Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru

Poslovni broj: P-446/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sucu Ivici Marinoviću, u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužitelja ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, protiv tuženika pod ad. 1. ĐĐ, [adresa], ad. 2. PĐ, 61-20 Woodbine str. APT 4 L, Ridgrewood, NY, SAD., ad. 3. FĐ, [adresa], ad. 4. ĆĐ, 104 Waldeen court, Eas Moriche, NY 11940, SAD, ad. 5. JĐ, [adresa] i ad. 6. CĐ, [adresa], svi za sebe i kao nasljednici pok. HĐ, [adresa], svi tuženici zastupani po punomoćnici AĐ, odvjetnici u [adresa], radi utvrđenja i uknjižbe, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 9. srpnja 2025., u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika ad. 1. do 6. te nakon objave presude dana 15. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan osnovni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za cijelo č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude."

II. Odbija se kao neosnovan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva za cijelo č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude."

III. Nalaže se tužitelju naknaditi parnični trošak tuženicima ad. 1. – 6. od 1.687,50 EUR, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženika ad. 1. – 6. za naknadnom parničnog troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 6. kolovoza 2019. i zavedenoj pod poslovnim brojem P-2434/2019 navodi da je vlasnik i posjednik č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (po staroj izmjeri dio čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica]) koja je predmetom tužbenog zahtjeva te da je vlasnik i posjednik dijela nove izmjere č. zem. [katastarska čestica] (po staroj izmjeri č. zem. [katastarska čestica]) za površinu od 214 m2, a koja nije predmet tužbenog zahtjeva. Tužitelj pojašnjava da je 1998.g. između njega i ZĐ sklopljen Kupoprodajni ugovor predmet koje kupnje je č. zem. [katastarska čestica], a ne č. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a prilikom pisanja učinjena je pogreška jer je trebalo pisati č. zem. [katastarska čestica] površine 670 m2, a ne č. zem. [katastarska čestica]. Da se radi o omašci u pisanju i identifikaciji, po tužitelju, govori i to da je tada ČĐ bio upisan u katastru posjednikom č. zem. [katastarska čestica] površine 670 m2 te da pogrešno označena č. zem. [katastarska čestica] nije imala površinu od 670 m2 već površinu 429 m2, a zbog navedene omaške tužitelj se nije upisao u katastru posjednikom na č. zem. [katastarska čestica], već se po smrti ČĐ upisao njegov sin EĐ, dok je proveden upis posjeda na tužitelja za dio č. zem. [katastarska čestica] i to za površinu od 214 m2. Tužitelj navodi da je tužio Henrikova sina EĐ i u odnosu na njega čeka da se donese presuda zbog ogluhe, s tim da je osim navedene nekretnine tužitelj 1997.g. od ZĐ kupio i ½ dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 214,5 m2, sjeverna strana, koja nije predmet ovog postupka. Tužitelj napominje da je po kupoprodaji predmetne nekretnine uveden u posjed od strane prodavatelja te se od tada nalazi u posjedu, putem sebe i prednika oduvijek, odnosno prednicima tužitelja posjed nitko nikada nije ometao, a sada tužitelju, s tim da je iz povijesti posjeda vidljivo da su na predmetnoj nekretnini uvijek bili upisani Bojmići (č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) te napominje da prednica tuženika niti tuženici sa predmetnom nekretninom nemaju nikakve veze. Tužitelj je u podnesku koji je zaprimljen u spis 13. svibnja 2020.g. precizirao osnovni i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev na način da su isti bili usmjereni na točno određeni realni dio č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji će se precizirati sukladno skici izrađenoj od ovlaštenog inženjera geodezije. Tužitelj je po svom punomoćniku na pripremnom ročištu održanom 28. siječnja 2021.g. naveo da ostaje kod tužbe kako je to postavljeno u samoj tužbi zaprimljenoj 6. kolovoza 2019.g. tako da tužitelj zahtjeva utvrđenje na predmetnoj čestici za cijelo, dok je naknadno uređenje, za realni dio, poslan greškom. Tužitelj je na ročištu održanom 18. veljače 2021.g. isticao da čest. zem. [katastarska čestica] sada ima površinu od 608 m2 iz razloga što je BĐ bespravno povećao površinu za 79 m2.

