REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

P-334/2022-67

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Andrei Jelenić Pitoski, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKA HRVATSKA, OIB:52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, Rovinjska 2a, protiv tuženice OPĆINA MOTOVUN, OIB:40892183385, Motovun, Trg Andrea Antico 1, koju zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Čohilj & Partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 30. srpnja 2025. u prisutnosti zastupnika tužiteljice Nevenke Kovčalija, zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola te punomoćnice tužene ZĆP, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Čohilj & Partneri d.o.o., Pula, na ročištu za objavu 15. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica Republika Hrvatska OIB:52634238587 vlasnica nekretnina označenih kao k.č br. 373/12, pašnjak, površine 1659 m2, k. o. [katastarska općina] te k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 9083 m2, k. o. [katastarska općina].

II. Tuženica Općina Motovun, OIB:40892183385 je dužna trpjeti brisanje prava vlasništva sa nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1659 m2, k. o. [katastarska općina], te k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 9083 m2, k. o. [katastarska općina] uz istovremeni upis prava vlasništva tužiteljice Republike Hrvatske, OIB:52634238587 na navedenim nekretninama, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 4.498,90 eura, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 15. rujna 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 29. prosinca 2022. podnijela naslovnom sudu tužbu protiv tuženice radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi navodi da je prethodno podnošenju tužbe uputilo tuženici zahtjev za mirno rješenje spora glede utvrđivanja prava vlasništva na nekretninama označenima k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženica odgovor nije dostavila, ali je obavijestila tužiteljicu da je u svezi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pokrenut postupak tužitelja ZĆ protiv tuženice pred Općinskim sudom u Pazinu (posl. br. P-900/2022). Tužiteljica ističe da je na temelju isprava i provjera zakonitosti uknjižbe prava vlasništva tuženice na predmetnim nekretninama utvrdila da je Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva na temelju zakona. Obrazložila je da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] kao društveno vlasništvo s pravom korištenja općine Pazin te je ista upisana kao vlasništvo Općine Motovun dok je k. č. br. [katastarska čestica] bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] kao društveno vlasništvo te je Općina Pazin također bila nositelj prava korištenja. Iz pribavljenog uvjerenja Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, proizlazi da su se predmetne nekretnine na dan 24. srpnja 1991. nalazile unutar građevinskog područja Brkač i Murari. Svoje tumačenje tužiteljica potkrepljuje odredbama Zakona o poljoprivrednom (Narodne novine broj 34/91, dalje u tekstu: ZPZ) zemljištu prema kojem je, između ostalog, propisano da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na području Republike Hrvatske, nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska. Pored navođenja zakonske definicije poljoprivrednog zemljišta i činjenice da su predmetne nekretnine upisane kao pašnjak/oranica, ističe da bi se u slučaju neizgrađenosti zemljišta u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ono smatralo poljoprivrednim i ex lege predstavljalo vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno nalazi li se unutar ili izvan granica građevinskog zemljišta. Predlaže prihvaćanje tužbenog zahtjeva sadržaja kao u izreci i obvezivanje tuženika na naknadu parničnog troška.

2. Tuženica je pravovremeno podnijela odgovor na tužbu u kojem u cijelosti spori osnovu tužbenog zahtjeva. Tuženica, naime, ističe netočnost navoda da bi predmetne nekretnine predstavljale vlasništvo Republike Hrvatske iz razloga što je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađen zid i objekt koji su se na nekretnini nalazili i prije 1991., odnosno prije stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Dalje ističe da se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi cesta, a prema saznanjima su na nekretnini postojale i određene građevine. istaknute okolnosti da su vidljive iz fotografija i izvoda sa geoportala koje dostavlja u prilogu. Dalje ističe da iz Uvjerenja o statusu čestice koji je dostavljen uz tužbu proizlazi kako prema dostupnim podacima nije razvidno je li navedeno zemljište predstavljalo neizgrađeno građevinsko zemljište prema prostorno-planskim kriterijima. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva i obvezivanje tužiteljice na naknadu parničnih troškova.

3. Tijekom postupka stranke su ustrajale na već istaknutim navodima.

4. Sud je tijekom postupka, u skladu sa prijedlogom tužiteljice proveo dokaz uviđajem na licu mjesta k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Vladimira Muškovića koji je identificirao nekretnine te izradio skicu lica mjesta. Sud je ujedno, sukladno prijedlogu tužiteljice, odredio i vještačenje po vještaku poljoprivredne struke Ranku Anđeliniju na okolnost sadržaja nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1659 m2, k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 9083 m2, k. o. [katastarska općina], koji vještak je prisustvovao uviđaju. U skladu s prijedlogom tuženice sud je odredio vještačenje po vještaku građevinske struke Sergiu Zanghirelli na okolnost utvrđivanja vremena gradnje objekta na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1659 m2, k. o. [katastarska općina], a koji vještak je također prisustvovao uviđaju.

