Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S p l i t

Posl. broj: P Ob – 174/2020-68

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Dunji Rumora, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Borko Bebić, odvjetnik u Splitu, protiv tužene ad 1. FP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužene ad 2. KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ad 3. GP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a koje tuženike ad 1. -ad 3. zastupa punomoćnica Mladenka Babić-Braović, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. svibnja 2025. u nazočnosti zam. pun. tužiteljice ČP, odvjetničkog vježbenika kod Borka Bebića, odvjetnika u Splitu, tuženika ad 3. osobno, te pun. tuženika ad 1. -ad 3. Mladenke Babić-Braović, odvjetnice u Splitu, objavljene 15. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem, bračna stečevina sada pok. RP pok. U, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 95/200 dijela i tužene ad 1. FP, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 105/200 dijela cjeline prava vlasništva navedene nekretnine. Za više traženo i to za 5/200 dijela na ime RP pok. U, tužbeni zahtjev se odbija.

II. Utvrđuje se da u ostavinsku masu iza pok. RP pok. U, OIB: [osobni identifikacijski broj] spada nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem, za 95/200 dijela cjeline. Za više traženo i to za 5/200 dijela na ime RP pok. U, tužbeni zahtjev se odbija.

III. Tužiteljica UP, OIB: [osobni identifikacijski broj] je ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i postići u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu upis prava vlasništva i posjeda nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem, na ime sada pok. RP pok. U, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 95/200 dijela cjeline, uz prethodno brisanje tog prava s imena tužene ad 1. FP, OIB: [osobni identifikacijski broj], a što je tužena ad 1. dužna trpjeti, pod prijetnjom ovrhe. Za više traženo i to za 5/200 dijela na ime RP pok. U, tužbeni zahtjev se odbija.

IV. Dužni su tuženi ad 1.-ad 3. u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 3.833,91 eur zajedno sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizišle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 31. ožujka 2020. tužiteljica je navela da su tužiteljica kao kći i tuženici kao supruga, kći i sin nasljednici sada pokojnog RP pok. U (OIB: [osobni identifikacijski broj]) umrlog **.**.2013., iza kojeg da je vođen ostavinski postupak pred javnim bilježnikom Jasnom Matačić, Split, kao sudskim povjerenikom Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-2133/13 UPP/OS- 97/2013 u kojem da je doneseno rješenje o nasljeđivanju kojim da nije obuhvaćena sva imovina ostavitelja. Sada pokojni RP pok. U da je u času svoje smrti bio i vlasnik kuće s dvorištem označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], za 1/2 dijela cjeline. Naime, navedena kuća s dvorištem da je bila bračna stečevina njega i njegove supruge tužene ad 1. FP, na jednake dijelove. Predmetnu kuću s dvorištem da su isti sagradili tijekom svoje bračne zajednice (da su započeli s gradnjom 1975.) na zemljištu koje je tužena ad 1. naslijedila od svog oca, i to radom i sredstvima zarađenim u bračnoj zajednici na način da je u tome znatno više doprinosio pokojni RP koji da je cijeli svoj radni vijek radio u brodogradilištu u Splitu uz dosta prekovremenog rada (a u slobodno vrijeme da je i dodatno zarađivao izradom raznih ograda), dok da je tužena ad 1. bila domaćica. No, kako je doprinos tužene ad 1. predstavljalo zemljište koje je naslijedila od svog oca, a na kojem zemljištu da je položena predmetna kuća s dvorištem, tužiteljica da drži da je kuća s dvorištem njihova bračna stečevina na jednake dijelove. U katastarskom operatu da je u posjedovnom listu na predmetnoj nekretnini upisana tužena ad 1. za cijelo (dok da je u zemljišnoj knjizi upisano niz trećih osoba jer da se nikada nije sređivalo zemljišnoknjižno stanje predmetne nekretnine). Slijedom navedenog, tužiteljica je predložila ovom sudu donošenje presude kojom će se utvrditi da je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem, bračna stečevina sada pokojnog RP pok. U (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i tužene ad 1., svakog od njih za po 1/2 dijela cjeline prava vlasništva navedene nekretnine, kojom će se utvrditi da u ostavinsku masu iza pokojnog RP pok. U (OIB: [osobni identifikacijski broj]) spada nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem, za 1/2 dijela cjeline, te kojom će se ovlastiti tužiteljica da temeljem ove presude zatraži i postigne u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu upis prava vlasništva i posjeda nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem, na ime sada pokojnog RP pok. U (OIB: [osobni identifikacijski broj]), za 1/2 dijela cjeline, uz prethodno brisanje tog prava s imena tužene ad 1., a što je tužena ad 1. dužna trpjeti, pod prijetnjom ovrhe. Nadalje, tužiteljica je predložila ovom sudu obvezati tužene ad 1. – ad 3. na naknadu troškova parničnog postupka.

