REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj: K-864/2025-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu Marijanu Bertalaniču kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Jelene Rogić, u kaznenom predmetu protiv I.okrivljenika MO i II.okrivljenika UO zbog kaznenog djela iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: K-DO-1717/15 od 13. listopada 2015., nakon održane rasprave u prisutnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu Ivane Rimac, I. okrivljenika MO uz branitelja odvjetnicu Vesnu Rogulj, te branitelja II. okrivljenika odvjetnice Jelene Grbešić, dana 15. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I.okr. MO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i DO, rođen **.**.1988.g. u [adresa], iz [adresa], trenutno na izdržavanju kazne zatvora u Zatvoru u Zagrebu, državljanin RH, bez zanimanja, OŠ, oženjen, otac jednog djeteta, osuđivan, i
II.okr. UO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i D, rođen **.**.1976.g. u [adresa], iz [adresa], državljanin RH, bez zanimanja, OŠ, oženjen, bez djeteta, osuđivan,
k r i v i s u
što su:
dana 7. ožujka 2015. oko 2,30 sati u [adresa], zajedno i po prethodnom dogovoru, u nakani da dođu do tuđih predmeta, a nakon što su prethodno 27. veljače 2015. oko 2,30 sati na predmetnoj adresi započeli podesnim alatom otvarati ulazna vrata zgrade te u daljnjoj namjeri otuđenja tuđih predmeta odustali nakon što su uočili nadzornu kameru postavljenu iznad ulaznih vrata zgrade, sada znajući da se tamo nalazi nadzorna kamera, pošpricali ju sprejem te podesnim alatom otvorili ulazna vrata stambene zgrade i popeli se na I. kat do ureda trgovačkog društva "Inkea"d.o.o., gdje su podesnim alatom slomili cilindrični uložak brave na ulaznim vratima ureda, te u daljnjoj namjeri otuđenja tuđih predmeta odustali,
dakle, dobrovoljno prekinuli započeto obijanjem da dođu do stvari iz zatvorenih prostorija tuđu pokretnu stvar oduzmu drugome s ciljem da je protupravno prisvoje, iako su bili svjesni da prema svim okolnostima radnju mogu dovršiti,
čime su dobrovoljno odustali od počinjenja kaznenog djela protiv imovine - teška krađa - opisano u članku 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. te članka 35. Kaznenog Zakona,
pa se temeljem članka 35. stavak 1. Kaznenog zakona I.okrivljenik MO
MO i II.okrivljenik UO
OSLOBAĐAJU KAZNE
Temeljem članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku okrivljenici se oslobađaju obveze plaćanja troškova kaznenog postupka.
Obrazloženje
Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je uvodno označenom optužnicom optužilo I.okrivljenika MO i II.okrivljenika UO da su počinili kazneno djelo teške krađe u pokušaju iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. te članka 34. Kaznenog zakona.
Pozvani da se očituju o osnovanosti optužnice, okrivljenici su izjavili da priznaju počinjenje djela koje im je stavljeno na teret, smatraju se krivima, ali nisu suglasni s predloženom bezuvjetnom kaznom zatvora.
U dokaznom postupku je ispitan I.okr. MO, uz suglaqsnost obrane je pročitan zapisnik o iskazu II.okr. UO (listovi 207,230), temeljem članka 431. stavak 1. točka 8. Zakona o kaznenom postupku su pročitani zapisnici o iskazima svjedoka TO (list 237) i RO (listovi 96,206), pročitana i pregledana je dokumentacija koja prileži spisu i to službena zabilješka o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju (list 5), potvrde i zapisnici o privremenom oduzimanju predmeta (listovi 6-10,72-73), izvodi iz kaznene evidencije za okrivljenike (listovi 163-166).