5. Budući da stranke postupka nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga na glavnoj raspravi održanoj 30. srpnja 2025. proveden je dokazni postupak uvidom u tužbu s prilozima, zemljišno knjižne izvatke, preslik tužbe, geodetski snimak, uvjerenje o statusu čestice, elektroničku poštu (stranica 1-47 spisa), odgovor na tužbu s prilozima, fotodokumentaciju i ortofoto izvadak s geoportala (stranica 53-59 spisa), čitanjem zapisnika s uviđaja (stranica 82-83 spisa), čitanjem nalaz i mišljenje vještaka Vladimira Muškovića (stranica 91-92 spisa), nalaza i mišljenje vještaka Sergia Zanghirelle (stranica 98-100 spisa), nalaza i mišljenje vještaka poljoprivredne struke Ranka Angellinija (stranica 110-120 spisa), očitovanja vještaka poljoprivredne struke Ranka Angellinija od 20. travnja 2024. (stranica 133-134 spisa), čitanjem iskaza vještaka poljoprivredne struke Ranka Angellinija sa zapisnika od 24. prosinca 2024. (stranica 140-141 spisa), te čitanjem iskaza vještaka Sergia Zanghirelle sa zapisnika od 30. srpnja 2025.

6. Ocjenom izvedenih dokaza te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Među strankama nije sporno da je

- da je tuženica u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnica nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1659 m2, k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 9083 m2, k. o. [katastarska općina],

- da je tužiteljica tuženici uputila zahtjev za mirno rješenje spora, sukladno članku 186.a stavak 8. ZPP-a, a koji zahtjev tuženica nije prihvatila,

- da su predmetne nekretnine na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 34/91, dalje u tekstu. ZPZ) 24. srpnja 1991. bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pazin, koja okolnost ujedno proizlazi iz zemljišnoknjižnih izvadaka za predmetne nekretnine (stranica 4-46 spisa).

9. Sporna je osnova tužbenog zahtjeva te u svezi s time sporan je sadržaj a potom i status predmetnih nekretnina u vrijeme stupanja na snagu ZPZ-a, dakle na dan 24. srpnja 1991.

10. Odredbom članka 3. stavka 1. ZPZ-a, koji je dakle stupio na snagu 24. srpnja 1991., propisano je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na području Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska. Prema odredbi članka 2. stavka 1. ZPZ-a, poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Prema odredbi članka 2. stavka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivrednim zemljištem smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine.

11. Prema tome, da bi se tužiteljica uknjižila kao vlasnica nekretnina po toj osnovi, potrebno je dokazati da je riječ o zemljištu u društvenom vlasništvu i da je na dan 24. srpnja 1991. ono predstavljalo poljoprivredno zemljište u smislu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Sadržajem odredbi članka 2. stavka 2. i 3. ZPZ-a sud zaključuje da je zemljište izvan granica građevinskog zemljišta, poljoprivredno zemljište u smislu citiranog Zakona, međutim isto tako poljoprivrednim zemljištem smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište. Navedeno pravno shvaćanje istaknuto je i u odlukama Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (Pž-602/2015, Pž- 7617/2018, Pž-128/2022) te Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-474/1993, Rev- 450/2011, Rev-3079/2022)

12. Iz zemljišnoknjižnih izvadaka proizlazi da je nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pazin te je ista temeljem rješenja Z-665/95 upisana kao vlasništvo Općine Motovun. Također proizlazi da je nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] kao društveno vlasništvo, nosioc prava korištenja Općina Pazin te je temeljem rješenja Z-2331/08 uknjiženo pravo vlasništva u korist Općine Motovun, potom je ista prenesena u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] temeljem rješenja Z- 347/09, i dalje s pravom vlasništva Općine Motovun. Upis prava vlasništva Općine Motovun proveden je pod posl.br. Z-665/95 i Z-2331/08.