2. Tuženici ad. 1. – 6 u odgovoru na tužbu zaprimljenom 6. kolovoza 2020.g. navode da osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti ističući kako su pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekli nasljeđivanjem iza pok. HĐ te su u posjedu predmetne nekretnine u cijelosti, a da tužitelj u odnosu na tuženike, niti njihove prednike, nema valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva. Tuženici su na pripremnom ročištu održanom 28. siječnja 2021.g. u bitnome isticali da iz ponašanja tužitelja proizlazi da ni sam tužitelj nije siguran da li bi predmetna nekretnina bila u njegovu vlasništvu za cijelo ili za koji dio, a što je vidljivo iz ranijih postupaka koje je tužitelj pokretao pred ovim sudom. Na prije navedenom pripremnom ročištu tuženici su nadalje isticali da je predmetna nekretnina izvorno bila vlasništvo pokojnog ŽĐM nakon čije su smrti nasljednici MĐ, UĐ i DĐ vodili postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice pred Sreskim sudom u Biogradu na Moru pod poslovnim brojem I-395/36 te je u tom postupku nekretnina označena kao čest. kat. broj 2904 pripala u suposjed KĐ i GĐ, dok je kasnijom diobom ta nekretnina pripala u vlasništvo ĐĐM koji je bio prednik pok. LĐ, majke ovdje tuženika. Tuženici su po svojoj punomoćnici na ročištu održanom 18. veljače 2021.g. u bitnome isticali da je nekretnina označena kao čest. 5888 koja je u suvlasništvu tužitelja BĐ povećala svoju površinu, a upravo kod tog izlaganja da je i sam tužitelj potvrdio među između ovih dviju nekretnina, a iz popisnog lista iz skice lica mjesta je bilo vidljivo da ova nekretnina oznake čest. 5889 pripada pok. HĐ, odnosno njezinim nasljednicima.

3. U ovoj pravnoj stvari je pod poslovnim brojem P-2434/2019 dana 12. travnja 2022. donesena presuda kojom su pod točkama I. i II. izreke odbijeni kao neosnovani osnovni te eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, dok je pod točkama III. i IV. odlučeno o parničnom trošku. Međutim, na prije navedenu odluku tužitelj je izjavio žalbu koja je uvažena rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž- 514/2022-2 od 12. veljače 2025. te je ukinuta prvostupanjska presuda od 12. travnja 2022. i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje gdje je zaveden pod novim poslovnim brojem P-446/2025. Viši sud u obrazloženju ukidne odluke ukazuje u bitnome da se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda prema kojem tužitelj nije dokazao pravni temelj za stjecanje prava vlasništva sporne čestice, jer da je tužitelj uz tužbu priložio Ugovor o kupoprodaji ½ čest. zem. [katastarska čestica] koju je kupio od izvanknjižnog vlasnika ZĐ, kao i da je osobno i putem prednika u nesmetanom i poštenom posjedu sporne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da je vlasništvo stekao dosjelošću. Viši sud ukazuje da je u ponovljenom postupku potrebno preispitati da li je tužitelj osobno i putem prednika kao pošteni posjednik dosjelošću stekao vlasništvo predmetne nekretnine tj. da li je njegov posjed trajao zakonom propisano vrijeme i da li je imao potrebnu kvalitetu za stjecanje vlasništva.

4. Tužitelj je u ponovljenom postupku na ročištu održanom 9. srpnja 2025. isticao kako ostaje kod tužbe i svega do sada iznesenog te predložio postupiti po uputi županijskog suda.

5. Tuženici ad. 1. do 6. su u ponovljenom postupku na ročištu održanom 9. srpnja 2025. isticali kako ostaju kod odgovora na tužbu te se napomenuli da je u međuvremenu u ispravnom postupku izvršen upis prava vlasništva u korist ovdje tužitelja na predmetnoj nekretnini za cijelo, a o kojem postupku ovdje tuženici nisu bili obaviješteni niti su u njemu sudjelovali, pa su odmah po saznanju da je tužitelj izvršio upis svog prava vlasništva podnijeli tužbu i predmet se kod ovog suda vodi pod poslovnim brojem P-999/2025. Stoga tuženici u ponovljenom postupku ističu prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja.

