identifikacijski broj] te ad 3) Zadaja ON, OIB: [osobni identifikacijski broj], svakome iznos od po 19.122,22 €.

II. Određuje se uknjižba založnog prava na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], stan u prizemlju zgrade u [adresa], anagrafske oznake [adresa], označen br.1. površine 42,36 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice i hodnika, upisan u [broj poduloška] ZU 19158 k. o. [katastarska općina], radi osiguranja tražbine predloženika ad 1)-3) (za svakog predloženika po 19.122,22 €) u ukupnom iznosu od 57.366,66 €.

III. Ovlašćuje se predlagateljica kod nadležnog zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena predloženika ad 1) - 3) nakon isplate iznosa navedenog u točki I. izreke rješenja.

IV. Odbija se prijedlog predloženika ad 1) – 3) da se razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine provede civilnom diobom.

V. Dužna je predlagateljica naknaditi predloženicima ad 1) – 3) trošak postupka u iznosu od 270,48 € u roku od 15 dana po pravomoćnosti ovog rješenja i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.U prijedlogu zaprimljenom 20. rujna 2019. predlagateljica navodi kako su predlagateljica i protustranke suvlasnici stana u prizemlju zgrade u [adresa], anagrafske oznake [adresa] i to stana označen br. 1. površine 42,36 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice i hodnika, označen č. zem. [katastarska čestica] upisan u [broj poduloška] ZU 19158 k. o. [katastarska općina], tako da je predlagateljica suvlasnica za 2/3 dijela nekretnine a protustranke svaka za 1/9 dijela, ukupno za 1/3 dijela stana. Predlaže se civilna dioba stana.

Podneskom od 01. ožujka 2021. predlagateljica uređuje prijedlog na način da se razvrgnuće suvlasničke zajednice izvrši isplatom preostalih suvlasnika jer za to postoji ozbiljan razlog. Naime, predmetna nekretnina je predlagateljici i njezinoj maloljetnoj kćeri jedini dom koji je predlagateljica naslijedila iza smrti oca i u kojem sa zanemarivim kraćim prekidom živi od 14.02.1975. do danas. U njemu se rodila i njezina maloljetna kćer RN koja od rođenja živi u istom stanu. Postoji dakle trajni karakter, odnosno trajna veza predlagateljice i njezine kćeri i predmetne nekretnine koja se smatra predlagateljičinim domom u smislu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnih protokola uz tu Konvenciju koju je Republika Hrvatska ratificirala te se u Hrvatskoj primjenjuje kao izvor prava. Protustranke su državljani Republike Njemačke gdje su i prijavljeni prebivalištem, gdje žive i rade od rođenja, a nikad nisu živjele u [adresa] ili u predmetnom stanu. Sukladno čl. 16. st. 2. Zakona o vlasništvu predlagateljica je učinila vjerojatnim da za razvrgnuće isplatom postoje osobiti razlozi s obzirom da je predmetna nekretnina istoj jedini dom, a u suvlasničkoj zajednici participira za 2/3 od cjeline, dok tri protustranke participiraju svaka za 1/9 dijela ukupno za 1/3 dijela cjeline. Pozivom na odredbu članka 51. stavka 1. ZV-a predlaže se stoga odrediti razvrgnuće isplatom na način da nekretnina u cijelosti pripadne u samovlasništvo predlagateljici uz obvezu predlagateljice da isplati predloženicima na ime vrijednosti njihovog suvlasničkog dijela ukupan iznos utvrđen vještačenjem. Naime, prema odredbi članka 51. stavka 1. ZV-a suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. Prema tome suvlasnik koji u postupku sudskog razvrgnuća zahtjeva razvrgnuće suvlasništva na temelju članka 51. ZV-a, njegovo pravo na razvrgnuće isplatom nije određeno ni zakonom, ni pravnim poslom, pa stoga isti treba učiniti vjerojatnim postojanje osobito ozbiljnog razloga zato da cijela stvar pripadne upravo njemu u vlasništvo. Republika Hrvatska ratificirala je Europsku Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda 7. studenog 1997. i ona je dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj snazi iznad hrvatskih zakona. Pravo na dom u značenju koje mu daje konvencija izvodi se iz članka 34. stavka 1. u svezi članka 35. i članka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojima je dom nepovrediv, svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, a svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. U konkretnom slučaju predlagateljica je ostvarila dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) povezanost s predmetnom nekretninom, obzirom da joj je ista jedini dom. Suprotstavljeni interesi stranaka regulirani su zakonom kroz pravo jednog suvlasnika na diobu isplatom, a predloženik svoje pravo ostvaruje primitkom tržišne vrijednosti svog suvlasničkog udjela, dok se s druge strane predlagateljici na ovaj način osigurava pravo na dom i zaštitu dostojanstva, odnosno svaka druga mjera bi za nju predstavljala povredu zdravlja i dostojanstva predlagatelja. U tom pravcu u ovom slučaju nema povrede načela razmjernosti i ovakva dioba je pravična. Uostalom, radi se o omjerima suvlasničkih dijelova koji se međusobno bitno razlikuju pa veličina predlagateljeva suvlasničkog dijela predstavlja ozbiljan razlog u smislu odredbe članka 51. stavka 1. ZV-a kao i konvencijsko pravo na dom, koji opravdava da predlagateljici pripadne nekretnina u cijelosti u vlasništvo uz obavezu predlagateljice da predloženicima isplati vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova. Na ovakav pravni stav upućuje i recentna odluka Županijskog suda u Splitu, Gž1985/2018-2 od 28. veljače 2020. u istoj ili sličnoj stvari. Na ročištu od 21. siječnja 2025. predlagateljica konačno uređuje prijedlog.