13. Iz uvjerenja Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pazin Klasa: 350-01/22-10/001919 od 29. srpnja 2022. godine, proizlazi da su se predmetne nekretnine na dan 24. srpnja 1991. nalazile unutar granica građevinskog područja naselja Brkač i Murari. Iz dostupnih podataka nije razvidno jesu li navedena zemljišta predstavljala neizgrađena građevinska zemljišta prema prostorno-planskim kriterijima.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka Vladimira Muškovića (stranica 82-83, 91-92 spisa) proizlazi da k. č. br. [katastarska čestica] u većem dijelu u naravi predstavlja šumu, odnosno površinu obraslu visokim raslinjem. Manji dio parcele se odnosi na travnatu površinu (pašnjak) kao i na dvorišni prostor koji se u okviru susjednih čestica i koristi. Na sjevero-istočnom dijelu parcele nalazi se ruševna građevina, a koje okolnosti ujedno proizlaze iz skice nekretnine. Vještak Vladimir Mušković je glede k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] utvrdio da navedena čestica u naravi predstavlja oranu površinu kao i pašnjak te manjim dijelom na zapadnoj granici površinu obraslu šumom i niskim raslinjem. Pristup se vrši neposredno s asfaltirane ceste koja se nalazi na istočnom dijelu predmetne k.č. odnosno sa ceste katastarske oznake 2750 također k. o. [katastarska općina].

14.1. Stranke postupka nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka Vladimira Muškovića.

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka Sergia Zangihrelle (stranica 98a-100, 159- 160 spisa) proizlazi da je uviđajem na licu mjesta utvrđeno da se na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u njenom istočnom dijelu nalazi ruševni objekt gospodarske zgrade, vjerojatno nekadašnje štale. Sukladno nalazu mjerničnog vještaka površina ruševne građevine iznosi 49 m2. Od nekadašnjeg objekta ostali su samo dijelovi obodnog kamenog ziđa obrasli raslinjem. Uvidom u PPUO Motovun utvrđeno je da se predmetna čestica nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Brkač u njegovom sjeverozapadnom rubnom dijelu, izvan B zone zaštite. Uvidom u informacijski sustav prostornog uređenja utvrdio je da za predmetno područje ne postoji ortofoto snimak iz 1968. godine, a najraniji ortofoto snimak je iz 2011. godine, koji je ujedno bio i podloga za Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, na kojem je vidljiva predmetna ruševina praktički u istom stanju u kakvom je zatečena na dan očevida. Glede vremena gradnje ruševnog objekta, prema načinu gradnje, upotrebljenom kamenom građevnom materijalu i boji kamena, činjenice da je vijenac objekta bio izveden od kamenih škrila a nadvoji su bili izvedeni od monolitnog kamenog bloka kako se gradilo u prošlosti, mišljenja je da je nekadašnji gospodarski objekt izgrađen prije više od osamdeset godina.

15.1. Vještak Sergio Zanghirella iznio je svoj nalaz na glavnoj raspravi održanoj 30. srpnja 2025. ustrajući na pisanom nalazu i mišljenju. Dodatno je pojasnio da ruševni objekt predstavlja gospodarski objekt, štalu, dakle objekt namijenjen životinjama, a navedeno je zaključio cijeneći oblik i visinu nadvoja otvora koji je na licu mjesta postojao, jer naime radi se o niskom nadvoju tipičnom za smještaj životinja. Također sve unutarnje zidne površine su neobrađene što dodatno upućuje na zaključak da se radilo o štali, dakle o gospodarskom objektu.

15.2. U odnosu na dopis neposredno navedenog vještaka kojim obavještava sud da mu je 23. prosinca 2024. istekao četverogodišnji mandat stalnog sudskog vještaka i da produljenje mandata neće biti realizirano prije održavanja ročišta, valja navesti da je u vrijeme njegova angažiranja Sergio Zanghirella bio ovlašteni vještak građevinske struke, a stranke, upoznate o činjenici da je imenovanom vještaku istekao mandat tijekom ovog parničnog postupka, nisu imale nikakve primjedbe glede njegovog postupanja u ovom postupku. Sud također nalazi ispravnim prihvatiti vještačenje provedeno po imenovanom vještaku neovisno o okolnosti isteka mandata budući da je vještak podnio zahtjev za produljenje nadležnom Ministarstvu, a sud je upoznat i iz drugih sudskih predmeta sa činjenicom da postupak produljenja mandata pred nadležnim Ministarstvom traje duže od očekivanog.

15.3. Nakon usmenog izlaganja nalaza i mišljenja stranke postupka nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka Sergia Zanghirelle.