I. okrivljenik MO je u svojoj obrani (listovi 206,230) naveo da je sve točno kako je navedeno u optužnici, osim detalja koji se odnosi na aktiviranje zvučnog signala alarma. Naime, u konkretnom slučaju se nije aktivirao alarm budući da oni nisu otvorili niti odškrinuli ulazna vrata ureda. Nakon što su polomili cilindrični uložak brave na vratima, uhvatio ih je neki strah tako da su odustali od ulaska u uredsku prostoriju. Prilikom obijanja brave na ulaznim vratima oni nisu znali da je u uredu instaliran alarmni uređaj niti su to po bilo čemu mogli zaključiti, obzirom da nisu ulazili u unutrašnjost uredske prostorije. Naime, tipkovnica za deaktiviranje alarmnog uređaja se očito nalazila u unutrašnjosti uredske prostorije. Da su otvorili ulazna vrata i ušli u prostoriju, automatski bi se aktivirao alarmni uređaj. Nije mu poznato da postoji ijedan alarmni sustav na osnovu senzora pokreta koji se nakon određenog vremena sam od sebe deaktivira, bez da se utipka šifra alarmnog uređaja. Takav alarmni uređaj jednostavno ne postoji niti bi imao bilo kakvog smisla i svrhe.
II. okrivljeni UO je u svojoj obrani (listovi 207,230) naveo da je sve točno kako je navedeno u optužnici, osim detalja u vezi aktiviranja zvučnog signala alarma. Naime, u konkretnom slučaju se nije aktivirao alarm budući da oni nisu niti pokušali otvoriti ulazna vrata i ući u uredsku prostoriju. Oni prilikom obijanja brave nisu znali da je u prostoriji instaliran alarmni uređaj. Da su to znali, ne bi ni išli obijati bravu. U konkretnom slučaju se tipkovnica za deaktiviranje alarmnog uređaja očito nalazila u unutrašnjosti prostorije. Prema tome, oni ni po čemu nisu mogli zaključiti da je uredska prostorija pod alarmom. Inače, alarmni uređaji s ugrađenim senzorom pokreta funkcioniraju na način da se aktivira zvučni signal u trenutku kada senzor registrira pokret. Aktivira se tiho pištanje koje upozorava da u jednom kraćem vremenskom periodu, koji se može podesiti u rasponu od nekoliko sekundi do 1 minute, u kojem se na tipkovnici alarmnog uređaja mora ukucati šifra kojom se prekida daljnja aktivacija zvučnog signala. Da se u konkretnom slučaju aktivirao zvučni signal alarma, isti bi bio aktivan sve dok se ne bi deaktivirao utipkavanjem šifre na tipkovnici. Koliko je njemu poznato, svi alarmni uređaji, nakon što se aktiviraju, 3 puta daju tihi zvučni signal, a deaktiviraju se utipkavanjem šifre na tipkovnici. Ukoliko se to ne učini, zvuk alarma se pojača odnosno uključuje se vanjska sirena. Čim senzor pokreta jedanput registrira pokret, alarm se aktivira, a jedini način deaktiviranja istog je ukucavanje šifre na tipkovnici.
Na osnovu takvih iskaza okrivljenika, potkrijepljenih podacima sadržanim u policijskom izvješću o utvrđenom činjeničnom stanju na mjestu događaja koji prileži na listu 5 spisa, te iskazima svjedoka RO i TO, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici zajedno i po prethodnom dogovoru podesnim alatom slomili cilindrični uložak brave na ulaznim vratima predmetne uredske prostorije u nakani da iz unutrašnjosti otuđe sve vrijednije stvari koje pronađu, ali su odustali od daljnjeg ostvarenja te namjere budući da uopće nisu ulazili u istu. Takvim postupanjem okrivljenici su ostvarili sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela teške krađe u pokušaju iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. te članka 34. Kaznenog zakona, slijedom čega ih je ovaj sud proglasio krivima.