2. U odgovoru na prijedlog predloženici navode kako su suglasni da se provede postupak po prijedlogu predlagateljice, civilnom diobom.

Podneskom od 11. svibnja 2021. predloženici se protive prijedlogu za razvrgnućem isplatom na način da predlagateljici za cijelo pripadne nekretnina u vlasništvo jer predlagateljica nema osobito ozbiljan razlog za ovakav način razvrgnuća niti ga može učiniti vjerojatnim. Predloženici koriste stan preko ljeta, u isti dolaze svaku godinu, nasljedstvo je njihovog prednika, prednik je isplatio vrijednost stana kod kupoprodaje, emocionalno su vezani za stan te predlažu da predlagateljica njima isplati suvlasnički dio vrijednosti nekretnine. Predloženici nemaju u vlasništvu drugu nekretninu osim 1/3 stana koji je predmet razvrgnuća. Predmetni stan im je uspomena na djetinjstvo.

3. Tijekom postupka pregledana je dokumentacija koja prileži spisu, pročitan je izvadak iz knjige položenih ugovora Z. U. [broj ZK uloška] broj [broj poduloška] K. O. [katastarska općina], nalaz i mišljenje sud. vještaka Josipa Šituma od 4. travnja 2020., dokumentacija predana od predlagateljice 27. siječnja 2022., saslušani su svjedoci i predlagateljica te je pročitana dopuna nalaza i mišljenja sudskog vještaka Josipa Šituma od 09. listopada 2024.

4. Prema izvadatku iz knjige položenih ugovora Z. U. [broj ZK uloška], broj [broj poduloška] K. O. [katastarska općina] vidljivo je kako je stan u prizemlju, označen brojem 1., površine 42,36 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice i hodnika u zgradi u [adresa], sagrađen na čest. zem. [katastarska čestica] upisan za 2/3 dijela na ime IN te na ime predloženika svaki za po 1/9 dijela.

5. U nalazu i mišljenju sudskog vještaka Josipa Šituma od 4. travnja 2020. napravljena je procjene trenutne tržišne vrijednosti predmetnog stana koji je procijenjen na dan 10. siječnja 2020. u zaokruženom iznosu od 634.000,00 kn odnosno prema tečaju 1 euro=7,442034 kn u iznosu od 89.200,00 Eura. Mišljenja je kako predmetni stan predstavlja jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu i da je jedini način podjele predmetne nekretnine civilna dioba, tj. da stranke isplate jedna drugu ili da se predmetna nekretnina proda, a iznos dobiven prodajom podijeli prema omjeru u suvlasništvu. Budući su stranke suvlasnici predmetnih nekretnina u omjeru:

IN, rođ. ŽN pok ŽN - 2/3, INZ - 1/9, NN - 1/9, NN ON - 1/9, svakoj od stranaka bi pripao iznos u vrijednosti: IN za 2/3 dijela - 422.666,67 kn odnosno 59.466,67 Eur; Zadaja KN za 1/9 dijela - 70.444,44 kn odnosno 9.911,11 Eur; Zadaja ON za 1/9 dijela - 70.444,44 kn odnosno 9.911,11 Eur; Zadaja ON za 1/9 dijela -70.444,44 kn odnosno 9.911,11 Eur.