6. U dokaznom postupku sud je pročitao izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 4. travnja 2018.g. (l.s.4), izvršen je uvid u skicu (l.s.18), pročitan je Kupoprodajni ugovor sklopljen 27. kolovoza 1997.g. (l.s. 19-21), Kupoprodajni ugovor sklopljen 24. kolovoza 1998.g. (l.s.22-24), posjedovni list 306 k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazi nepotpuni datum "29.08.199" (l.s. 25-31), izvršen je uvid u neslužbenu verziju izvoda iz katastarskog plana s datumom ispisa 9. siječnja 2019.g. (l.s.32), pročitan je popis katastarskih čestica sa posjednicima u k. o. [katastarska općina] od 23. siječnja 2015.g. (l.s.33), izvod iz popisa katastarskih čestica od 26. kolovoza 2014.g. (l.s. 34), povijest promjena na katastarskim česticama [katastarska čestica] nove izmjere k. o. [katastarska općina] od 23. svibnja 2018.g. s prilozima (l.s. 35-77), zaključak broj I-395/36 donesen od Sreskog suda u Biogradu n/M 21. prosinca 1936.g. (l.s. 98-100), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj Z-3445/2011/5691 od 25. rujna 2019.g. (l.s. 103,104), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj Z-3445/2011/813 od 25. rujna 2019.g. (l.s. 105,106), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj Z3445/2011/5691 od 25. rujna 2019.g. (l.s. 107), prijedlog za upis zabilježbe spora od 17. srpnja 2019.g. (l.s. 108), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 2. srpnja 2019.g. (l.s. 110,111), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 25. rujna 2019.g. (l.s. 112), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj Z-3445/2011/5691 od 1. listopada 2019.g. (l.s.114-115), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj Z-3445/2011/5691 od 25. veljače 2020.g. s prilozima (l.s. 123-128), saslušani su svjedoci IĐ (l.s. 130-131), SĐ (l.s. 131,132), pročitan je zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj Z-3445/2011/813 od 5. lipnja 2012.g. s prilozima (l.s. 137-176), neslužbena kopija povijesnog prikaza izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 9. srpnja 2025. (l.s. 267-269), te je izvršen uvid u priloženi spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2138/2018.

7. Ne bi se trebale ukazivati spornim među strankama slijedeće činjenice:

7.1. Da je između ZĐ kao prodavatelja i ŽĐ kao kupca **.**.1997. sklopljen Kupoprodajni ugovor (u daljnjem tekstu Kupoprodajni ugovor iz 1997.g.) koji u preslici prileži na l.s. 19-21, a po kojem kupac od prodavatelja kupuje nekretnine u k. o. [katastarska općina] koje se sastoje iz "1/2 čes. zem. 2902 katastarske općine [katastarska općina] površine 214,5 m2 sjeverna strana", a na kojem Ugovoru jepotpis prodavatelja potvrđen od javnog bilježnika Dušana Kvartuča iz [adresa] dana 29. kolovoza 1997.g., uz napomenu da je broj ovjere nečitko napisan.

7.2. Da je između ZĐ kao prodavatelja i ŽĐ kao kupca **.**.1998. sklopljen Kupoprodajni ugovor (u daljnjem tekstu Kupoprodajni ugovor iz 1998.g.) koji u preslici prileži na l.s. 22-24, a po kojem kupac od prodavatelja kupuje nekretnine u k. o. [katastarska općina] koje se sastoje iz "čes. zem. 2902 katastarske općine [katastarska općina] površine 670 m2", a na kojem Ugovoru je potpis prodavatelja potvrđen od javnog bilježnika Dušana Kvartuča iz [adresa] dana 24. kolovoza 1998.g., pod brojem OV-3307/98.

7.3. Da među strankama nije bilo sporno da se u međuvremenu vodio postupak preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a u kojem postupku preoblikovanja je formirana ovdje predmetna kat čest. [katastarska čestica] nove izmjere koja se odnosi na dio k. č. [katastarska čestica] i na dio k. č. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina], a ovo obzirom i na tekstualni dio povijesti promjena od 23. svibnja 2018.g. sa l.s. 35-36.

