Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-152/2025-4

R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu Borisu Mimici, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila sudska savjetnica Ivana Papić Jurić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Verbriefung & Co. D.o.o., OIB 50053576872, Zagreb, Hribarov prilaz 6/A, zastupanog po punomoćniku Nikoli Remenaru, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Remenar & Remenar iz Zagreba, protiv ovršenika pod 1. CO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Reljiću, odvjetniku u Zagrebu, pod 2. LO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku mr.sc. Armandu Moroviću, odvjetniku u Makarskoj, pod 3. OO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivi Staničiću, odvjetniku u Splitu, radi ovrhe na nekretninama i novčanim sredstvima, odlučujući o žalbama ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Ovr-539/2023-42 od 13. siječnja 2025., 15. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe ovršenika kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Ovr-539/2023-42 od 13. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Odbija se prigovor prava na dom ovršenika ad 1. i ad 2., kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika ad 1. i ad 2. za odgodu ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Makarskoj, broj Ovr-531/2023-7 od 22. siječnja 2024., kao neosnovan.

III. Odbija se prijedlog ovršenice ad 3. za prekidom ovog postupka do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka iza prednice ovršenika pok. ZO koji se vodi pred ovim sudom pod posl. brojem O-1283/2019., kao neosnovan."

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno se žale ovršenici pod 1. i 3. zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., dalje: OZ, koji se u ovom predmetu primjenjuje), s prijedlogom ovom sudu da ukine pobijano rješenje rješenje u cijelosti te potražuju trošak žalbe.

3. Žali se i ovršenica pod 2. pobijajući predmetno prvostupanjsko rješenje zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. ZPP-a, u vezi s člankom 2. stavkom 21. OZ-a, predlažući pobijano rješenje u cijelosti ukinuti.

4. Ovršenik pod 3. se žalio i žalbom od 3. veljače 2025., zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. ZPP-a, u vezi s člankom 2. stavkom 21. OZ-a, predlažući pobijano rješenje u cijelosti ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

5. Ovrhovoditelj se u odgovoru na žalbe usprotivio žalbenim navodima, predložio iste odbiti i potvrditi pobijano rješenje.

6. Žalbe ovršenika nisu osnovane.

4. Iz stanja spisa u bitnom proizlazi:

- da je rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-531/2023-7 od 22. siječnja 2024. određena ovrha na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] zgrada i dvorište sa 324 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu sada pok. ZO, založne dužnice po Sporazumu o osiguranju novčane tražbine iz ugovora o jednokratnom kreditu sklopljenog između pravnog prednika ovrhovoditelja i prvo – i trećeovršenika kao korisnika kredita broj 544.155 od 25. studenog 2008., a koji je Sporazum o zasnivanju založnog prava sklopljen dana 4. prosinca 2008. a solemniziran po javnom bilježniku Bošku Jurišiću iz Solina istog dana pod brojem OU-198/08, radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 200.999,97 Eur sa zateznom kamatom po stopi od 13,25% tekućom od 11. rujna 2012. do isplate i troškova postupka odmjerenih ovrhovoditelju u iznosu od 4.433,77 Eur sa zateznom kamatom tekućom od donošenja rješenja o ovrsi do isplate te je istodobno određena i ovrha pljenidbom i prijenosom novčanih tražbina svih ovršenika,

- da je navedeno rješenje o ovrsi postalo pravomoćno odbijanjem žalbe ovršenika i potvrđivanjem rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ovr-

77/2024 od 22. veljače 2024.,

- da je ovršenica pod 2. na ročištu 16. prosinca 2024. predložila odgodu predmetne ovrhe do završetka postupka pred Vrhovnim sudom RH povodom prijedloga za dopuštenje revizije, navodeći kako odgodom predmetne ovrhe ovrhovoditelj ne bi trpio nikakvu štetu jer je njegovo potraživanje osigurano založnim pravom na nekretnini koja je predmet ovrhe, da ovršenik pod 1. živi u predmetnoj kući, te da ista predstavlja njegov jedini dom, pa da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Ukoliko bi u ovršnom postupku došlo do prodaje nekretnine, a u postupku pred Vrhovnim sudom bude donesena odluka u korist ovršenika, isti bi dalje mogli ostvarivati samozaštitu u vidu novčane naknade štete, a koja zaštita ne bi bila ni potpuna ni dovoljna budući da predmet ovrhe predstavlja jedini dom ovršenika pod 1. kojeg bi u tom slučaju u potpunosti izgubio, a kojim navodima se pridružio i ovršenik pod 1,

- da je ovršenica pod 3. OO na istom ročištu predložila prekid ovršnog postupka do okončanja ostavinskog postupka iza pok. ZO koji se vodi pred Općinskim sudom u Makarskoj, broj O-1283/2019 jer da ovršenica ad 2. LO ne želi potpisati da bi mogli biti kreditno sposobni.

5. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio prigovor prava na dom s obrazloženjem da je prednica ovršenika, pok. ZO, kao založni dužnik koji je bio vlasnik predmetne nekretnine u vrijeme sklapanja Ugovora, pristala na dobrovoljno zasnivanje založnog prava na nekretninama, a da založni dužnik koji je izričito dao suglasnost za zasnivanje založnog prava na nekretninama i provođenje ovrhe na nekretnini radi prisilne naplate bilo koje tražbine kreditora ovršenik nema pravo isticati prigovor prava na dom. Naime, da prema članku 336. stavku 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) založni vjerovnik ima pravo od svagdašnjeg vlasnika založene stvari, a i od svakoga trećega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije što drugo zakonom određeno. Ovršenici da su stekli vlasništvo predmetne nekretnina zajedno sa zasnovanim založnim pravom pa kako se pravni učinci založnog prava protežu i na njih kao nove vlasnike, stoga da neosnovano ističu prigovor prava na dom.

6. Nadalje, prijedlog za odgodu ovrhe prvostupanjski je sud odbio smatrajući da da pretpostavke iz odredbe članka 65. stavka 1. OZ-a nisu kumulativno ispunjene, jer da ovršenici nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. U obrazloženju pobijane odluke se tako navodi da ovršenici sudu nisu pružili nikakav podatak ni dokaze osim paušalnih navoda da ovršenik ad 1. živi u toj nekretnini i da bi u slučaju prodaje nekretnine, a pozitivnog ishoda revizijskog suda restitucija bila znatno otežana, slijedom čega je prijedlog za odgodu odbijen.

7. Pobijanom odlukom odbijen je i prijedlog ovršenika za prekid ovršnog postupka, navodeći kako je založna dužnica preminula **.**.2018., a odredbom članka 129. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju (dalje: ZN - "Narodne novine" br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19.) da je propisano da u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo slijedom čega je evidentno da su ovršenici pasivno legitimirani kao zakonski nasljednici pok. založne dužnice te da prijedlog za prekid postupka dookončanja ostavinskog postupka nije osnovan.

8. Prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odbio prigovor prava na dom, prijedlog za odgodu te prijedlog za prekid predmetnog ovršnog postupka te ovršenici žalbenim navodima nisu doveli u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

9. Ovršenici pod 1. i 3. pozvali su se na narušenu pravičnu ravnotežu, koja je regulirana odredbom članka 80.b. stavak 2. OZ-a, kojom je propisano da će sud prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5300,00 eura, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom (stavak 1.)

Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja (stavak 2.)

Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,

- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,

- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine (stavak 3.)

10. Međutim, ovršenicima je za odgovoriti da je na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanom dana 11. ožujka 2022. prihvaćeno pravno shvaćanje po kojem žalbene navode ovršenika o narušenoj pravičnoj ravnoteži pozivom na odredbu članka 80. b Ovršnog zakona ne treba ocjenjivati primjenom članka 80. b stavka 3. Ovršnog zakona u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.

11. U konkretnom slučaju, prednica ovršenika je dala predniku ovrhovoditelja suglasnost da se, radi namirenja nepodmirenih obveza neposredno na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama može provesti neposredna ovrha na predmetnoj nekretnini- izvršiti prodaja nekretnine, te je radi naplate predmetne tražbine pod poslovnim brojem Z- 132/2022 upisano založno pravo ovrhovoditelja na predmetnoj nekretnini.