6. U vještvu od 09. listopada 2024. vještak Josip Šitum dopunjuje nalaz i mišljenje nakon istaknutih primjedbi te procjenjuje tržišnu vrijednost predmetne nekretnine na 172.100,00 € te po upisanim suvlasničkim omjerima predlagateljicu bi pripadao iznos od 114.733,33 € a svakog predloženika iznos od 19.122,22 €. Na ovakvu procjenu tržišne vrijednosti predmetne nekretnine stranke nisu imale primjedbi te ga sud prihvaća kao stručno i argumentirano.

7. U iskazu predlagateljica IN, navodi kako od 1987. ili 1988. godine živi zajedno sa svojom kćerkom RN u predmetnom stanu. Udala se 2005. godine i u razdoblju otkada se udala pa do 2007. godine bila je samo povremeno odsutna iz predmetnog stana jer su povremeno živjeli u obiteljskoj kući pokojnog muža u [adresa]. To je bila kuća od pokojnog svekra. Međutim, i kroz to razdoblje je često boravila u predmetnom stanu iz razloga što je njen otac bio bolestan. Brinula se o njemu, sređivala stan, pospremala, pomagala mu koliko je mogla. Tada je radila u Splitu i ponekad bi zbog potrebe posla i prespavala u predmetnom stanu. Kćerka je išla u jaslice. Praktički nisu ni za razdoblje od 2005. do 2007. prekinuli vezu sa predmetnim stanom budući su često boravili u njemu zbog opisanih poslova i potreba. U stan se vratila nešto prije 2007. godine jer je njen muž obolio od PTSP-a i bio je liječen u Zagrebu, a ona se vratila u Split u predmetni stan. Njen muž je preminuo **.**.2008., a otac 21.3.2008. Cijelo vrijeme je živjela u stanu i kada se njen brat BN razbolio, tada su ostali suvlasnici tražili da ona iseli iz stana, da ide u podstanare živjeti, a oni su iskazali interes da bi dolazili u stan ljetovati, a zimi bi ga iznajmljivali. Na to nije mogla pristati jer nema gdje živjeti. Nema u vlasništvu drugih nekretnina na području Splitsko-dalmatinske županije. Njena kćerka je naslijedila 1/3 stare kuće u [adresa] na Cetini od pokojnog djeda. Nije sigurna je li kuća uvjetna za stanovanje, jednom davno je bila u njoj. Inače je radila do 2010. u ambulanti Željezničara u Splitu i tada se ta ambulanta zatvorila i od tada je nezaposlena. Kako je kćerka RN oboljela od reumatoidnog artritisa morala se brinuti o njoj. Cijelo vrijeme snosi režijske troškove za predmetni stan. Predmetni stan se sastoji od dvije sobe, wc-a i kuhinje sa dnevnim boravkom. Kćerka je išla u jaslice u Splitu u ulici Mandalinski put. Radi se o jaslicama koje su poviše predmetnog stana. U jaslice je išla godinu dana, a poslije toga i u vrtić. Išla je u osnovnu školu Marjan. Živi od mirovine pokojnog muža. Predloženici cijeli život žive u [adresa] i nikada nisu živjeli u predmetnom stanu. Nije joj poznato imaju li oni u vlasništvu nekretnine u Njemačkoj. Nakon očeve smrti vršila je neke manje zidarske radove u stanu, stan je opituran i promijenjen je kompletni namještaj i kućanski aparati. Pokojni brat BN ponekad je poslao pomoć od 50 ili 100 maraka, koliko je mogao. Što se tiče otkupa predmetnog stana, koliko se sjeća njen pokojni brat je za otkup stana dao 5.000,00 DEM, a što se tiče činjenice da je 2012. promijenila adresu prebivališta ponovno u [adresa], tada joj je istekla osobna pa je iz tog razloga tek tada promijenila prebivalište u [adresa], mada se vratila 2007. Točno je da je njena svekrva živa i da ona živi u [adresa] na adresi [adresa]. Predloženicima ne plaća dio najamnine. Točno je da je predloženica pod 3) prije par godina tražila da im plaća 100,00 EUR-a najma na ime njihove trećine, ali je to odbila iz razloga što cijelo vrijeme plaća sve režijske i komunalne troškove u cijelosti. Predloženica pod 3) dođe svake godine i bude pola ljeta otprilike mjesec do 40 dana u predmetnom stanu zajedno sa prijateljicom ili momkom i ona tada iz sobice iseli svoju kćerku i spavaju zajedno u drugoj sobi. Također iseli i sve njene stvari kako bi im soba bila na raspolaganju. Drugi dio ljeta predmetni stan zajedno sa njom i kćerkom koristi nećak ON sa svojom obitelji (njih 4). Nikada im nije branila da dođu u predmetni stan i istog koriste kada im to odgovara.

