Republika Hrvatska Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 6 Gž-590/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Katije Hrabrov,
predsjednice vijeća, Igora Delina, člana vijeća i suca izvjestitelja te Blanke Pervan,
članice vijeća, u pravnoj stvari prvoprotutužitelja V.-B. N. sina A. iz P., OIB:… i drugoprotutužitelja J. N. sina A. iz P., OIB:…, koje zastupa punomoćnica M. M. M., odvjetnica u Z., protiv prvoprotutuženika B. P. pok. B. iz P. j., OIB: …, drugoprotutuženice B. M.rođ. P. iz Z., OIB: …, trećeprotutuženice M. K. pok. B. iz S., OIB: … i četvrtoprotutuženice M. P. ud. D. iz P., OIB: …, koje zastupa punomoćnik L. P., odvjetnik u C., radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi protutuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1256/2008 od 16. prosinca 2014. u toč. II. izreke, u sjednici održanoj 12. rujna 2023.,

r i j e š i o j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1256/2008 od 16. prosinca 2014. u toč. II. izreke u dijelu kojim se utvrđuje da su protutužitelji J. N. pok. A. i V.-B. N. pok. A. suvlasnici dijela čest. zem. 2252/1 k.o. P. ukupne površine 7471 m2, koji dio je na skici sudskog vještaka geometra T. Ć. od 9. ožujka 2010. označen žutom bojom i točkama A-B-C-D-A u površini od 560 m2, a koja skica je sastavni dio presude, svaki u ½ dijela, što su tužitelji-protutuženici dužni priznati i trpjeti da protutužitelji na temelju ove presude ishode upis prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suđeno je:

»I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužitelji-protutuženici smetali vlasništvo tužiteljima na čest. zem.
2252/1 k.o. P., površine 7471 m2, na način što su neutvrđenog dana u mjesecu travnju 2008. godine:

Poslovni broj: 6 Gž-590/2023-2 2

- uklonili međašne oznake koje su tužitelji postavili po dužini označenoj slovima B-C- D u skici vještaka mjernika T. Ć. od 09. 03. 2010. godine koja predstavlja sastavni dio ove presude, pa se tuženicima nalaže da se ubuduće suzdrže od takvog ili sličnog smetanja vlasništva tužitelja, te da trpe da tužitelji međašnim znakovima odnosno odgovarajućim zidom ograde navedenu nekretninu po dužini označenoj slovima B-C-D u skici vještaka mjernika T. Ć. od 09. 03. 2010. godine,

- u ožujku 2008. godine postavili željezne stupove po dužini označenoj slovima B-A-D u skici vještaka mjernika T. Ć. od 09. 03. 2010. godine koja predstavlja sastavni dio ove presude, te im se nalaže da navedene stupove uklone i da tužiteljima u neposredan i samostalan posjed predaju dio čest. zem. 2252/1 k.o. P. označen slovima A-B-C-D-A u skici vještaka mjernika T. Ć. od 09. 03. 2010. godine koja predstavlja sastavni dio ove presude, te da se kane takvog ili sličnog smetanja vlasništva tužitelja ubuduće, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Utvrđuje se da su tuženici-protutužitelji J. N. pok. A. i V.-B. N. pok. A. suvlasnici, svaki za 280/7471 dijela čest. zem. 2252/1 k.o. P. ukupne površine 7471 m2, koji dio je na skici sudskog vještaka geometra T. Ć. od 09. ožujka 2010. godine označen žutom bojom i točkama A-B-C-D-A u površini od 560 m2, a koja skica je sastavni dio ove presude, što su tužitelji- protutuženici dužni priznati i trpjeti da tuženici-protutužitelji na temelju ove presude ishode upis prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini."

2. Prije svega treba reći da je presudom i rješenjem ovoga suda broj Gž-1284/15-4
od 7. rujna 2018. djelomično odbijena žalba tužitelja-protutuženika i potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, br. P-1256/08 od 16. prosinca 2014. u toč. I. izreke, djelomično preinačena ista presuda u toč. II. izreke i odbijen protutužbeni zahtjev protutužitelja V.-B. N. i J. N., djelomično odbijena žalba tužitelja i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru, broj P-1256/08 od 16. prosinca 2014. u toč. II. izreke, preinačeno isto rješenje u toč. IV. izreke i odbijena žalba prvotužitelja B. P. i potvrđeno rješenje broj P-1256/08 od 12. Ožujka 2015.

