REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-5008/2005-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Longin, odlučujući u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljene SŠ i drugookrivljene ČŠ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022. , 47/2003.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, KLASA: 211-07/25-5/23393, URBROJ: 511-18-07-25-1 od 4. rujna 2025., ispitujući optužni prijedlog, po službenoj dužnosti, 15. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

prvookrivljena SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći S, rođena **.**.1997. u [adresa], Bosna i Hercegovina, državljanka Bosne i Hercegovine, s adresom stanovanja u Islamu [adresa], i

drugookrivljena ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Č, rođena **.**.1978. u [adresa], Njemačka, državljanka Slovenije, s adresom stanovanja u [adresa]

o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

da bi dana 23.08.2025.g. (subota), oko 19,30 sati u Zadru, u ulici Hrvatskog Sabora kbr. 14, u vulkanizerskoj radnji obrta „ [obrt]“, čiji je vlasnik ŠŠ (1961), kao i ispred radnje, dakle na fiktivnom javnom mjestu dostupno većem broju građana i prolaznika, došlo je do narušavanja javnog reda i mira vikom i tučom od strane prvookrivljene SŠ koja se nalazila iza pulta radnje kada je u radnju došla drugookrivljena ĆŠ kako bi posjetila svog sina UŠ (2013), koji je zaposlen u navedenoj radnji kod svog oca, odnosno vanbračnog partnera ČŠ, te je SŠ najprije počela glasno vikati i vrijeđati ĆŠ riječima:“ Pičko jedna, što tu ulaziš, nemaš ti pravo ovdje biti!“ da bi nakon toga ĆŠ počela glasno vikati i vrijeđati SŠ riječima:“ Kurvo, jebeš se sa mojim mužem!“ Nakon toga ĆŠ je izišla iz radnje te se vratila držeći u ruci gumu od romobila koju je bacila prema SŠ ali je nije pogodila. Nakon što je ĆŠ uzela mobitel kako bi snimila SŠ, SŠ je ponovno počela vikati na nju riječima :“ Pičko odlazi“ te je pokušala istrgnuti ĆŠ mobitel iz ruke pri čemu ju je ogrebla po ruci nakon čega je ĆŠ sjela u svoje vozilo te se udaljila s mjesta događaja čime je prestalo daljnje narušavanje javnog reda i mira ,

čime da bi počinile prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar je 4. rujna 2025. podnijela protiv okrivljenica optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Razmatrajući optužni prijedlog, sud je utvrdio da djelo koje se okrivljenicama stavlja na teret nije prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

3. Člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 100,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

4. Javnost mjesta je obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema zakonu, prekršaj se čini na javnom mjestu ako se na tom mjestu događa tučnjava, svađa, vikanje ili neko drugo ponašanje koje remeti javni red i mir. Javnost mjesta se prosuđuje po tome je li radnja počinjenja dostupna javnosti, odnosno je li se čula ili vidjela sa javnog mjesta.

5. U konkretnom slučaju, u činjeničnom opisu djela prekršaja kao mjesto događaja navodi se: "vulkanizerska radnja obrta " [obrt]", fiktivno javno mjesto dostupno većem broju građana i prolaznika". S tim u vezi ističe se sljedeće: U pravnoj teoriji radnje su javna mjesta koja su po namjeni i funkciji otvorena, ali ograničena. Takva mjesta imaju svojstvo javnog mjesta samo dok su otvorena i dok se prema tome u njih može ući bez određenih uvjeta. Ova podjela ima pravni i praktični značaj. Tako, ako osoba učini prekršaj na ulici kao javnom mjestu apsolutno i permanentno otvorenom, prekršaj izvršen na ulici u ma koje doba, smatra se da je izvršen na javnom mjestu. No ako netko učini prekršaj u radnji u vremenu kada je ova zatvorena i bez kupaca, onda nema uvjeta javnosti. U činjeničnom opisu djela prekršaja nigdje nije označeno da se događaj odvio za vrijeme radnog vremena vulkanizerske radnje.

6. Nadalje, tužitelj vulkanizersku radnju opisuje kao "fiktivno javno mjesto dostupno većem broju građana i prolaznika". Tzv. fiktivna javna mjesta po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupjeloj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu.

7. U vezi navedenog, na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske održanoj 12. listopada 2022. zaključeno je: „Ukoliko je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. Bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo ne bi bilo prekršaj. Pritom, naravno, ta okolnost može biti na bilo koji način opisana (…) a može biti i samo navedeno da se radnja reflektirala na neograničenom javnom mjestu.“

8. U činjeničnom opisu nigdje nije navedeno da bi se radnje okrivljenica reflektirale (vidno ili čujno) na neograničenom javnom mjestu, a u kojem slučaju se jedino može govoriti o ispunjenju elementa javnosti mjesta.

9. Zakonski opis odnosno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržan u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, a sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.

10. Člankom 161. stavkom 6. Prekršajnog zakona propisano je da će sud odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ako ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj.

11. Slijedom navedenog, djelo za koje se okrivljenice optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu i za koji činjenični opis je sud vezan, po propisu nije prekršaj, zbog čega je sud na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenice oslobodio optužbe.

12. Kako je u ovom postupku donesena oslobađajuća presuda, to je na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zadar, 15. rujna 2025.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Petra Barać

Nediljka Dereta

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljenicama

3. U spis