8. U iskazu svjedokinja RN, navodi kao cijeli život živi u predmetnom stanu zajedno sa majkom. U jaslice je išla u blizini stana, zove se Mandalina i tamo je bio i vrtić. Nakon toga je pohađala Osnovnu školu Marjan, a sada ide u srednju Turističku školu. Osim nje i majke, preko ljeta predmetni stan koriste i rođaci ON i I. Oni dođu preko ljeta. Pola ljeta koristi ON sa ženom i djecom, a drugu polovicu rodica I. Oni tu spavaju, jedu.

9. U iskazu svjedokinja JN navodi kako se udala 23. studenog 1985. i od tada živi u stanu u [adresa] na I. katu. Predmetni stan se nalazi dva kata niže i to je stan u kojem su živjeli roditelji od predlagateljice i gdje danas živi predlagateljica sa svojom kćerkom. Praktički predlagateljica u predmetnom stanu živi otkada se ona doselila. Roditelji predlagateljice su živjeli do 1987. u stanu u [adresa] i ona je njih već i tada poznavala. Sjeća se da su oni 1987. godine mijenjali stan iz [adresa] za stan u [adresa]. Koliko joj je poznato, IN se udala 2003. godine i sa mužem je živjela u [adresa] u jednoj garsonijeri, u vlasništvu pokojnog svekra. Tada je bio živ. Unatoč tome što je živjela u [adresa], svakodnevno je dolazila kod svog oca. Naime, predlagateljičina majka je umrla 2001. i nitko drugi se nije imao brinuti o ocu nego IN. IN se brinula o njegovom kućanstvu zajedno sa svojim mužem, svakodnevno su dolazili, pomagali mu. Također, kada je rodila 2005. iza poroda je bila u tom predmetnom stanu. Njoj je ovaj stan praktički jedini dom. Kćerka predlagateljice je pohađala Osnovnu školu Marjan, a prije toga je išla u predškolski vrtić Marjan. Ne može se sjetiti u koje jaslice je išla. Osim predlagateljice i njene kćerke, predmetni stan nitko ne koristi. Koliko joj je poznato, predlagateljica plaća sve troškove vezano za predmetni stan. Nakon smrti supruga i oca, predlagateljica je renovirala kompletan stan budući je bio dosta vlažan i neuvjetan za malo dijete. Mijenjale su se vodovodne cijevi, struja, podovi, wc. Osim predlagateljice, nitko nije sudjelovao u financiranju tih radova. Otkada se doselila u [adresa], u vrlo bliskim prijateljskim odnosima je sa predlagateljicom i posebno sa njenim roditeljima. Teina majka N je čuvala njenog sina ŽN takoreći od prve godine. Teine roditelje je doživljavala skoro kao svoje, a IN kao mlađu sestru. Iz tog razloga može sa sigurnošću reći da ima pouzdane podatke i da može sa sigurnošću iskazivati u pogledu obiteljskih odnosa i situacije predlagateljice. Stoga joj je i poznato vezano za investiranje i financiranje radova u stanu. ON, INZ i I su dolazili skoro svako ljeto u predmetni stan i on im je bio na raspolaganju. Dolazili su naizmjenično. U stanu su se osjećali "kao u svojoj kući". Naravno, predlagateljca je cijelo vrijeme bila u stanu. Dolazili su još dok je pokojni otac predlagateljice bio živ. Koliko joj je poznato, predlagateljica snosi režijske troškove stana. Nije joj poznato da bi predloženici sudjelovali u podmirenju režijskih troškova. Nije joj poznato je li predlagateljica na ime najma plaća što predloženicima u svezi predmetnog stana. Nakon što se doselila u [adresa], u predmetnom stanu su živjeli samo roditelji predlagateljice i predlagateljica. UN bio je sin iz prvog braka od gospođe O. On je također dolazio ljeti u predmetni stan, misli da je živio u [adresa]. Nije joj poznato da bi on sudjelovao u otkupu predmetnog stana niti da li se spominjao kod zamjene stanova u [adresa]. Nakon pretrpljenog moždanog udara gospođe O, jedino o majci je brinula predlagateljica. Njena majka uvijek je govorila da stan ostaje predlagateljici.