Okrivljenicima je stavljeno na teret da su od daljnjeg ostvarenja namjere otuđenja tuđih predmeta iz predmetne uredske prostorije odustali nakon što se aktivirao zvučni signal alarma. Ovaj sud je taj dio inkriminacije izostavio iz činjeničnog opisa djela za koje je okrivljenike proglasio krivima iz razloga što je nedvojbeno utvrdio da se u konkretnom slučaju nije aktivirao zvučni signal alarma, kako je navedeno u optužnici. Naime, iz iskaza svjedoka RO (listovi 96,206) proizlazi da je došla na mjesto događaja oko 9,00 sati ujutro te u tom trenutku nije bio aktiviran zvučni signal alarmnog uređaja, već se isti aktivirao tek u trenutku kada je odgurnula ulazna vrata ureda, nakon čega ga je deaktivirala na način da je na tipkovnici ugrađenoj na zidu pored ulaznih vrata u unutrašnjosti ureda utipkala šifru alarma. Iz iskaza svjedoka TO (list 237), direktora trgovačkog društva "Inkea"d.o.o., proizlazi da se jedanput aktiviran zvučni signal alarma instaliranog u predmetnim uredskim prostorijama može deaktivirati odnosno prekinuti zvuk alarma jedino utipkavanjem šifre na tipkovnici. Prema tome, da se u konkretnom slučaju oko 2,30 sati u noći u stambeno-poslovnoj zgradi na adresi u [adresa], stvarno aktivirao zvučni signal alarma, kako je to navedeno u optužnici, tada bi od zvuka alarma odzvanjala ne samo čitava zgrada na navedenoj adresi, nego i čitava ulica, slijedom čega je logično za zaključiti kako bi u takvoj situaciji, u "gluho" doba noći, netko od stanara zgrade zasigurno reagirao i pozvao policiju prije djelatnice RO, koja je pozvala policiju tek po dolasku na posao oko 9,00 sati ujutro. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi jedini logičan zaključak da se u konkretnom slučaju nije aktivirao zvučni signal alarma, slijedom čega je ovaj sud prihvatio iskaze okrivljenika iz kojih proizlazi da prilikom pokušaja provale u predmetne uredske prostorije nisu ulazili u iste niti otvarali ulazna vrata, da se nije aktivirao zvučni signal alarma, te da u daljnjoj namjeri otuđenja stvari iz ureda nisu odustali nakon što se aktivirao zvučni signal alarma kako im je stavljeno na teret, već zbog straha koji ih je uhvatio nakon što su polomili cilindrični uložak brave na ulaznim vratima. Obzirom na navedeno, po ocjeni ovog suda se u konkretnom slučaju radilo o dobrovoljnom odustanku iz članka 35. Kaznenog zakona. Pritom valja napomenuti kako prijašnja osuđivanost okrivljenika te njihova upornost u postupanju koje je prethodilo odustanku nisu okolnosti koje su od bilo kakvog utjecaja na ocjenu da li se u konkretnom slučaju radilo o dobrovoljnom odustanku. Prema odredbi članka 35. stavak 1. Kaznenog zakona dobrovoljni odustanak je osnova za fakultativno oslobođenje od kazne. U konkretnom slučaju je ovaj sud okrivljenike oslobodio kazne po toj osnovi iz razloga što je od počinjenja predmetnog kaznenog djela proteklo više od deset godina, a počinjenjem djela okrivljenici nisu ostvarili nikakvu protupravnu imovinsku korist.
U ponovljenom postupku ovaj sud nije mogao postupiti sukladno uputi iz obrazloženja II. stupanjske ukidne odluke u dijelu koji se odnosi na ‘‘prijašnju osuđivanost’’ i ‘’upornost u postupanju okrivljenika’’, budući je ista potpuno nejasna. Naime, nejasno je kakve veze ima prijašnja osuđivanost i upornost u počinjenju kaznenog djela s utvrđivanjem dobrovoljnog odustanka u smislu odredbe članak 35. stavak 1. Kaznenog zakona, odnosno, nejasno je zašto ranije osuđivani počinitelj koji je iskazao upornost u počinjenju djela ne bi mogao dobrovoljno prekinuti započeto počinjenje kaznenog djela. Ovaj sud je na osnovu rezultata provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrdio da okrivljenici, nakon što su obili bravu na ulaznim vratima predmetne uredske prostorije, nisu otvorili ulazna vrata niti ulazili u istu, te su na taj način dobrovoljno prekinuli započeto počinjenje kaznenog djela provalne krađe.
Iako su okrivljenici proglašeni krivima, ovaj sud ih je temeljem članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku oslobodio obveze podmirenja troškova kaznenog postupka, budući je ocijenio da bi plaćanjem istih bilo dovedeno u pitanje njihovo uzdržavanje.
U Zagrebu, 15. rujna 2025.
S U D A C:
Marijan Bertalanič
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 dana po primitku otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 primjerka ovom sudu, a o istoj odlučuje Županijski sud u Rijeci.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. ODO Zagreb
2. MO, putem Kaznionice u Lepoglavi
3. UO
4. odvj. Vesna Rogulj (I.)
4. odvj. Jelena Grbešić (II.)
NAREDBA PISARNICI:
1. osuđujuća presuda, nepravomoćna
2. upiši u upisnik "K"