2. Odgovarajući na tužbene navode i tužbeni zahtjev u podnescima zaprimljenim kod ovog suda 18. lipnja 2020. i 26. lipnja 2020. tuženi ad 1. – ad 3. su naveli da su netočni navodi da je pok. RP u trenutku svoje smrti bio vlasnik kuće s dvorištem označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te da bi ista predstavljala bračnu stečevinu njega i njegove supruge, tužene ad 1. ĐP, na jednake dijelove. Pok. otac tužene ad 1. OP da je 1975. darovao zemljište za gradnju kuće u vrijeme kada je rođen tuženik ad 3. GP. Prema kazivanju tužene ad 1. pok. otac da je od prodaje dviju svojih zemalja dao novce tuženoj ad 1. za izgradnju kuće u grubim građevinskim radovima. S takvim radovima da je napravljeno prizemlje i prvi kat kuće samo s bloketama. Netočan da je i navod da bi RP doprinosio svojim radom i novčanim sredstvima više u odnosu na tuženu ad 1. u izgradnji predmetne kuće, s obzirom da je tužena ad 1. sa svojim suprugom iznajmljivala jednu sobu u trosobnom stanu u [adresa] na adresi [adresa], gdje da su stranke i inače živjele osim tužene ad 2. koja da je 1980., sklopila brak te se odselila iz stana i živjela u [adresa] gdje da je živjela do 1992. Upravo na temelju novčanih prihoda stečenih od iznajmljivanja navedene sobe da su se plaćale režije za stan u [adresa]. Tužena ad 2. da je od srpnja 1983., sve do srpnja 2006., (ukupno 23 godine) bila zaposlena u poduzeću „Ekran kino djelatnosti d.o.o. Split“, te da je iz svoje plaće izdvajala novčana sredstva za kasniju izgradnju predmetne kuće, što da je nastavila nakon što je otišla u mirovinu u srpnju 2006., s obzirom da je svoju otpremninu u iznosu od 10.000,00 eur u protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, uložila u dovršavanje i opremanje kuće, kao i plaćanje redovitih troškova održavanja kuće (struja, voda, komunalije,…). Svojim novčanim sredstvima da je financirala i postupak ozakonjenja kuće. Za vrijeme cijelog svog radnog vijeka da je dodatno zarađivala prodajom ribe na gradskoj ribarnici, dok da je navečer radila kao čistačica u restoranu „Prstac“ u Splitu, te da je na taj način zarađivala dodatne prihode, obzirom da se razvela od bivšeg supruga 1994. i s dvoje malodobne djece vratila se živjeti u stan u [adresa] na adresi [adresa]., gdje da i sada živi. Do 2004. predmetna kuća da je bila u cijelosti završena, a tužiteljica da nikada nije niti ulagala, a kamoli pomagala u njezinoj izgradnji. Stoga da se postavlja pitanje, ukoliko je tužiteljica smatrala da predmetna kuća predstavlja bračnu stečevinu pok. RP i tužene ad 1., zbog čega u ostavinskom postupku iza njegove smrti nije tražila da se kuća unese kao bračna stečevina supružnika(?!). Tuženi da prigovaraju nepotpunosti i neurednosti tužbe i tužbenog zahtjeva u smislu odredbe članka 186., u svezi s člankom 106. ZPP-a. Tužiteljica da je bila dužna u tužbi osim navođenja relevantnih činjenica na kojima temelji tužbeni zahtjev dostaviti i odgovarajuće dokaze kojima iste potkrjepljuje, a ne tražiti od suda pribavljanje cjelokupne dokumentacije. Slijedom navedenog, tuženi su predložili odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti kao neosnovan te obvezati istu na naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom Potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje PS u Splitu (u daljnjem tekstu HZMO PS u Splitu) od 18. lipnja 2020., Rješenja HZMO PS u Splitu od 29. rujna 2006., spisa Općinskog suda u Splitu pod posl. br. O-2133/2013, Potvrde HZMO PS u Splitu od 3. veljače 2022., izvatka iz matice rođenih za sada pok. RP, prijepisa posjedovnog lista za kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ZK izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] ZU 42 K. O. [katastarska općina], Rješenja HZMO PS u Splitu od 13. kolovoza 2013., Rješenja Republičkog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Podgorica od 21. siječnja 2006., Rješenja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske od 18. ožujka 1993., Uvjerenja Brodosplit-brodogradilište d.o.o. od 19. siječnja 1993., Ugovora o kupnji i prodaji zaključenog između PP kao prodavatelja te RP i ĐP kao kupaca **.**.1967., Rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŠP Općinskog suda u Omišu pod posl. br. O-4/1987 od 24. veljače 1987., dopisa HEP, Elektrodalmacija Split od 12. listopada 2022., dopisa Grada Omiša, Upravni odjel za komunalno stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša od 17. listopada 2022., dopisa Vodovoda d.o.o. Omiš od 14. listopada 2022., dopisa HZMO PS Split s podacima o iznosima plaća i mirovine za sada pok. RP od 14. travnja 2023., snimke izvedenog stanja stambene zgrade u [adresa] tvrtke "Alcon d.o.o. Split" broj TD.61-A/13 iz ožujka 2013., geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade Ureda za geodetske poslove, projektiranje i nadzor "GEOID d.o.o. Sinj" oznake 239/13 od 13. svibnja 2013., te pregledom ostale cjelokupne pisane priležeće dokumentacije. Nadalje, izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika ad 1., ad 2. i ad 3. u svojstvu parničnih stranaka te dokaz saslušanjem TP, SP, LP, HP i CP u svojstvu svjedoka, dokaz očevidom na licu mjesta, dokaz vještačenjem po vještaku geodetske struke Tomislavu Čipčiću i vještaku građevinske struke BP kao i dokaz dopunskim vještačenjem po vještaku građevinske struke BP.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.