10. U iskazu svjedokinja DN, navodi kako poznaje predlagateljicu, s njom je prijateljica od djetinjstva. Ona je zajedno s roditeljima i poslije sa svojom kćerkom živjela i živi u predmetnom stanu. Poznato joj je da je njen polubrat UN znao dolaziti u predmetni stan sa djecom i suprugom, uglavnom preko ljeta, za vrijeme godišnjeg odmora. Iako se predlagateljica udala i živjela u [adresa], svaki dan je i za to vrijeme boravila u predmetnom stanu na način da se brinula o bolesnom ocu. Brinula se o potrepštinama, kuhala je, čistila, apsolutno sve poslove koje domaćica radi. Njeno dijete je išlo u kvartovski vrtić i u Osnovnu školu Marjan. Predlagateljica je radila u Splitu. Praktički ovisno o organizaciji života, često puta je s obitelji znala prespavati u stanu, neovisno o tome što su formalno živjeli u [adresa]. Sjeća se kada je kćerka predlagateljice bila mala, još nije ni hodala, da je predlagateljica s kćerkom se skroz preselila živjeti u predmetni stan i od tada kontinuirano živi u njemu zajedno sa kćerkom. Predlagateljica živi od muževe mirovine. Poznato joj je da je predlagateljica uređivala predmetni stan nakon očeve smrti. Misli da je dobila nekakva sredstva kao zaostatci muževe mirovine i nešto joj je ona pripomogla. Predloženici su dolazili u predmetni stan za vrijeme korištenja godišnjih odmora i tada bi koristili sobicu, kuhinju, praktički cijeli stan. Njena adresa prebivališta je u [adresa], ali živi u [adresa]. Nije joj poznato tko je plaćao otkup stana.

11. U iskazu svjedok VN navodi kako je bio dugogodišnji prijatelj pok. EN i sjeća se da je on govorio kako je u cijelosti svojim sredstvima kupio predmetni stan. Ne sjeća se kada je to bilo i ne sjeća se da je govorio o novčanom iznosu. Poznavao je pok. N, majku od IN i pok. UN te ŽN Teinog oca, a Fuadovog očuha. UN je radio u Njemačkoj i preko ljeta je sa svojom obitelji dolazio na ljetovanje i boravio u predmetnom stanu. Pretpostavlja da je IN sa svojom kćerkom čitavo vrijem živjela u tom stanu odnosno od kada je stan kupljen. Jedno vrijeme kada se udala je živjela u [adresa], ali poslije se opet sa kćerkom vratila u stan. Posjećivao je tu obitelj i taj stan jer su bili kao obitelj. Nije mu poznato koji vrtić i školu je pohađala Teina kćerka. Nakon smrti O i ŽN u stanu je nastavila živjeti IN sa svojom kćerkom, ona i danas živi u tom stanu. Nakon očeve smrti došao je u taj stan i vidio da je stan bio kompletno uređen. Pretpostavlja da je to bilo uređeno od Teinih sredstava. Nakon smrti roditelja u stan bi uglavnom preko ljeta znao dolaziti pok. UN sa svojom obitelji i koliko mu je poznato u tome ga nitko nije smetao niti mu branio. Pok. UN je otišao raditi u Njemačku 80-tih godina prošlog stoljeća. U svakom slučaju on je otišao raditi u inozemstvo prije nego što su predlagateljini roditelji zamijenili stanove i preselili se u predmetni stan. Poznato mu je da je pok. UN znao financijski pomagati obitelj. O tome bi mu govorio njegov očuh ŽN s kojim se skupa vozio na posao i on bi mu znao kazati kako kada dođe iz Njemačke donese određena financijska sredstva. Nije mu poznato da bi pok. UN tijekom cijele godine pomagao financijski obitelji.