7.4. Da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] dana 5. lipnja 2012.g. sastavljen zapisnik broj Z-3445/2011/813 (l.s.137-139), a na koje ročište je pristupio RĐ te je predložio uknjižbu prava vlasništva na većem broju novoformiranih čestica, uključujući i na onoj oznake kat. čest. [katastarska čestica], Druvce, pašnjak površine 687 m2, i to temeljem Diobenog ugovora sastavljenog sa suvlasnicima ŠĐ i HĐ, a koja čestica je temeljem tog zapisnika upisana kao vlasništvo HĐ za cijelo, s tim da je prethodno na tome ročištu prisutni povjerenik OĐ naveo na taj zapisnik da mu je Vira Lovrin poznata po čuvenju kao i područje gdje se predmetne nekretnine nalaze te da za sporove nije čuo.

7.5. Da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] dana 25. rujna 2019.g. sastavljen zapisnik broj Z-3445/2011/5691 (l.s.103-104) temeljem kojeg je novoformirana kat. čest. [katastarska čestica], Druvce, pašnjak, površine 687 m2 otpisana iz zk. ul. [broj ZK uloška] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je u "B" vlasničkom listu i dalje uknjižena za cijelo HĐ, ali je zabilježen spor, i to temeljem tužbe zaprimljene kod Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P- 1904/17, sada P-585/2019, u parničnom predmetu tužitelja ŽĐ i tuženika HĐ rođ. RĐ i dr., radi utvrđenja i uknjižbe.

7.6. Da se kod Općinskog suda u Zadru po tužbi zaprimljenoj 13. studenog 2018.g. vodio parnični postupak tužitelja ŽĐ protiv ukupno dvanaest tuženika, među kojima su tuženici ad. 10. EĐ pok. Ž, ad. 11. RĐ i ad. 12. ŠĐ, a predmet koje tužbe su osnovni tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je tužitelj ŽĐ stekao pravo vlasništva za cijelo nove izmjere k. č. br. [katastarska čestica], površine 687 m2, k. o. [katastarska općina], te su predmet te tužbe i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjereni na utvrđenje da je tužitelj ŽĐ stekao pravo vlasništva po staroj izmjeri za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], površine 670 m2, i dijela č. zem. [katastarska čestica] površine 429 m2, sve u k. o. [katastarska općina]. Iz priloženog parničnog spisa proizlazi da je u toj pravnoj stvari dana 30. listopada 2019.g. donesena presuda zbog ogluhe i rješenje, pa je tako presudom usvojen tužbeni zahtjev prema tuženiku ad. 10. EĐ, dok je rješenjem utvrđeno da je tužba povučena u odnosu na ostale tuženike, a u odnosu na koje točke te odluke od 30. listopada 2019.g. niti jedna od stranaka nije izjavljivala žalbu.

7.7. Da je kod Općinskog suda u Biogradu na Moru pod poslovnim brojem O- 140/99 vođen ostavinski postupak iza PĐM pok. Đ, rođenog **.**.1923. a umrlog **.**.1999., a u kojem postupku je dana 26. travnja 2000.g. doneseno rješenje o nasljeđivanju kojim je utvrđeno da ostavinsku imovinu između ostalog kao vanknjižno vlasništvo sačinjavaju sve nekretnine upisane u posjedovni list 306 k. o. [katastarska općina], među kojima su i kat. čest. [katastarska čestica] dio i 2904, a kojim rješenjem je nasljednicom na temelju sudske oporuke proglašena supruga ostavitelja TĐ za cijelo.

7.8. Da u predmetnom parničnom spisu na l.s. 98-100 u preslici prileži Zaključak donesen 21. prosinca 1936.g. od Sreskog suda u Biogradu n/m poslovni broj I 395/36, a u kojem Zaključku je između ostalih navedena čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja temeljem tog Zaključka pripada u suposjed NĐ i P iz [adresa].

7.9. Da je nakon što je u ovoj pravnoj stvari 12. travnja 2022. donesena prvostupanjska presuda kroz zemljišnoknjižni ispravni postupak koji je prethodno pokrenut po prigovoru tužitelja podnesenom u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], izvršena uknjižba prava vlasništva i to dana 5. travnja 2024. pod brojem Z- 10750/2024 u korist tužitelja ŽĐ za cijelo u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ovdje spornoj čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 608 m2.

8. Sukladno odredbi čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok iz čl. 221 a ZPP-a proizlazi da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi neku činjenicu da će o postojanju te činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Prethodno citirane zakonske odredbe ukazuju da je upravo tužitelj onaj koji ovom sudu na nedvojben način morao dokazati osnovanost navoda iz povjesnice njegove tužbe, odnosno navoda koji se odnose na njegov osnovni tužbeni zahtjev koji se svodi na to da je temeljem pravnog posla, tj. Kupoprodajnog ugovora iz 1998.g. stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva za cijelo na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno navoda koji se tiču njegovog eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva koji se svode na to da je temeljem dosjelosti, osobno i preko svojih pravnih prednika EĐ i njegovog oca ZĐ, stekao vlasništvo na utuženoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo.