5. Pun. stranaka su popisali parnični trošak.

6. Među strankama u ovom postupku nije sporno da je nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] tužena ad 1. dobila od svog oca, sada pok. OP te da je na predmetnoj nekretnini sagrađena kuća tijekom trajanja bračne zajednice tužene ad 1. i njenog supruga, sada pok. RP. Nadalje, nije sporno da su tužena ad 1. i sada pok. RP sklopili brak 1961. koji je prekinut smrću RP **.**.2013. Također, među strankama nije sporno da je tužena ad 1. upisana kao isključivi posjednik te nekretnine u katastarskom operatu, dok da su u zemljišnoj knjizi treće osobe, a među njima i prednik tužene ad 1. OP, upisani kao vlasnici predmetne nekretnine. Spornim se među strankama u ovom postupku ukazuje pitanje predstavlja li nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bračnu stečevinu sada pok. RP i tužene ad 1. te s tim u vezi koliki je suvlasnički udio RP na predmetnoj nekretnini kao i predstavlja li predmetna nekretnina, odnosno odgovarajući suvlasnički udio na istoj ostavinu iza pok. RP.

7. Pregledom spisa Općinskog suda u Splitu pod posl. br. O-2133/2013, a iza smrti pok. RP, pok. U, OIB: [osobni identifikacijski broj], umrlog **.**.2013., utvrđeno je da je Rješenjem o nasljeđivanju O-2133/2013 od 22. listopada 2013. utvrđena ostavinska imovina iza pok. RP, a u kojoj nije navedena čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dok su nasljednicima istog proglašeni FP, supruga ostavitelja, KP, kći ostavitelja, UP, kći ostavitelja i GP, sin ostavitelja. Pregledom navedenog spisa utvrđeno je nadalje da je 25. ožujka 2015. podnesen prijedlog UP za preotvaranje ostavinske rasprave, a u kojem je ista navela da kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu njezinih roditelja, te time naknadno pronađenu imovinu, te da je povodom tog prijedloga održano ročište 11. svibnja 2015. na kojem je FP izjavila da je na predmetnom zemljištu koje je ista naslijedila iza svog pok. oca OP, sagradila zajedno sa svojim suprugom kuću koja se vodi na njeno ime u cijelosti, a kuća da je sagrađena 1975., dok su ostali zakonski nasljednici na istom ročištu izjavili da su suglasni da je kuća sagrađena i stečena u braku prije 01. srpnja 1999. Pravomoćnim Rješenjem pod posl. br. O-2133-/2013 od 11. svibnja 2015. odbijen je kao neosnovan prijedlog UP za preotvaranje ostavinske rasprave iza pok. RP i donošenje rješenja o naknadno pronađenoj imovini.

8. Pregledom Potvrde HZMO PS u Splitu od 3. veljače 2022. utvrđeno je da se u istoj navodi da je RP bio u radnom odnosu kod poslodavca Split Brodogradilište Diesel motora od 14. kolovoza 1967. do 20. lipnja 1974., a kod poslodavca Brodogradilište Split OOUR brodograđevna proizvodnja od 21. lipnja 1974. do 31. prosinca 1991., sve na radnom mjestu za koje je potrebna srednja stručna sprema.