16. Iz nalaza i mišljenja vještaka Ranka Anđelinija (stranica 110a-120 spisa) proizlazi da, iako ne postoje točni podaci o stanju predmetnih nekretnina na dan donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu, uzevši u obzir činjenice i raspoložive podatke, vještak smatra da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije u cijelosti predstavljala poljoprivredno zemljište. Naime, vještak tvrdi da je predmetna nekretnina 24. srpnja 1991. u jednom dijelu predstavljala okućnicu s ruševnim objektom i vrtom, zapadni rubni dio je bio obrašten u rijetku drvnu masu, a tek se manji jugozapadni dio mogao koristiti kao pašnjak ili livada. S druge strane, za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zaključuje da je u najvećem dijelu predstavljala oranicu ili livadu odnosno poljoprivredno zemljište.

16.1. Na nalaz i mišljenje vještaka očitovala se tuženica u bitnome prigovarajući kako iz nalaza nije jasno u kojem konkretnom djelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljala oranicu ili livadu odnosno poljoprivredno zemljište. Vještak je u spis dostavio očitovanje na prigovore tuženice (stranica 133 spisa) navodeći u bitnome da predmetna čestica na dan 24. srpnja 1991. u najvećem dijelu predstavljala oranicu ili livadu te je sukladno tome predstavljala poljoprivredno zemljište. Dalje navodi da je zapadni rubni dio nekretnine u površini od cca 745 m/2 obrastao u drvnu masu, a starost pojedinih stabala procjenjuje na cca 35 godina, ali je veći dio stabala starosti manje od 35 godina. Nekretnina se terasasto spušta od zapada prema istoku, do asfaltiranog puta, pri čemu, smatra, da se uski, kosi dio između dvije terase nije koristio za poljoprivrednu proizvodnju već su se samo koristile operacije uništavanja korova. Sjevernim, rubnim dijelom nekretnine, prolazi poljski put koji se direktno nije (a niti danas) koristio za poljoprivrednu proizvodnju, ali je bio (kao i danas) u funkciji poljoprivredne proizvodnje s obzirom da se obrada nekretnine vrši u smjeru jug-sjever, a navedeni poljski put služi kao prostor za okretanje strojeva (uvratina) te je prema tome sastavni dio poljoprivredne površine. Uzevši u obzir navedene činjenice smatra da jedino zapadni, rubni dio nekretnine i uski kosi dijelovi između obradivih površina, nisu predstavljali poljoprivredno zemljište.

16.2. Vještak Ranko Anđelini iznio je svoj nalaz na glavnoj raspravi održanoj 10. prosinca 2024. ustrajući na pisanom nalazu i mišljenju te očitovanju. Stranke postupka nisu imale dodatnih pitanja ni primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

17. Sud je u cijelosti prihvatio predmetna vještačenja ocijenivši ih stručnim, objektivnim te jasno obrazloženim. Vještaci Zanghirella i Anđelini su dodatnim pojašnjenjima otklonili sve prigovore i dvojbe. Valja napomenuti da u konačnici ni stranke postupka nisu imale primjedbe na izrađene nalaze.

18. Iz rezultata provedenih vještačenja sud je na nedvojben način utvrdio da da k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 9083 m2, k. o. [katastarska općina], je predstavljala na dan 24. srpnja 1991. te danas poljoprivredno zemljište. Naime, navedena nekretnina nije izgrađena danas, niti je bila izgrađena 24. srpnja 1991. Pored toga, nekretnina dolazi upisana kao oranica a sud se i vlastitim opažanjem uvjerio da se ista nekretnina obrađuje i koristi u poljoprivredne svrhe. Okolnost da vještak zaključuje kako pojedini dijelovi nekretnine nisu mogli zadovoljiti poljoprivrednu namjenu (zbog svog položaja i oblika te sadržaja kulture na istoj) nisu od utjecaja na odluku suda budući da je riječ o poljoprivrednom zemljištu sukladno članku 2. i 3. ZPZ-a a tuženica nije dokazala da bi se radilo o izgrađenom građevinskom zemljištu.

18.1. Primjenom odredbi ZPZ-a tužiteljica je silom zakona postala vlasnica poljoprivrednog dobra - nekretine k. č. br. [katastarska čestica], oranica, površine 9083 m2, k. o. [katastarska općina].

19. Nadalje, prema odredbi članka 23. stavak 3. i 4. Zakona o građevinskom zemljištu (Narodne novine broj 54/80., 42/86., 41/88., 16/90., 53/90, dalje u tekstu: ZGZ), neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se ono zemljište na kojem nije izgrađen nikakav ili na kojem postoji privremeni ili sporedni objekt koji ne služi za redovnu upotrebu postojeće stambene ili poslovne zgrade i za čiju izgradnju nije potrebna građevinska dozvola. Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se i ono zemljište na kojem se nalaze ostaci nekadašnjeg objekta (ruševine).