9. Prema odredbi čl. 114 st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, dalje: ZV), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, proizlazi da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

10. Prema odredbi čl. 115 st. 1. ZV, na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom, iz stavka 2 te odredbe proizlazi da se na temelju pravnog posla ne može steći vlasništvo preko granice otuđivateljeve ovlasti da raspolaže stvarju, osim kad stjecanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu, dok iz stavka 3. iste zakonske odredbe proizlazi da pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku.

11. Prema odredbi čl. 120. st. 1. ZV proizlazi da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

12. Prema odredbi čl. 122. st. 1. ZV proizlazi da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno održava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona, dok iz stavka 2. te odredbe proizlazi daje stjecatelj bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.

13. Imajući u vidu rezultate provedenog dokaznog postupka, a posebice činjenice na koje je sud ukazao ranije u obrazloženju ove presude i za koje on smatra da ne bi trebale biti sporne među strankama, ovaj sud je izveo zaključak da tužitelj, na kojem je bio teret dokazivanja odlučnih činjenica sukladno odredbama iz čl. 7. i čl. 219. ZPP-a, nije uspio dokazati osnovanost njegovog osnovnog tužbenog zahtjeva, a koji se temeljio, obzirom na navode iz povjesnice tužbe, na tome da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva za cijelo na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem onog Kupoprodajnog ugovora iz 1998.g. kojeg je kao kupac sklopio sa prodavateljem ZĐ. Naime, ovaj sud zaključuje da spomenuti Kupoprodajni ugovor iz 1998.g. sam po sebi ne može predstavljati pravni temelj za tužiteljevo stjecanje valjanog pravnog osnova za stjecanje prava vlasništva, i to iz razloga jer čestica stare izmjere koja je navedena kao predmet te kupoprodaje, a radi se o čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, u novoj izmjeri ne odgovara sama po sebi novoformiranoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere. Ukazuje se da iz povijesti promjena sa l.s. 35,36 proizlazi da kat čest. [katastarska čestica] nove izmjere nastaje od dijela kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere, ali i od dijela kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere. Dakle, čak i neovisno o činjenici da bi u onom Kupoporodajnom ugovoru iz 1998.g. omaškom kao predmet kupoprodaje umjesto čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere bila navedena čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere, svejedno taj pravni posao, barem je takvo stajalište ovog suda, ne daje ovdje tužitelju pravni temelj za stjecanje prava vlasništva za cijelo na novoformiranoj čest. zem. [katastarska čestica] nove izmjere k. o. [katastarska općina]. Doduše, tužitelj je kao prilog tužbe dostavio i Kupoprodajni ugovor iz 1997.g. sklopljen između njega kao kupca i ZĐ kao prodavatelja, a predmet koje kupoprodaje je ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 214,5 m2, no stajalište je ovog suda da se taj pravni posao iz 1997.g., a posebice kraj činjenice da i sam tužitelj u povjesnici tužbe izričito navodi da ta kupoprodaja nije predmet ovog parničnog postupka, ne može uzeti kao ugovor kojim bi tužitelj dokazivao svoje vlasništvo i u odnosu na ovdje predmetnu č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere.

14. Dakle, smatrajući da tužitelj nije uspio dokazati da onaj Kupoprodajni ugovor iz 1998.g., i to neovisno o tome da li je u odnosu na taj ugovor stvarna volja stranaka istog bila da se u njemu kao predmet kupoprodaje umjesto čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, navede ispravno čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, predstavlja valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za cijelo na utuženoj č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, a to iz razloga jer je potonja čestica nove izmjere nastala od dijela čestice stare izmjere 2904, ali i od dijela čestice 2902 stare izmjere za k. o. [katastarska općina], dok nasuprot tome tužitelj sudu nije predočio vjerodostojnu ispravu o stjecanju vlasništva niti u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere, ali niti u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere (ponavlja se da sam tužitelj u povjesnici tužbe ističe da Kupoprodajni ugovor iz 1997.g. nije predmet ovog postupka), što je sve doprinijelo tome da ovaj sud odbije osnovni tužbeni zahtjev tužitelja te odluči kao pod točkom I. izreke ove presude.