9. Pregledom Uvjerenja Brodosplit-brodogradilište d.o.o. od 19. siječnja 1993. utvrđeno je da je RP bio zaposlen u tom poduzeću na radnom mjestu brodobravara od 8. rujna 1952. do 13. rujna 1955., od 22. lipnja 1959. do 19. listopada 1962., te od 14. kolovoza 1967. do 6. listopada 1977.

10. Pregledom Rješenja HZMO PS u Splitu od 13. kolovoza 2013. utvrđeno je da se u istom navodi da se sada pok. RP isplaćivala mirovina prema rješenju HZMO PS u Splitu od 18. ožujka 1993., a da je isti ostvario pravo na invalidsku mirovinu u Republici Hrvatskoj počevši od 31. prosinca 1992. pritom uračunavši i razdoblja osiguranja navršenih u Srbiji.

11. Pregledom Potvrde HZMO PS u Splitu od 18. lipnja 2020. utvrđeno je da se u istoj navodi kako je tužena ad 2. bila u radnom odnosu kod poslodavca Ekran kino djelatnosti d.o.o. Split od 27. srpnja 1983. do 1. rujna 1983., od 19. rujna 1983. do 9. listopada 1983., od 9. siječnja 1984. do 9. ožujka 1984., kod poslodavca Koteks RO Export import od 21. kolovoza 1984. do 23. listopada 1984., kod poslodavca Ekran kino djelatnosti od 29. listopada 1984. do 15. ožujka 1985., od 3. svibnja 1985. do 28. svibnja 1985., od 17. lipnja 1985. do 12. rujna 1985., te od 13. rujna 1985. do 25. srpnja 2006., a sve na radnim mjestima za koje je potrebna srednja stručna sprema ili KV radnik.

12. Pregledom Ugovora o kupnji i prodaji zaključenog između PP kao prodavatelja te RP i FP kao kupaca **.**.1967., utvrđeno je da istim RP i FP kupuju na jednake dijelove stan na drugom katu zgrade anagrafske oznake Jurja Križanica 6, Split za kupoprodajnu cijenu od 60.000,00 dinara, a koju kupci isplaćuju prodavatelju do dana potpisa ovog Ugovora u gotovom i u cijelosti.

13. Pregledom dopisa HEP, Elektrodalmacija Split od 12. listopada 2022. utvrđeno je da je u evidenciji HEP ODS-a TJ Omiš evidentiran kupac RP, na adresi mjernog mjesta [adresa]. Pregledom dopisa Grada Omiša, Upravni odjel za komunalno stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša od 17. listopada 2022. utvrđeno je da je na osnovu zapisnika sastavljenog 18. prosinca 2015. s podacima i površinama koje su preuzete iz projektne dokumentacije za legalizaciju napisano Rješenje o obvezi plaćanja komunalne naknade na ime RP za stambeni prostor u [adresa], a nakon što je to Rješenje vraćeno s naznakom da je obveznik preminuo, da je novo Rješenje za navedeni prostor poslano na ime FP. Pregledom dopisa Vodovoda d.o.o. Omiš od 14. listopada 2022. utvrđeno je da se u istom navodi kako se sukladno njihovoj evidenciji od 18. studenog 2009. kao korisnik vodne usluge za kuću u [adresa] vodi RP.

14. Sud je izveo dokaz očevidom na licu mjesta i to na čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Tomislava Čipčića i vještaka građevinske struke BP. Tijekom navedenog očevida vještak Tomislav Čipčić je naveo da predmet očevida, tj. čest. zem. [katastarska čestica] u naravi predstavlja stambeni objekt anagrafske oznake [adresa] na Cetini, s dvorišnim prostorom i voćnjakom, dok je vještak Ivica Vuko naveo da se na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] nalazi samostojeća kuća s dvije etaže. Na etaži prizemlja da se nalazi konoba, strojarnica, garaža, stubište koje povezuje dvije etaže i bunar, a na katu da je kuhinja s blagovaonicom i dnevnim boravkom, dvije sobe, WC-om i predulazom. Sukladno dokaznom prijedlogu tužiteljice vještacima je rješenjem ovog suda naloženo izraditi vještvo u ovoj pravnoj stvari na okolnost utvrđenja ukupne građevinske vrijednosti predmetne kuće s okućnicom te vrijednosti zemljišta na kojem je predmetna kuća izgrađena.