12. U iskazu svjedok ČN navodi kako je dugi niz godina poznavao i bio prijatelj sa pok. MN. Zajedno su otišli u Njemačku u ožujku u 1975. godine. Pok. K govorio je kako je majci dao na ruke iznos od 6 ili 7.000,00 DEM za otkup stana i to je bio cjelokupni iznos. U više navrata bio je prisutan kada je majka govorila MN da mu želi prepisati stan na njegovo ime, ali to on nije htio dok je ona živa. U stanu su inače živjeli pok. LN njegova žena N i njihova kćerka IN. MN je povremeno dolazio iz Njemačke preko ljeta i boravio u predmetnom stanu. IN je cijelo vrijeme živjela u stanu osim kada se udala i odselila iz stana otprilike na 2 ili 3 godine te se ponovno vratila u predmetni stan zajedno sa svojom kćerkom. Od tada cijelo vrijeme živi sa kćerkom u predmetnom stanu. Poznato mu je da je pok. MN znao slati 50-100 maraka mjesečno i da je kupio kompletnu tehničku robu u stanu. Svaki put kada je falio roditeljima nešto je slao. Pok. MN je u Njemačkoj zasnovao obitelj, imao djecu i tamo je živio kao podstanar. Pok. MN je umro prije 6 godina i u predmetni stan bi dolazio isključivo preko ljeta.

13. Razvrgnuće suvlasničke zajednice: pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su odredbom iz članka 47 – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN RH br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV). Ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda.

13.1. Nakon stupanja na snagu ZV-a, na sam postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine od 01. kolovoza 1934. godine, broj 175-XLV) koja se primjenjuju na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/95).

13.2. Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, sud u izvanparničnom postupku odlučuje da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, temeljem odredbe pravnog pravila 268. Zakona o izvanparničnom postupku sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

13.3. Odredbom čl. 50. ZV-a propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prema st. 4. navedenog članka ukoliko nije moguća fizička odnosno geometrijska dioba, a da se ne umanji vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom. U tom slučaju sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima.

13.4. Odredbom čl. 51. ZV-a suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

14. Suvlasnik koji u postupku sudskog razvrgnuća zahtjeva razvrgnuće suvlasništva na temelju članka 51. ZV-a, njegovo pravo na razvrgnuće isplatom nije određeno ni zakonom, ni pravnim poslom, pa stoga isti treba učiniti vjerojatnim postojanje osobito ozbiljnog razloga zato da cijela stvar pripadne upravo njemu u vlasništvo.

15. Temeljem provedenih dokaza sud je utvrdio kako postoji trajni karakter, odnosno trajna veza predlagateljice i predmetne nekretnine koja se smatra predlagateljičinim domom u smislu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnih protokola uz tu Konvenciju koju je Republika Hrvatska ratificirala te se u Hrvatskoj primjenjuje kao izvor prava.

15.1. Pravo na dom u značenju koje mu daje konvencija izvodi se iz čl. 34. st. 1. u svezi čl. 35. iz čl. 16. st. 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojima je dom nepovrediv, svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, a svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

16. U konkretnom slučaju predlagateljica je ostvarila dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) povezanost s predmetnom nekretninom, obzirom da joj je ista jedini dom. Suprotstavljeni interesi stranaka regulirani su zakonom kroz pravo jednog suvlasnika na diobu isplatom, a predloženici svoje pravo ostvaruju primitkom tržišne vrijednosti svog suvlasničkog udjela, dok se s druge strane predlagateljici na ovaj način osigurava pravo na dom i zaštitu dostojanstva, odnosno svaka druga mjera bi za nju predstavljala povredu zdravlja i dostojanstva predlagateljice te povredu njenog osobnog i obiteljskog života.

16.1. U konkretnom slučaju radi se o omjerima suvlasničkih dijelova koji se međusobno bitno razlikuju pa veličina suvlasničkog dijela predlagateljice po ocjeni ovog suda predstavlja ozbiljan razlog u smislu odredbe članka članka 51. stavak 1. ZV-a kao i konvencijsko pravo na dom, koji opravdava da predlagateljici pripadne nekretnina u cijelosti u vlasništvo uz obavezu predlagateljice da predloženicima isplati vrijednost njihovih suvlasničkih udjela.