12. Iz navedenog proizlazi da je prednica ovršenika sklapanjem predmetnog Sporazuma pristala na sve pravne posljedice navedenog stvarnopravnog raspolaganja predmetnom nekretninom, pa i na mogućnost da, u slučaju neisplate potraživanja ovrhovoditelja ostane bez prava vlasništva te nekretnine, a ovršenici tako opterećenu nekretninu i stekli. Unatoč tome što bi ovršenici provedbom predmetne ovrhe eventualno trpjeli štetu, kao i neovisno o obvezi zaštite njihovog prava i dostojanstva, provedba predmetne ovrhe je nužna, jer ovršenici ne postupaju po predmetnoj ovršnoj ispravi, pri čemu se ovrha provodi po zakonom propisanom postupku, pa u tom kontekstu nije povrijeđeno ovršenikovo pravo na dom, jer se postupanje suda temelji na odredbi članka 8. stavak 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06), slijedom čega nema potrebe da se u tom smislu u ovoj fazi postupka provodi test razmjernosti, kao i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-2551/2015 od 07. srpnja 2015. godine.

13. Nadalje, suprotno mišljenju ovršenika, i prema shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog za odgodu ovrhe, s obrazloženjem da pretpostavke iz odredbe članka 65. stavka 1. OZ-a nisu kumulativno ispunjene, jer da ovršenici nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

14. Naime, prema odredbi iz članka 65. stavak 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. OZ-a ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. OZ-a,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

15. Nesumnjivo je da bi ovršenici provedbom ovrhe u ovom postupku trpjeli štetu budući da je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenika, te tijekom istog valja paziti na njegovo dostojanstvo i prava (članak 6. OZ-a), međutim, isti je nužan kako bi se mogla ostvariti tražbina ovrhovoditelja, budući da ju ovršenici odbijaju ostvariti dobrovoljno. Zbog toga je zakonodavac i ostavio na ocjenu sudu da "može" odgoditi ovrhu kada su ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 65. stavka 1. OZ-a, a u konkretnom slučaju, nisu ispunjeni.

16. Pritom je za dodati kako se navedeni prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe protivi i pravu ovrhovoditelja da na brz i zakonit način ostvari svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom, a koja isprava nije poništena niti utvrđena ništetnom.

17. Nadalje je za ponoviti da je u konkretnom slučaju, radi naplate predmetne tražbine, upisano založno pravo na predmetnoj nekretnini te je prednica ovršenika kao založna dužnica dala predniku ovrhovoditelja izričitu suglasnost da se, radi namirenja predmetne novčane tražbine, ovrha provede na predmetnoj nekretnini. Unatoč tome što bi provedba ovrhe u ovom postupku za ovršenike bila tegobna, provedba ovršnog postupka je nužna u svrhu prisilnog ostvarenja predmetne tražbine, koje se na tom predmetu traži sukladno odredbi članka 77. OZ-a, a predmetna ovrha određena je na predmetu (nekretnini) koji nije izuzet od ovrhe niti je ovrha na tom predmetu ograničena.

18. U odnosu na žalbene navode ovršenika pod 1. i 3. kojima isti pobijaju pravilnost i zakonitost predmetnog rješenja o ovrsi, istima je za odgovoriti da takvim navodima nema mjesta u ovom žalbenom postupku te da je o istima već odlučeno rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ovr-77/2024 od 22. veljače 2024.

19. Za navesti je ovršenicima da su, u odnosu na žalbene razloge kojima osporavaju visinu tražbine te kojima osporavaju ovlaštenje ovrhovoditelja da temeljem predmetne ovršne isprave traži ovrhu smatrajući da ovršnu ispravu može predstavljati isključivo Sporazum o reguliranju međusobnih odnosa od 9. ožujka 2022. , a koji navodi predstavljaju žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ-a, već zaključkom upućeni na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

20. Nisu osnovani ni žalbeni navodi ovršenika koji se odnose na odbijanje prijedloga za prekid postupka, to jer isti sadržajno ponavljaju navode istaknute u žalbi protiv rješenja o ovrsi, a na koje je već odgovoreno rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ovr-77/2024 od 22. veljače 2024., a sve vodeći računa da upisani teret prati nekretninu, a ne vlasnika i ne sprječava promjenu vlasnika.

21. Zbog svega navedenoga, a kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, niti ovaj sud nalazi da bi bile počinjene povrede na koje temeljem odredbe članka 365. st. 2. ZPP- a, u vezi s člankom 381. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti, pozivom na odredbu iz članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, trebalo je istu odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

Split, 15. rujna 2025.

SUDAC

Boris Mimica