15. U svom stručnom nalazu i mišljenju zaprimljenom kod ovog suda 8. kolovoza 2024. vještak geodetske struke dipl. ing. geod. Tomislav Čipčić je naveo da je 19. lipnja 2024. izašao u svojstvu vještaka mjernika na očevid čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a tijekom očevida da je tužiteljica kao predmet spora pokazala stambeni objekt anagrafske oznake Blato n/c, [adresa] (u prilogu na Prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima A B C D A). Temeljem očevida na licu mjesta, podataka iz zemljišnika i katastra, te uvida u spis predmeta vještak da je utvrdio da se pokazani stambeni objekt anagrafske oznake Blato n/c, [adresa] (u prilogu na Prikazu lica mjesta tijelo označeno slovima A B C D A) nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ali da nije evidentiran ni u zemljišniku ni u katastarskom operatu. Čest. zem. [katastarska čestica] da se vodi u zemljišniku u ZK ulošku br. [broj ZK uloška] (u prilogu) kao oranica bez površine, a u kat. operatu da se vodi u Posjedovnom listu br. 224 (u prilogu) kao kuća i dvorište u površini od 457 m[2] .

16. U svom stručnom nalazu i mišljenju zaprimljenom kod ovog suda 11. prosinca 2024. vještak građevinske struke ing. građ. Ivica Vuko je naveo da zatečeno stanje pokazuje da je predmetna nekretnina zamišljena i izgrađena kao građevina s jednom stambenom jedinicom u prizemlju te garažom i ostavom te vodospremom u prizemnom dijelu do kojeg vode unutarnje stubište te pristupni neasfaltirani put s istočne strane. Objekt da je izgrađen kao samostojeći te da se sastoji od prizemlja i kata. Stambena jedinica u kojoj se živi da je smještena na katu objekta do kojeg vode pristupne vanjske stepenice koje se nalaze na sjevernom dijelu objekta. Ulaz u ovu stambenu jedinicu da je ispred ulaza koji čini sastavni dio stambene jedinice. Stambena jedinica da je uređena u klasičnom sistemu gradnje te da predstavlja dio koji je u funkciji. Stambena jedinica da se sastoji od kuhinje, blagovaone, dnevnog boravka, dvije sobe, hodnik, sanitarni čvor i dva balkona. Iz hodnika da se, vertikalnim stubištem, može spustiti do prizemnog dijela u kojem je ostavno-garažni prostor koji čini pomoćne prostore stambenoj jedinice, a sve zajedno tvore jednu stambenu jedinicu. Prizemni dio u kojem se nalaze garaža, ostave i vodosprema te da su prostorije međusobno povezane. Visina do stropa u prizemnom dijelu da je 2,80 m te da može predstavljati stambenu jedinicu uz izmjenu i dopunu Projektne dokumentacije. Svijetla visina kata je 2,75 m. Kuća da je legalizirana prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) te da posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-361-02/13-05/645, iz 10.12.2014. godine, ali ista da nije zavedena u katastarske knjige, (nije izrađen elaborat upisa objekta u katastar) te da nije upisana u Zemljišne knjige. Pošto zgrada posjeduje Rješenje o izvedenom stanju da ima sve preduvjete za upis u Katastarske i Zemljišne knjige. Za površinu samog objekta, pošto je dostavljen Snimak izvedenog stanja izrađen od strane Alcon d.o.o., Broj projekta: T.D. 61-A/13, da će se koristiti podatci iz Snimka izvedenog stanja. (Tlocrti u prilogu ovog elaborata). Tržišna (prometna) vrijednost nekretnine da predstavlja iznos u novcu koju bi u normalnim prilikama, nakon odgovarajućeg marketinga, mogla isplatiti razborita osoba, promišljeno i bez prinude sukladno mjesnim tržišnim okolnostima, uzimajući u obzir sva svojstva nekretnine koje mogu utjecati na vrijednost nekretnine. Procjena prometne vrijednosti nekretnine da se obavlja sukladno prikupljenim usporednim podacima, i to zemljišta i objekta po poredbenoj metodi. Predmetne metode da su odabrane temeljem Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina („NN“, br.: 78/15) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina („NN“, br. 105/2015), a kojima da se preporuča poredbena metoda za procjenu prometne vrijednosti nekretnine uz uvjet da se imaju najmanje tri usporedne kupoprodajne vrijednosti ekvivalentnih nekretnina na istoj ili sličnoj lokaciji. Za dobivanje poredbenih vrijednosti zemljišta da se koriste realizirane kupoprodajne cijene sličnih zemljišta na ekvivalentnim lokacijama, koje da sa procjenjivanim zemljištem pokazuju dovoljno podudarnih obilježja. Međuvremensko izjednačenje kupoprodajnih cijena poredbenih nekretnina, sukladno Čl. 6. i 7. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina („NN“, br. 105/15), da je dozvoljeno pomoću indeksnih nizova za kupoprodajne cijene koje su ugovorene najviše četiri godine unatrag u odnosu na dan vrednovanja. Pri tome da se uzima u obzir činjenica da sva obilježja poredbenih nekretnina nisu u cijelosti poznata. Pretpostavka je da na poredbenim nekretninama nema neuknjiženih tereta, niti drugih nepoznatih nedostataka i posebnih obilježja. Sukladno navedenom vještak da je poredbenom metodom procijenio vrijednost zemljišta u iznosu od 7.310,00 eur. Procjena cijene izgradnje kvadrata bruto površine stambene zgrade da je preuzeta iz HKA-Pokazatelj troškova građenja 2022., prema pojedinoj vrsti zgrade. U ovom slučaju da je izabrana obiteljska kuća s podrumom – jednostavni standard. Vještak je pritom procijenio građevinsku vrijednost kuće u iznosu od 128.247,00 eur, a vrijednost vanjskog uređenja u iznosu od 6.000,00 eur, dakle sveukupno građevinsku vrijednost objekta s okućnicom procijenio je na iznos od 134.247,00 eur.