15. Što se tiče eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva o čijoj osnovanosti ovaj sud mora odlučiti sukladno odredbi čl. 188. st. 2. ZPP, a koji tužbeni zahtjev tužitelj iz nekog razloga naziva alternativnim tužbenim zahtjevom, ističe se da tužitelj u tome dijelu traži od suda donijeti presudu kojom će se isti utvrditi vlasnikom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, s tim da bi iz povjesnice tužbe proizlazilo da se tužitelj u ovom dijelu poziva na institut dosjelosti obzirom tvrdi da je po onojkupoprodaji iz 1998.g. uveden u posjed predmeta spora te da se od tada nalazi u posjedu putem sebe i svojih prednika, očito misleći na prodavatelja ZĐ, ali i njegovog sina EĐ. Stoga će se sud najprije u daljnjem tijeku obrazloženja ove presude osvrnuti na zakonske odredbe kojima je uređen institut dosjelosti kao način stjecanja vlasništva na nekretninama.

16. Prema odredbi čl. 159. st. 1. ZV proizlazi da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, iz st. 2. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok iz stavka 3. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

17. Prema odredbi čl. 11. ZV proizlazi da se samostalnim posjednikom smatra onaj tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava.

18. Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZV proizlazi da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), iz stavka 2. te odredbe proizlazi da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja, dok iz st. 3. te odredbe proizlazi da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

19. Dakle, razvidno je da uspjeh tužitelja u odnosu na njegov eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, a obzirom se isti temelji na institutu dosjelosti, ovisi o tome da li će tužitelj uspjeti dokazati i to kumulativno, da je isti samostalni posjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere kroz prethodno spomenuti vremenski period iz čl. 159 ZV, a da je pritom njegov posjed kroz taj period u najmanju ruku bio pošten na način kako poštenje definira čl. 18. st. 3. ZV. Stajalište je ovog suda da tužitelj u ovoj pravnoj stvari nije predočio adekvatne dokaze, bilo personalne, bilo materijalne, temeljem kojeg bi ovaj sud na nedvojben način mogao zaključiti da se isti ima smatrati samostalnim posjednikom predmeta spora niti kroz neprekinuti period od deset godina niti kroz neprekinuti posjed od barem dvadeset godina (ovo kada bi sud zaključio da je posjed tužitelja na predmetu spora barem pošten).

20. Nastavno na zaključivanje suda iz prethodnog odlomka ove presude, a vezano za zaključivanje tko bi se imao smatrati samostalnim posjednikom predmeta spora kroz period od barem deset odnosno dvadeset godina prije podnošenja predmetne tužbe sudu dana 6. kolovoza 2019.g., ukazuje se da su na tu okolnost u ovoj pravnoj stvari saslušavani svjedoci IĐ i SĐ (inače predloženi od strane tuženika) te VĐ koji je u svojstvu svjedoka predložen od strane tužitelja, no kraj činjenice da svjedok IĐ u bitnome iskazuje da on ne zna tko je davnije u posjedu držao nekretninu na predjelu zv. Druce, ali da zna da se u vrijeme obnove zemljišnih knjiga negdje oko 2010.g. pojavio RĐ koji živi u [adresa], a to da je nasljednik od ŽČ čija je jedna od sestara HĐ, a da pri tome ovaj svjedok na izričit upit odgovara da ne zna da je ČĐ tu imao što, kraj daljnje činjenice da svjedok SĐ u bitnome iskazuje da je on od 1997.g. stalno u mjestu [adresa], te da isti od smrti ĐČ koji je preminuo 1965. godine nikada nikog nije viđao da obrađuje predmetnu zemlju, ovaj svjedok da nikada nije čuo da bi ČĐ imao ikada išta na tome dijelu niti ga je svjedok ikada tu vidio, dok kraj činjenice da svjedok VĐ u bitnome iskazuje da on nema nikakve veze s mjestom [adresa], da je na predmetnu lokaciju išao jedan jedini put s tužiteljem, s tim da ovome sudu iz iskaza ovog svjedoka nije razvidno da li se njegov iskaz odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] ili 5889, što su sve razlozi da ovaj sud temeljem prethodno u bitnim dijelovima reproduciranih personalnih dokaza zaključuje da se iz istih ne može izvesti nedvojbeni zaključak o tome da bi upravo ovdje tužitelj bio isključivi samostalni posjednik predmeta spora neprekidno kroz vremenski period od deset, ali niti period od dvadeset godina gledajući od dana 6. kolovoza 2019.g. kada je predmetna tužba zaprimljena kod ovog suda.