17. U razmatranju pitanja vjerojatnosti postojanja opravdanih razloga za razvrgnuće isplatom sud je uzeo u obzir slijedeće činjenice:

Predlagateljica kontinuirano živi u predmetnom stanu od 1987. godine sa kraćom odsutnošću u razdoblju od 2005-2007. godine kada se udala, iako i u tom razdoblju često dolazi i posjećuje bolesnog roditelja te nije prekinula vezu sa predmetnim stanom. U stanu cijelo vrijeme živi njena kćerka RN koja u Splitu ide u vrtić i osnovnu školu. Predlageteljica nema u vlasništvu drugu nekretninu na području ove županije. Predloženici žive u inozemstvu i povremeno dolaze u stan preko ljeta te koriste jednu sobu i ostatak stana, neometano. Stranke nisu u poremećenim međuljudskim odnosima. Iz vještva proizlazi kako predmetna nekretnina nije geometrijski djeljiva bez bitnog smanjenja vrijednosti posebnih dijelova nekretnine. Činjenica civilnog razvrgnuća bi dodatno produljila trajanje postupka a općepoznato je da bi stranke na takav način uprihodile manji iznos od procijenjene tržišne vrijednosti nekretnine.

17.1. Predlagateljica i njezina kći kontinuirano dugi niz godina do danas žive u predmetnom stanu koji predstavlja njihov jedini dom u kojem i iz kojeg ostvaruju sve društvene i socijalne kontakte. Predlagateljica plaća sve troškove vezano za stanovanje i korištenje stana kojeg je sama opremila, (računi l.s. 81-89 koji glase na predlagateljičino ime i koja činjenica među strankama nije sporna) a predloženici stvarno koriste stan preko ljeta za vrijeme godišnjeg odmora, time da ne sudjeluju ni u kakvim troškovima vezano za korištenje i održavanje stana koje u cijelosti snosi predlagateljica. Među strankama je nesporno da je prednik predloženika UN dao određeni novčani iznos za kupnju predmetnog stana za života roditelja te bi navedeno moglo predstavljati obvezno pravni zahtjev prema predlagateljici ali navedeno ne utječe na upisane suvlasničke omjere. Isto tako i za eventualno plaćanje najma za suvlasnički udio predlagateljice koji iznos bi predstavljao obvezno pravni zahtjev na strani predloženika.

18. Na temelju ovoga sud je zaključio da je predlagateljica dokazala, a ne samo učinila vjerojatnim, da postoje osobito ozbiljni razlozi iz kojih proizlazi pravo predlagateljice na razvrgnuće isplatom. Ako postoji pravo na razvrgnuće isplatom temeljem odredbe čl. 51. st. 1. ZV-a, onda je sud sukladno odredbi čl. 50. st. 1. ZV-a vezan tim pravom temeljem kogentne pravne norme.

18.1. Radi toga, sud je usvojio prijedlog predlagateljice i odredio razvrgnuće isplatom temeljem navedenih odredbi na način što je odredio da predlagateljici stvar pripadne u cijelosti te je obvezao da predloženicima u primjerenom roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja isplati procijenjenu vrijednost njihovog suvlasničkog udjela od 1/3 (svakom po 1/9 dijela) u iznosu od 57.366,66 € što predstavlja 1/3 procijenjene vrijednosti nekretnine (svaki predloženik po 19.122,22 €) koja je predmet diobe, čiju je ukupnu vrijednost utvrdio vještak za graditeljstvo u iznosu od 172.100,00 €.

19. Temeljem odredbe čl. 51. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sud je odredio založno pravo u korist predloženika ad 1)-3) do trenutka isplate vrijednosti suvlasničkog udjela koji je predlagateljica dužna predloženicima ad 1)-3) isplatiti u određenom roku.

20. Među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

21. Zbog svega navedenog valjalo je donijeti rješenje o razvrgnuću suvlasničke zajednice predmetne nekretnine isplatom te odlučiti kao u točki I. izreke rješenja te odbiti prijedlog predloženika ad 1)-3) za civilnom diobom kao u točki IV. izreke rješenja.

22. U izvanparničnom postupku priznaju se samo efektivni troškovi (vještačenje, očevid, pristojba i sl.), a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku. Kako je predlagateljica platila trošak sudske pristojbe prijedloga, izlaska na očevid te prvog vještačenja u ukupnom iznosu od 411,44 € a predloženica ad 1) u ime predloženika trošak drugog vještačenja od 400,00 €, imajući u vidu suvlasničke udjele stranaka to bi predlagateljica na ime svog suvlasničkog udjela trebala podmiriti ukupan trošak od 540,96 € te je dužna predloženicima ad 1) – 3) podmiriti iznos od 270,48 € kako je odlučeno pod točkom V. izreke rješenja.

Split, 15. rujna 2025.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja

- pun. predloženika

- u spis