17. Na ročištu održanom 4. veljače 2025. tuženi ad 1. - ad 3. su prigovorili naprijed iznijetom stručnom mišljenju vještaka građevinske struke BP navodeći da je isti po nalogu suda izrade procjene građevinske vrijednosti ulaganja u objekt samo paušalno i to na str. 7. istakao da "projektno tehničkim rješenjima iz vremena izgradnje, primjenjivanim u vremenu izgradnje – 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća". S obzirom na nepreciznost vremena izgradnje pojedinih faza unutar konstrukcije stambenog objekta, kao i gradnje konstruktivnih zidova, pregradnih zidova, međukatne konstrukcije, krovne konstrukcije, žbuke, termo i hidro izolacije, postavljanje keramičkih pločica i parketa, vodovodnim, kanalizacijskim, električkim instalacijama, da je potrebno stoga da vještak izradi dopunu svog nalaza i mišljenja i to na način da se izjasni decidirano što je na predmetnom objektu izgrađeno 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća. Također u svom vještvu na str. 9. vještak da se poziva na čl. 6. i 7. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnine gdje da se dozvoljava pomoću indeksnih nizova za kupoprodajne cijene vrednovanje najviše četiri godine pa da se stoga traži da se vještak izjasni iz kojih razloga je u svojim tablicama na str. 10. koristio samo tri procjene iz 2022. dok da je izrađeno pet procjena za 2024. Također, tuženi da predlažu da imenovani vještak navede dokaz do kada predmetno zemljište nije bilo u građevnoj zoni, koje godine je prešlo u građevinsku zonu s obzirom da u nalazu i mišljenju nema lokacijske informacije za predmetni objekt .

18. S obzirom na naprijed iznijete prigovore tuženika, sud je na ročištu održanom 25. ožujka 2025. izveo dokaz dopunskim vještačenjem po vještaku građevinske struke ing. geod. BP koji je pritom naveo da u cijelosti ostaje kod svog vještva. Naime, predmet njegovog vještačenja da je bilo utvrđenje vrijednosti predmetnog zemljišta kao i građevinske vrijednosti objekata izgrađenog na tom zemljištu, a pri tom da se koristio poredbenom metodom izračuna vodeći računa o cijenama usporednih nekretnina na sličnim lokacijama. Vještakova osobna procjena da je bila da je navedeni objekt izgrađen 70-ih - 80-ih godina prošlog stoljeća, a da nema nikakvih konkretnih podataka o točnom vremenu izgradnje niti kada su se pojedini djelovi objekta gradili. Na prednje okolnosti da ne postoje nikakvi materijalni dokazi koji bi mu bili dostupni. U tablicama na strani 10. vještak da je koristio tri procjene iz 2022. jer da je preostala procjena bila viša od 30% odstupanja od drugih usporednih nekretnina, pa time da je ne može ni upotrijebiti sukladno Pravilniku o metodama procjene. Vještak da se ne može izjasniti kada je predmetna nekretnina prešla iz negrađevnog područja u građevno, o tome da nema saznanja.