21. Osim što ovaj sud zaključuje da provedeni personalni dokazi ne potkrepljuju tvrdnju tužitelja vezano za odlučnu činjenicu po kojoj bi se isti smatrao samostalnim posjednikom predmeta spora kroz vremenske periode navedene u odredbama čl. 159. st. 2. i 3. ZV, ovaj sud zaključuje da u spisu ne prileže niti materijalni dokazi koji bi išli u prilog takvim tvrdnjama tužitelja. Naime, kraj činjenice na koju je sud ukazao ranije u obrazloženju ove presude pod točkom 4.4., odnosno da je upravo prednica tuženika ad. 1-6 HĐ na ročištu održanom 5. lipnja 2012.g. u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] evidentirana vlasnicom, a samim time i posjednicom u katastarskoj evidenciji na predmetnoj čest. zem. nove izmjere 5889 k. o. [katastarska općina], ta činjenica podredno ukazuje ovom sudu da niti iz relevantnih materijalnih dokaza ne bi proizlazila činjenica tužiteljeva samostalnog posjeda na predmetu spora gledajući od dana 24. kolovoza 1998.g. kada je zaključen onaj Kupoprodajni ugovor iz 1998.g. pa nadalje, a to obzirom ovaj sud smatra da taj pravni posao tužitelju ne daje kakvoću posjeda u smislu zakonitosti iz čl. 18. st. 1. ZV, već bi se tužitelj u najboljem slučaju po njega tek eventualno mogao smatrati poštenim posjednikom predmeta spora sukladno čl. 18. st. 3. ZV, no u tom slučaju se za stjecanje vlasništva temeljem dosjelosti na nekretnini traži neprekinuto samostalno posjedovanje predmeta spora u trajanju od najmanje dvadeset godina, a razvidno je da taj rok zasigurno nije prošao gledajući od dana kada je tužitelj zaključio onaj Kupoprodajni ugovor iz 1998.g. pa do dana 5. lipnja 2012.g. kada se u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] prednica tuženika HĐ evidentirala vlasnicom, ali time i posjednicom u katastarskom operatu na predmetu spora.

22. Dakle, smatrajući da ostali provedeni dokazi nemaju takvu snagu niti značenje u smislu da bi ovaj sud iz istih izvukao zaključak o tome da bi se upravo tužitelja ili njegove pravne prednike trebalo smatrati neprekinutim samostalnim posjednikom predmeta spora gledajući u periodu od dvadeset godina prije zaprimanja njegove tužbe kod ovog suda dana 6. kolovoza 2019.g. kao što sud smatra da tužitelj nije dokazao niti činjenicu da bi se upravo njega imalo smatrati samostalnim posjednikom predmeta spora u vremenu zaprimanja njegove tužbe kod ovog suda (tj. dana 6. kolovoza 2019.), odnosno smatrajući da tužitelj nije dokazao da su ispunjeni uvjeti iz ranije citiranih zakonskih odredbi iz čl. 159. st. 1.-3., čl. 11. i čl. 18. st. 1.-3. ZV u smislu da bi se isti mogao pozivati na institut dosjelosti kao osnov stjecanja vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, slijedom čega je ocijenjen neosnovanim i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja te je u ovome dijelu odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

