Poslovni broj Ovr-678/2025-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Sesvete, Industrijska 15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U ČAK

Općinski sud u Sesvetama, po sutkinji Marini Andrić, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Marije Mihaljević, u ovršnom postupku ovrhovoditelja DDM INVEST III AG, OIB: 42497989050, Švicarska, Landis+Gyr Strasse 1, 6300 ZUG, kojeg zastupa opunomoćnik Nenad Grof, odvjetnik u Zagrebu protiv ovršenika HF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koju zastupa opunomoćniica Nataša Lisac, odvjetnica u Dugom Selu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 15. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 11. lipnja 2025. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate na temelju zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Krešimira Copića sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: OV- 9966/2010 od 26. listopada 2010. izvan žalbenih razloga iz čl. 50.st.1 .toč.9. i 11. Ovršnog zakona, kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika od 11. lipnja 2025. za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate na temelju zadužnice ovjerene od Krešimira Copića sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: OV-9966/2010 od 26. listopada 2010. od javnog bilježnika Krešimira Copića sa sjedištem u [adresa], kao neosnovan.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

z a k l j u č i o j e

I. Upućuje se ovršenik HF u roku 15 dana od dana dostave ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate na temelju zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Krešimira Copića sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: OV-9966/2010 od 26. listopada 2010. nedopuštenim zbog razloga iz kojeg je izjavio žalbu (čl.50.st.1. toč.9. i 11. Ovršnog zakona) te da dokaz o tome (primjerak tužbe) dostavi sudu i to u roku od 8 dana od podnošenja tužbe.

II. Pokretanje parnice iz točke I. ovog zaključka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.

Obrazloženje

1. Ovršenica je 11. lipnja 2025. podnijela ovome sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, u postupku izravne naplate koja se provodi na temelju zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Krešimira Copića sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: OV-9966/2010 od 26. listopada 2010.

2. Ovršenica u prijedlogu navodi kako je ovrhovoditelj 27. svibnja 2025. Financijskoj agenciji (dalje: FINA) pokrenuo postupak izravne naplate na računima u vlasništvu ovršenika i to na temelju naprijed navedene zadužnice koju je predniku ovrhovoditelja Zagrebačkoj banci d.d. dala ovršenica, a na kojoj je ovjeren potpis ovršenice kod javnog bilježnika Krešimira Copića u [adresa], pod brojem ovjere OV- 9966/2010. Kao dokaz navedenome ovršenica je dostavila u spis presliku zahtjeva za izravnu naplatu zadužnice od 15. svibnja 2025. zaprimljen kod FINA-e 25. svibnja 2025. (list 3 spisa), dopis opunomoćenika ovrhovoditelja FINA-i od 15. svibnja 2025. (list 5 spisa), presliku zadužnice od 26. listopada 2010. (list 6-7 spisa), priopćenje o otkazu kredita (list 8 spisa), očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje bez specifikacije naplate od 6.6.2025. (list 9 spisa), podnesak stečajne upraviteljice u predmetu St-4308/2016 od 13. ožujka 2025. (list 11-14 spisa), čime je ovršenica dokazlao da je protiv nje zatražena izravna naplata u smislu čl.209. Ovršnog zakona.

3. Ovršenica u svom prijedlogu u bitnome navodi kako je ugovor o kreditu raskinut dana 2. travnja 2015., a ovrhovoditelju kao ovršna isprava služi zadužnica izdana prije 1. siječnja 2011. na kojoj je samo ovjeren potpis ovršenice odnosno ista nije solemnizirana i na koju se primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina, slijedom čega ovrhovoditelj nema pravo tražiti naplatu temeljem predmetne zadužnice. Iz specifikacije zahtjeva za izravnu naplatu proizlazi da je ovršenica dužna ovrhovoditelju iznos od 6.920,45 EUR, ali nije razvidno na što bi se ovaj dug odnosio. U stečajnom postupku je od prodaje stana na kojem je ovrhovoditelj imao založno pravo još ostalo novca te je nejasno kako je mogao ostati ovaj dug. Ovršenica je uvjerena da se radi o nekom fiktivnom dugu, a koji, u svakom slučaju u 2025 godini ne smije biti naplaćen temeljem zadužnice od 26. listopada 2010. uzimajući u obzir da je ugovor o kreditu raskinut dana 2. travnja 2015. godine.

4. Prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje koji je svoje očitovanje dostavio 11. srpnja 2025. Ovrhovoditelj po opunomoćeniku u svom očitovanju u bitnome osporava tvrdnje ovršenice iz podnesenog prijedloga te navodi kako zastara tražbine nije nastupila s obzirom da je i pravni prednik ovrhovoditelja (Zagrebačka banka) podnosio predmetnu zadužnicu na naplatu, o čemu se predlaže sudu zatražiti službenim putem raspoložive podatke od Financijske agencije, za razdoblje od izdavanja zadužnice, pa do dana pisanja ovog podneska., dakle da je zastarni rok višekratno prekidan, a zadužnica predstavlja ovršnu ispravu na koju se ima primijeniti zastarni rok od 10 godina, sve sukladno čl. 233 st. 1 ZOO-a.

5. Podneskom od 15. srpnja 2025. ovršenica je po opunomoćenici podredno predložila da sud odgodi prijenos zaplijenjenih sredstava po predmetnom zahtjevu za izravnu naplatu, ne obrazlažući u bitnome prijedlog za odgodu niti ne predlažući rok odgode sredstava.