19. Sukladno iskazu tužiteljice, tužene ad 1., tužene ad 2. te tuženika ad 3. proizlazi da su sada pok. RP (otac tužiteljice, tužene ad 2. i tuženika ad 3. te suprug tužene ad 1.) i tužena ad 1. započeli gradnju kuće 1975. na nekretnini koju je prethodno sada pok. OP, otac tužene ad 1., istoj darovao. Nadalje, tužiteljica, te svjedoci SP (strina tužiteljice i tuženika ad 2. i ad 3.), LP (stric tužiteljice i tuženika ad 2. i ad 3.), HP (sestrična tužiteljice, te tuženika ad 2. i ad 3.) i VP (suprug tužiteljice) su u svojim iskazima naveli da je predmetna izgradnja kuće financirana novcem koji je sada pok. RP stekao radom, a to su potvrdili u svojim iskazima tužena ad 1., tužena ad 2. i tuženik ad 3., međutim uz to su tužena ad 1. i tužena ad 2. naveli i da je sada pok. OP tuženoj ad 1. dao novac (stečen prodajom zemlje) 1975. ili 1976. kojim je financiran dio građevinskih radova i to izgradnje temelja, vanjskih zidova, pregradnih zidova na prizemlju i prvom katu te natkrivanje istog dekom, a preostali radovi da su financirani novcem kojeg je RP stekao radom. Štoviše, navode da bi sada pok. OP dao tuženoj ad 1. novac koji je upotrijebljen za gradnju kuće potvrdio je u svom iskazu i saslušani svjedok TP, nećak tužene ad 1., pritom iskazujući da su tužena ad 1. i njezin suprug s tim novcem odmah počeli graditi kuću. Nadalje, tužiteljica je u svom iskazu navela da su na predmetnoj kući građevinske radove obavljali njezin otac, njegova dva brata LP i sada pok. MP, TP i njegov otac EP te očevi prijatelji iz brodogradilišta, te da su svi navedeni radili besplatno, a takve navode tužiteljice potvrdili su tužena ad 1., tužena ad 2. te tuženik ad 3. izuzev u dijelu koji se odnosi na navod kako bi ocu pomagao stric MP. Štoviše i saslušani svjedok TP naveo je da je RP pomagao sada pok. IP i sada pok. ZP koji da su za to bili plaćeni, a besplatno da mu je pomagao EP kao i ovaj svjedok koji je dio radova obavljao besplatno, a dio naplatno. Svjedok LP (brat sada pok. RP) je također potvrdio da su RP u izvođenju građevinskih radova besplatno pomagali niz njegovih kolega iz splitskog brodogradilišta, kao i ovaj svjedok, a na izgradnji kuće da su plaćeni tek keramičar i dizaličar prilikom izgradnje prvog kata. Također, saslušana svjedokinja HP navela je da su sada pok. RP u izvođenju građevinskih radova pomagali LP, a i njihovi prijatelji, dok je saslušani svjedok VP, suprug tužiteljice u svom iskazu naveo da je i sam pomagao sada pok. RP, a istom da su pomagali i brat LP, njegovi prijatelji te radnici iz brodogradilišta, a sve to da je bilo na prijateljskoj bazi bez ikakvih plaćanja. Tužiteljica je u svom stranačkom iskazu navela da se predmetna kuća počela koristiti za boravak i stanovanje još prije 1992. kada je u kući bila sprovedena struja, voda, postavljeni podovi, zatvori, obojani zidovi, namještena kuhinja, dnevni boravak, spavaće sobe i WC, a u razdoblju od 1992. pa do 2006. njezin otac da je razbijao vanjske stepenice, uredio ulaz s druge strane te uvijek nešto radio na toj kući poput nalijevanja zidića i slično, a u konačnici da je kuća i legalizirana očevim novcem nakon njegovo smrti (sada pok. RP je preminuo 2013.). U svojim stranačkim iskazima tužene ad 1. i ad 2. nisu znale kada je predmetna kuća dovršena, već su tek navele da se uvijek nešto radilo oko kuće i u kući, a sukladno iskazu tužene ad 2. proizlazi da je nakon 1994. financiran priključak za struju, dok je tuženik ad 3. naveo da su na navedenoj kući postavljeni temelji, podignuti zidovi za prizemlje i prvi kat, nalivena prva deka, namještene sobe starim namještajem te na gornjem katu postavljeni drveni zatvori prije nego se tužena ad 2. vratila stanovati kod svojih roditelja (što je sukladno iskazu tužene ad 2. bilo 1994.), a nakon 2001. da su u kuću uveli struju, vodu, postavili pločice, opremili WC te donijeli namještaj kao i postavili zatvore u prizemlju i na prvom katu. Saslušani svjedok TP naveo je u svom iskazu da su u prvih deset godina gradnje izvedeni grubi građevinski radovi, postavljeni temelji, izgrađena gustirna, u prizemlju napravljene dvije garaže od kojih jedna služi kao konoba, na prvom katu postavljeni pregradni zidovi, napravljen dnevni boravak s kuhinjom, kupatilo, WC-om, postavljeni zatvori, ručno napravljena fasada (inkartana) te sprovedena struja, na prvom katu postavljen linoleum te u kuću unijet namještaj. Također, taj svjedok je naveo da je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća sada pok. RP za stalno preselio u navedenu kuću i uvijek da je nešto radio oko iste, a u to vrijeme svjedok da je postavljao kamen na stepeništu, izolaciju na terasu, odnosno na prvu deku te izvodio radove na postavljanju trotoara oko kuće, a kuća da je sagrađena pred početak Domovinskog rata iako da je na vodovodnu mrežu spojena prije pet godina. Nadalje, svjedok NP je naveo da je kuća sagrađena do pred početak Domovinskog rata na način da se u njoj moglo stanovati.