23. Kao što je od strane suda ukazano pod točkom 5. obrazloženja tuženici ad. 1. do 6. su u ponovljenom postupku na ročištu od 9. srpnja 2025. istaknuli prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja jer da je isti u međuvremenu u zemljišnoj knjizi uknjižen kao vlasnik ovdje sporne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na koju činjenicu se sud pod točkom 7.9. obrazloženja osvrnuo na način da ista ne bi trebala biti sporna među strankama. Naime, razvidno je iz prije navedenog, barem je takvo mišljenje ovoga suda, da je ovdje tužitelj ŽĐ paralelno inicirao i aktivno sudjelovao u dva različita postupka u kojima je cilj za tužitelja bio isti, tj. uknjižba vlasništva za cijelo na njegovo ime na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a radi se s jedne strane o ovdje predmetnom parničnom postupku te s druge strane o zemljišnoknjižnom postupku proizašlom iz postupka obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u kojem je tužitelj podnio prigovor glede upisa prava vlasništva na spornoj čestici i povodom kojeg prigovora je donesena za tužitelja usvajajuća odluka u onom ranije spomenutom ovosudnom predmetu broj Z- 10750/2024. i to dana 5. travnja 2024. Sud ukazuje na potonji detalj iz razloga jer je tužitelj u ovoj parnici svoj osnovni, ali i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, koncipirao istaknuvši ih kao deklaratorne zahtjeve, s tim da bi posljedica usvajanja jednog ili drugog zahtjeva od strane suda bila identična, odnosno usvajajuća odluka dovela bi do brisanja prava vlasništva sa imena tuženika na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te uknjižba prava vlasništva na ime tužitelja na toj čestici za cijelo. Kako sud sukladno odredbi čl. 187. ZPP-a ima obvezu do zaključenja glavne rasprave paziti da li u nekoj konkretnoj pravnoj stvari postoji pravni interes za isticanje deklaratornog zahtjeva te kako je tužitelj u međuvremenu donošenjem za njega usvajajuće odluke u onom zemljišnoknjižnom predmetu poslovni broj Z-10750/2024 uknjižen kao vlasnik za cijelo ovdje sporne nekretnine, time je po mišljenju ovog suda prestao postojati njegov pravni interes da mu sud u ovoj parnici pruži zaštitu u smislu usvajanja njegovog deklaratornog zahtjeva, što predstavlja još jedan razlog, neovisno o onima na koje se sud osvrnuo ranije u obrazloženju ove presude, koji je sam po sebi dovoljan da se u ovoj parnici ne može donijeti odluka kojom bi se usvojili kako osnovni tako i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja.

24. Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP-a iz koje proizlazi da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Stoga je sud tuženicima ad. 1-6 zbog činjenice da su u ovoj pravnoj stvari bili zastupani po punomoćnici iz reda odvjetnika te imajući u vidu da je vrijednost predmeta spora u tužbi označena u iznosu od 10.000,00 kn, odnosno sada bi se primjenom fiksnog tečaja konverzije radilo o iznosu od 1.327,23 EUR, a prema njihovom popisu troška s l.s. 273, najprije priznao zatraženih 75 bodova za sastav odgovora na tužbu i to sukladno Tbr. 8. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje Tarifa). Sud je potom tuženicima ad. 1-6 priznao zatraženih 75 bodova za svako od pet ročišta održanih u ovoj pravnoj stvari, i to 28. siječnja 2021.g., 18. veljače 2021.g., 2. rujna 2021.g., 31. siječnja 2022.g. i 9. srpnja 2025.g., ovo sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife. Zbrajajući sve stavke priznate tuženicima ad. 1-6 dođe se do ukupno 450 bodova, što sukladno Tbr. 40. točka 1. Tarife valja uvećati za 50% (radi se o situaciji kada odvjetnik u istom postupku zastupa više osoba i tada mu pripada pravo na povišenje tarifnih stavaka za svaku drugu i sljedeću osobu za 10% - uz uvjet da to povišenje može iznositi najviše 50%), nakon čega se dođe do 675 bodova, pa imajući u vidu da vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) dođe se do iznosa od 1.350,00 EUR kojeg potom valja uvećati za odgovarajući porez na dodanu vrijednost nakon čega se dođe do iznosa od 1.687,50 EUR. Sud međutim nije tuženicima kao trošak priznao popisanu stavku za "trošak sudskih pristojbi za odgovor na tužbu u iznosu od 26,54 kuna" obzirom sukladno čl. 4. toč. 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18 i 51/23) obveza plaćanja pristojbe za odgovor na tužbu nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici. Stoga je od strane suda, a u odnosu na parnični trošak popisan od tuženika ad. 1-6, odlučeno kao pod točkom III. izreke ove odluke.

Biograd na Moru, 15. rujna 2025.

S U D A C

Ivica Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste, putem ovog suda na Županijski sud kojemu će se dodijeliti u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom s primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru,

2. Tuženicima od ad. 1. – 6. po punomoćnici AĐ, odvjetnici u [adresa].