20. Slijedom odredbi članaka 23. stavak 3. i 4. ZGZ-a, cijeneći utvrđeno činjenično stanje, sud je u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1659 m2, k. o. [katastarska općina] utvrdio da je riječ o neizgrađenom građevinskom zemljištu. Naime, prema nalazu i mišljenja vještaka Zanghirelle izraženo je shvaćanje da je 24. srpnja 1991. ta nekretnina u jednom dijelu predstavljala okućnicu s ruševnim objektom i vrtom, a ruševni objekt da ima sve karakteristike štale. Pritom valja napomenuti da čak ukoliko je 1991. predmetna nekretnina predstavljala nekretninu sa izgrađenom štalom (a koju okolnost tuženik nije dokazao), riječ je o gospodarskom objektu koji predstavlja pripadak poljoprivrednog zemljišta, jer je namjena tog objekta bila u funkciji iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta. S time u svezi i Vrhovni sud Republike Hrvatske je zauzeo istaknuto pravno shvaćanje u svojoj odluci Rev-232/12 od 7. veljače 2017.

21. S obzirom na to da je ZPZ poljoprivrednim zemljištem smatrao i neizgrađeno građevinsko zemljište, valjalo je utvrditi da je Republika Hrvatska ex lege stekla pravo vlasništva i predmetne nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1659 m2, k. o. [katastarska općina]. Dodatno valja istaknuti da iz sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi jasan stav o izostanku dvojbi prilikom tumačenja članka 2. ZPZ-a (tako u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revd 3079/2022).

22. Slijedom navedenog, primjenom odredbi ZPZ-a odlučeno je kao u toč. I. i II. izreke presude.

23. Glede navoda tužiteljice da se pred Općinskim sudom u Pazinu u predmetu posl. br. P-900/2022 vodi postupak glede nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kojeg je protiv Općine Motovun pokrenuo ZĆ radi utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine, sud je, kako je to utvrdio u službenoj bilješci od 30. srpnja 2025., uvidom u espis utvrdio da je spomenuti predmet pravomoćno dovršen odbijajućom presudom, stoga spomenuti predmet nije od utjecaja na odluku u ovoj pravnoj stvari.

24. Okolnost da je Općina Motovun, stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina temeljem Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi također nije od značaja za ovaj postupak budući da je taj Zakon stupio na snagu 1992. godine, dok je vlasništvo Republike Hrvatske na poljoprivrednom zemljištu stečeno prije stupanja na snagu tog Zakona, odnosno 24. srpnja 1991.

25. Tužiteljica je tijekom postupka dokazala da tuženica nije mogla biti upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina s obzirom da ne postoji niti jedan specijalni propis temeljem kojeg bi njezin upis prava vlasništva bio zakonit. Tužiteljica je stekla pravo vlasništva silom ranije spomenutog ZPZ-a.

26. Tijekom dokaznog postupka sud je pregledao svu dokumentaciju, dakle i onu koju nije posebno obrazlagao budući da nije bila od utjecaja na odluku o glavnoj stvari.

27. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavku 1. i članku 155. ZPP, pa kako je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu, to je tuženica, dužna naknaditi tužiteljici troškove postupka.

28. Na ime troškova postupka tužiteljici su priznati kao opravdani i osnovani zatraženi troškovi za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora, tužbe, za zastupanje na ročištima održanima 25. travnja 2023., 11. listopada 2023., 10. prosinca 2024. i 30. srpnja 2025. sve po 250 bodova odnosno 500,00 eura po radnji sukladno Tbr. 7. t. 1., 8. t. 1. i 9. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15, 37/2022., 126/2022, 138/2023), što ukupno iznosi 3.000,00 eura. Tužiteljici su priznati kao osnovani i troškovi vještačenja provedenog po vještaku mjernične struke u iznosu od 732,50 eura, po vještaku poljoprivredne struke u iznosu od 450,56 eura te po vještaku građevinske struke u iznosu od 315,84 eura (budući da su troškovi građevinskog vještačenja plaćeni iz predujma uplaćenog po Republici Hrvatskoj) u ukupnom iznosu od 1.498,90 eura.

29. Slijedom navedenog tuženica je dužna naknaditi tužiteljici parnični trošak u ukupnom iznosu od 4.498,90 eura sa zakonskom zateznom kamatom, o čemu je odlučeno u točci III. izreke rješenja.

U Pazinu, 15. rujna 2025.

Sutkinja

Andrea Jelenić Pitoski

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana računajući od dana objave presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

DNA:

- ŽDO Pula-Pola,

- Pun. tuženika.