6. U ovom predmetu protiv ovršenice se provodi postupak izravne naplate (čl.209. Ovršnog zakona-"Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 55/16. – Odluka USRH, 73/17.,131/20 i 114/22. i 6/2024; dalje OZ). Isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a su, između ostalih zadužnica i bjanko zadužnica. U istom čl. 209. st. 1. OZ-a propisano je ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju tih isprava provede naplatu tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi kojeg je dostavio sud, odnosno naložiti će prijenos zaplijenjenog iznosa na račun ovrhovoditelja po proteku roka od šezdeset dana od dana kada joj je dostavljen zahtjev za izravnu naplatu, ako u tom roku ne primi rješenje o odgodi ovrhe/prijenosa ili rješenje o ukidanju rješenja o ovrsi/proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ili o obustavi ovrhe (čl. 206. st.3. OZ-a). Čl. 214.st.1. OZ-a propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu sa njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja.

7. Čl.210.st.1.OZ-a je propisano da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209.st.1. OZ-a prema odredbi čl. 209. st.5. OZ-a ili nakon što na neki drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisano da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju isprave iz čl. 209.st.1.OZ-a na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ-a). Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno članku 210. stavku 2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točke 7. i toč.9. – 11. OZ-a (čl. 51. i 52. OZ-a).

8. Člankom 50. st. 5. OZ-a propisani su razlozi na koje u povodu žalbe sud pazi po službenoj dužnosti (na razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. te na okolnost da je u slučaju čl. 50. st. 1. toč. 6. ovrha određena na predmetima koji ne mogu biti predmet ovrhe iz čl. 4. st. 4. i 5. OZ-a), kao i da sud pazi po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede ovršnog postupka kada se na njih pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, koje razloge i povrede sud nije pronašao.

9. Ovršenik u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ističe prigovor da tražbina ovrhovoditelja ne postoji, kao i da je tražbina ovrhovoditelja zastarjela predstavlja žalbeni razlog iz čl.50.st. 1. toč.9. i toč. 11. OZ-a.

10. Slijedom navedenog, obzirom na to da je predmetna zadužnica ovršna isprava te ovršna isprava nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno nije na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, niti je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha, niti je ovrha određena na predmetima koji su izuzeti iz ovrhe iz čl. 4. st. 4. i 5. ovog Zakona, odnosno na kojima je mogućnost ovrhe ograničena, dakle, nije utvrđeno postojanje žalbenih razloga, izvan žalbenih razloga iz čl. 50.st.1.toč. 9. i 11. OZ-a, na koje sud pazi po službenoj dužnosti, sud je na temelju čl.210.st.2. OZ- a, a u vezi s čl.50.st.5. OZ-a, odbio prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, kao neosnovan i odlučio kao u toč. I. izreke rješenja.

11. Obzirom na to da ovršenik nije ničime učinio vjerojatnim da bi provedbom izravne naplate pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi odgoda ovrhe (izravne naplate) bila potrebna radi sprječavanja nasilja niti je dokazao jedan od razloga propisanih člankom 65. stavkom 1. točkama 1. - 11. OZ-a, a da u konkretnom slučaju ne postoji suglasnost stranaka za odgodom ovrhe iz članka 69. OZ-a, to je prijedlog ovršenice za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava odbijen kao neosnovan te je riješeno kao u toč. II. izreke rješenja.

12. Odluka o trošku iz toč. III. izreke rješenja donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.- Odluka USRH i 70/19, 80/22. i 114/22.; dalje ZPP), a u vezi čl. 21. st. 1. OZ- , imajući u vidu da je ovršenica u dijelu uspjela sa svojim zahtjevom (upućena je u parnicu povodom prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u nedopuštenim zbog žalbenih razloga iz čl.50.st.1.toč. 9. i 11. Ovršnog zakona, slijedom čega proizlazi da je uspjeh stranaka podjednak pa je sud riješio kao pod točkom III. izreke rješenja.

13. Ovršni zakon u čl.52. OZ-a propisuje da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl.50.st.1.toč.7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana te da će sud, ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, obustaviti ovrhu. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga zbog kojeg je izjavio žalbu. Sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama. Okolnost da je ovršenik upućen na parnicu ili da ju je pokrenuo ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako zakonom nije drukčije određeno (čl.52.st.6. OZ-a).

Razlozi koje ovršenica iznosi u prijedlogu predstavlja opozicijski razlog iz čl.50.st.1.toč. 9. I 11. OZ-a, a kako je to prethodno obrazloženo.

14. Obzirom da je ovrhovoditelj osporio žalbene razloge, a da ovršenica nije dokazala osnovanost svojih navoda u žalbi javnom ili javno ovjerovljenom ispravom niti su činjenice na kojima se temelji žalba ovršenika općepoznate ili ih je sud mogao utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, to je ovršenica upućena na pokretanje parnice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate na temelju zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Krešimira Copića sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: OV-9966/2010 od 26. listopada 2010. nedopuštenim zbog razloga iz kojeg je izjavila žalbu (čl.50.st.1.toč.9. i 11. Ovršnog zakona) te je na temelju čl.52. st.3., 4. i 6. OZ-a, a u vezi s čl.210.st.1. i 2. OZ – a, odlučeno kao u izreci zaključka.

U Sesvetama 15. rujna 2025.

Sutkinja

Marina Andrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a).

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica-specijalistica Marija Mihaljević

Dostaviti:

1. Ovrhovoditelju po opunomoćeniku

2. Ovršeniku po opunomoćeniku