2.1. Odlučujući o reviziji protutužitelja V.-B. N.i J. N. protiv dijela presude ovoga suda broj Gž-1284/15-4 od 7. rujna 2018., Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem broj Rev 1346/2019-2 od 22. veljače 2023. u toč. I. izreke odbacio reviziju protutužitelja protiv dijela toč. II. izreke navedene presude kojom je preinačena toč. II. izreke presude prvostupanjskog suda i odbijen protutužbeni zahtjev u dijelu kojim protutužitelji zahtijevaju utvrđenje da su suvlasnici, svaki za 280/7471 čest. zem. 2252/1 k.o. P. ukupne površine 7471 m2, što su protutuženici dužni priznati i trpjeti da protutužitelji ishode upis prava suvlasništva na
predmetnoj nekretnini, kao nedopuštenu, a u toč. II. izreke prihvatio je reviziju
protutužitelja protiv dijela toč. II. izreke presude ovoga suda broj Gž-1284/15-4 od 7.
rujna 2018. kojom je preinačena toč. II. izreke prvostupanjske presude i odbijen
protutužbeni zahtjev u dijelu kojim protutužitelji zahtijevaju utvrđenje da su suvlasnici
dijela čest. zem. 2252/1 k.o. P. ukupne površine 7471 m2, koji dio je na skici sudskog vještaka geometra T. Ć. od 9. ožujka 2010. označen žutom bojom i točkama A-B-C-D-A u površini od 560 m2, a koja skica je sastavni dio presude, svaki u ½ dijela, što su protutuženici dužni priznati i trpjeti da protutužitelji

Poslovni broj: 6 Gž-590/2023-2 3

na temelju presude ishode upis prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini, ukinuo
taj dio toč. II. izreke presude ovoga suda i predmet u tom dijelu vratio ovom sudu na
ponovno suđenje.

3. Protiv prvostupanjske presude u dijelu toč. II. izreke žalbu su izjavili protutuženici
zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog
činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrde da su počinjene
bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6., 11. i 12. Zakona o
parničnom postupku. Tuženici su protutužbeni zahtjev uredili u podnesku od 31.
listopada 2014., a sud je izmijenio taj zahtjev time što je utvrdio drugačije omjere
suvlasništva, vrijeme donošenja skice vještaka i oznaku predmetne nekretnine.
Počinjena je povreda odredaba postupka kad je sud odbio saslušati drugotužiteljicu,
trećetužiteljicu i četvrtotužiteljicu na ročištu 7. svibnja 2014. Obrazloženje presude je
površno, proturječno, pristrano i nedorečeno. Što se tiče upravnog postupka koji su
tužitelji pokrenuli radi uklanjanja protupravnog položenog asfalta preko njihove čest.
zem. 2252/1 k.o. P., tužitelji pregovaraju s Općinom P. oko obeštećenja za radnju koju su sufinancirali svjedoci tuženih. Tuženici nikada nisu dobili u vlasništvo predmetnu nekretninu jer bi onda bili upisani u zemljišne knjige ili bi u najmanju ruku bili izvanknjižni vlasnici. Tuženici su od svog oca naslijedili susjednu nekretninu čest. zem. 2252/3 k.o. P. zv. "Š.", a ne dio predmetne nekretnine tužitelja, koja se zove "P.". Prvostupanjski sud poklanja vjeru svjedocima tuženika, koji su u pravnom i životnom sukobu s tužiteljem, bilo iz razloga što su uzurpirali druge dijelove zemlje tužitelja o čemu se vode postupci, bilo da su sami sudjelovali u uzurpaciji predmetne nekretnine. Sud zaključuje da su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću isključivo na temelju "iskaza svjedoka koji navode da je predmetnu nekretninu posjedovao prednik tuženika A. N., koju je prenio u vlasništvo tuženicima ugovorom o darovanju, ali ne tu nekretninu, nego susjednu nekretninu 2252/3, koju su onda tuženici nastavili nesmetano posjedovati do danas" te na temelju toga da je "općepoznato da se katastarski podaci u većini slučajeva ne podudaraju sa stvarnim stanjem …". Iz činjenica i dokaza u spisu vidljivo je da tuženici, a niti njihov prednik, nisu posjedovali predmetnu nekretninu do trenutka uzurpacije 2008., nego su eventualno posjedovali susjednu nekretninu 2252/3. Da su kojim slučajem i posjedovali dio predmetne nekretnine, nisu imali samostalan i neprekidan posjed kroz 20 godina jer do trenutka uzurpacije 2008. sjeverni dio nekretnine tužitelja nije nikada bio ograđen, kao ni čest. zem. 2252/3 k.o. P., pa su te nekretnine koristili i drugi mještani P. kao prolaz za stoku i vozila, a po iskazu svjedoka B. N. i kao nogometno igralište jer se radi o ravnom terenu. Tuženici su posjed predmetne nekretnine stekli tek 2008. uzurpirajući ga, pa je njihov eventualni posjed nezakonit, nepošten I neistinit, a nemaju ni potrebno vrijeme za dosjelost. Tuženici nisu savjesni posjednici jer su s obzirom na sve okolnosti u trenutku stjecanja znali da im ne pripada pravo na posjed, koje saznanje imaju cijelo vrijeme, a posebno od ugovora o darovanju iz 1980. Sud nije uopće naveo koje uvjete su tuženici ispunili da bi stekli vlasništvo dosjelošću niti je iste ocijenio i obrazložio, a niti je obrazložio i ocijenio argumentirane tvrdnje tužitelja kojima osporavaju pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću tuženika, pa tako nije naveo ni kada je vrijeme za dosjelost počelo teći I kada je završilo, čime je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Nije primijenjena odredba materijalnog prava iz čl. 130. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim

Poslovni broj: 6 Gž-590/2023-2 4

stvarnim pravima, a nepravilno su primijenjene odredbe čl. 3., čl. 35. i čl. 159. toga
Zakona. Predlažu da se presuda u toč. II izreke preinači i odbaci protutužba,
odnosno da se protutužbeni zahtjev u cijelosti odbije, a podredno da se presuda u
tom dijelu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje pred drugim sucem, kao i da se
tuženicima naloži plaćanje troškova postupka, uvećanih za sastav žalbe.

4. U odgovoru na žalbu protutužitelji osporavaju žalbene navode protutuženika,
ističući da je sud prihvatio prvotno postavljeni tužbeni zahtjev, a ne naknadno
uređeni, da na zapisniku od 7. svibnja 2014. tužitelji nisu predlagali svoje saslušanje,
da su upravo tužitelji predložili saslušanje svjedoka I. U., B. N. I Ž. P. te da je sud utvrdio da su tuženici stekli vlasništvo na dijelu nekretnine koji se proteže sjeveroistočno od asfaltiranoga puta. Predlažu odbiti žalbu protutuženika i potvrditi presudu u pobijanom dijelu.

5. Žalba je osnovana.

6. Suprotno žalbenim navodima, nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz
čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11.-
pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine",
broj 148/11.-pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP), koji se primjenjuje na temelju čl.

117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
("Narodne novine", broj 70/19.), time što je sud na ročištu 7. svibnja 2014. odbio
saslušati drugotužiteljicu, trećetužiteljicu i četvrtotužiteljicu, jer iz zapisnika s tog
ročišta proizlazi da tužitelji nisu ni predlagali dokaz saslušanjem tužiteljica,
trećetužiteljica i četvrtotužiteljica su ostale kod ovjerenih izjava i rekle da ne stanuju u
Zadru i da im je problem doći, nakon čega se punomoćnik tužitelja protivio saslušanju
svjedoka N. C. te je predložio zaključenje glavne rasprave, dakle
tužiteljima nije onemogućeno raspravljanje.

6.1. Što se tiče tvrdnje protutuženika da je prekoračen protutužbeni zahtjev time što
je odlučeno o nečemu drugome, a ne o tom zahtjevu, da je dosuđeno više od onoga
što je traženo te da su drugačije utvrđeni suvlasnički omjeri, vrijeme donošenja skice
vještaka i oznaka predmetne nekretnine, valja istaći da je prvostupanjski sud odlučio
o zahtjevu postavljenom u podnesku od 28. svibnja 2010., a ne o zahtjevu iz
podneska od 31. listopada 2014. kojim su protutužitelji "precizirali" protutužbeni
zahtjev, dakle nije odlučeno o nečemu drugome od onoga što je traženo, pa nije
počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP, na koju
upire žalba protutuženika.

7. Predmet spora u ovom stadiju postupka je protutužbeni zahtjev na utvrđenje da su
prvoprotutužitelj i drugoprotutužitelj suvlasnici dijela čest. zem. 2252/1 k.o. P. ukupne površine 7471 m2, koji dio je na skici sudskog vještaka geometra T. Ć. od 9. ožujka 2010. godine označen žutom bojom i točkama A-B-C-D-A u površini od 560 m2, a koja skica je sastavni dio presude, svaki u ½ dijela, što su protutuženici dužni priznati i trpjeti da prvoprotutužitelj i drugoprotutužitelj na temelju presude ishode upis prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini.

Poslovni broj: 6 Gž-590/2023-2 5

8. Prvostupanjski sud utvrđuje da svi svjedoci (J. N., T. N., A. C., I. U., B. N., N. C.) osim Ž. P., a radi se o mještanima P. koji imaju neposrednih saznanja o posjedovanju spornog dijela predmetne nekretnine, iskazuju da je tu nekretninu nesmetano posjedovao pok. A. N., otac J. i V.-B. N., koji su je dobili u vlasništvo od oca i nastavili je nesmetano posjedovati do danas, pa smatra da su se ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisane odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15.- pročišćeni tekst; dalje ZVDSP) zbog čega prihvaća protutužbeni zahtjev.

9. Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune (zakonom određene) pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka. Pri tome valja istaći da su za stjecanje stvarnih prava na nekretninama na temelju odredbe čl. 388. st. 2. ZVDSP mjerodavni propisi koji su bili važeći u vrijeme stjecanja takvog prava. Ako su rokovi koji su za stjecanje stvarnih prava određeni ZVDSP počeli teći prije njegovog stupanja na snagu - dakle prije 1. siječnja 1997. - tada isti nastavljaju teći sukladno čl. 388. st. 2. ZVDSP ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ZVDSP ako bi počeo teći u času njegovog stupanja na snagu (čl. 188. st. 3. ZVDSP).

9.1. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba ranije važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 9/92. i 77/92.; dalje ZOVO), kao i u smislu odredaba sada važećeg ZVDSP, potrebno je da budu ispunjene određene pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda potrebnog za dosjelost te protek zakonom određenog vremena potrebnog za stjecanje prava dosjelošću. Za redovnu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO potreban je savjestan i zakonit posjed te protek vremena od 10 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZVDSP potreban samostalan posjed koji je zakonit, istinit i pošten te protek vremena od 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

9.2. Za izvanrednu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO potreban je savjestan posjed te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZVDSP potreban samostalan posjed koji je barem pošten (savjestan) te protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Zakonit je onaj posjed koji se temelji na valjanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva (pravni posao), savjestan (pošten) je onaj posjed kada posjednik ne zna i ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok je istinit onaj posjed koji nije stečen ni silom, ni prijevarom, a ni zlouporabom povjerenja. Da bi se spor između stranaka mogao riješiti pravilnom primjenom materijalnog prava, prvostupanjski sud valja upozoriti da protutužitelji činjeničnim supstratom svoje protutužbe određuju i materijalno pravo mjerodavno za prosudbu njegovog pravnog odnosa.

10. U činjeničnom supstratu protutužbe navodi se da je sporni dio čest. zem. 2252/1 k.o. P. oduvijek činio jedinstvenu cjelinu sa susjednom čest. zem. 2252/3 k.o.

Poslovni broj: 6 Gž-590/2023-2 6

P., koja se generacijama nalazi u posjedu i vlasništvu obitelji protutužitelja, pa kako se oni, a prije njih njihovi prednici, nalaze u dugogodišnjem poštenom

posjedu tog dijela čest. zem. 2252/1 k.o. P. koji čini neodvojivu cjelinu sa čest. zem. 2252/3 k.o. P., da su dosjelošću stekli pravo vlasništva tog dijela.

11. Prvostupanjski sud je prihvatio iskaze svjedoka, osim Ž. P. koji nije imao izravnih saznanja o posjedovanju sporne nekretnine, pa i onih koje su tužitelji predložili (Ž. P., I. U. i B. N.), koji su iskazivali da je sporni dio predmetne nekretnine nesmetano posjedovao A. N., koristeći ga za ispašu blaga i za sječu šume te da su taj dio dobili u vlasništvo njegovi sinovi V.-B. N. i J. N., koji su nastavili nesmetani posjed toga dijela čest. zem. 2252/1 k.o. P., kao i da je obitelj P. u vlasništvu imala nekretnine južno od javnoga puta.

12. Pritom prvostupanjski sud ne daje razloge o tome kada je prednik protutužitelja
A. N. stupio u posjed predmetne nekretnine, je li za takvo stupanje imao pravnu osnovu, koliko je trajao i kakva je bila kvaliteta njegovog posjeda, kako se isti manifestirao, zašto je predmet ugovora o darovanju iz 1980. između A. N. kao darovatelja te V.-B. i J.N. kao daroprimatelja, čest. zem. 2252/3 k.o. P., a ne i sporni dio čest. zem. 2252/1 k.o. P., dakle nisu dani razlozi o tome jesu li se i, ako jesu, kada ispunili uvjeti za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću od strane prednika protutužitelja A. N. ili od strane samih protutužitelja (zakonitost, savjesnost – poštenje, istinitost posjeda), a za koje činjenice je vezana i primjena materijalnog prava koje je bilo na snazi u vrijeme stjecanja prava vlasništva.

13. Prema tome, presuda u pobijanom dijelu nema razloga o odlučnim činjenicama,
čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.

11. ZPP, na koju upire žalba protutuženika i na koju ovaj sud po čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

14. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti presudu u pobijanom dijelu toč. II. izreke i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave, ali ne pred drugim sucem kako su to predložili protutuženici, jer za to nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 371. ZPP.

15. Prvostupanjski sud će u nastavku postupka otkloniti bitnu povredu postupka na koju je ukazano ovim rješenjem te će kompletirati činjenično stanje u sporu stranaka i donijeti novu i zakonitu odluku o protutužbenom zahtjevu.

U Zadru 12. rujna 2023.

Predsjednica vijeća

Katija Hrabrov