20. Sukladno navodima tužiteljice, tužene ad 1., tužene ad 2., tuženika ad 3. te svjedoka TP proizlazi da je sada pok. RP radio u Njemačkoj kao bravar i to sukladno iskazu svjedoka TP tri – četiri godine, a potom da mu se u Njemačkoj pridružila tužena ad 1. koja je sukladno svom iskazu, iskazu tuženika ad 2. i ad 3., te iskazu svjedoka LP tamo radila godinu i pol – dvije kao kućna pomoćnica te da su se potom oboje supružnika vratili iz Njemačke i to 1966. (sukladno iskazima tuženika ad 1.-ad 3.). Nadalje, sukladno iskazu tužiteljice, tuženika ad 1. –ad 3. te svjedokinje SP (strine tužiteljice te tuženika ad 2. i ad 3.) proizlazi da su tužena ad 1. i sada pok. RP od cjelokupnog novca zarađenog u Njemačkoj kupili trosobni stan u [adresa], a u kojem da su iznajmljivali sobu te s novcem od iznajmljivanja podmirivali troškove hrane i režija. Također, sukladno iskazu tužiteljice, tuženika ad 1. – ad 3. te saslušanih svjedoka LP, HP i CP proizlazi da se sada pok. RP po povratku iz Njemačke ponovno zaposlio u splitskom brodogradilištu (tamo je radio i prije odlaska u Njemačku) na radnom mjestu bravara, a gdje je napredovao do radnog mjesta poslovođe (sukladno iskazu tužene ad 2. već nakon dvije – tri godine rada) na kojem mjestu je i umirovljen te da je tijekom svog rada dosta radio prekovremeno, ali također da je i petkom i subotom često zna raditi i "u fušu" izrađujući ograde. Štoviše, sukladno iskazu LP proizlazi da je sada pok. RP na tom radnom mjestu ostvarivao značajne prihode s naslova plaće, a i nakon svog umirovljenja da je nastavio raditi za škverske kooperante i to sve do 1998. dok sukladno iskazu svjedoka CP proizlazi da je sada pok. RP po svojoj plaći pripadao najvišem platnom razredu, a na to da je još primao i dodatke s naslova prekovremenog rada, trinaestu plaću, regres, darove i slično. Sukladno iskazu tužiteljice, tuženika ad 1. - ad 3. te svjedoka SP, LP, HP i CP proizlazi da se tužena ad 1. po povratku iz Njemačke više nije zapošljavala, već da je bila domaćica koja se u cijelosti brinula o djeci, kuhala, prala, peglala, obavljala kupovinu, odnosno održala cjelokupno domaćinstvo. Konačno, sukladno iskazu tužiteljice proizlazi da je njihova obitelj živjela skromno pa da tako u osnovnoj školi ona nije mogla ići na ekskurziju, a niti da je mogla kupiti maturalnu haljinu, a slično tome su izjavile i tužene ad 1. i ad 2. također iskazujući da je njihova obitelj živjela skromno, zarađenim novcem da su podmirivali tekuće potrebe, ali da se ipak nešto moglo i uštedjeti te financirati radove na izgradnji kuće.

21. Za ocjenu osnovanosti stvarnopravnog zahtjeva tužiteljice glede čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] odlučna je činjenica je li sada pok. RP LP sudjelovanjem radom i sredstvima u izgradnji kuće na naprijed navedenoj nekretnini stekao suvlasnički udio na cijeloj nekretnini (sukladno jedinstvu nekretnine, čl. 9. toč. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst, 94/17–dalje ZV). Naime, prema pravnom stajalištu ovog suda, a koji se temelji na stavovima sudske prakse (VSRH, odluka Rev-2929/1992, Rev- 2999/1992-2 od 3. lipnja 1993.) i bračni drug koji ulaže u posebnu imovinu drugog bračnog druga, nema u pravilu pravo na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu, već mu preostaje jedino obveznopravni zahtjev. Međutim, ako je o tome postojala suglasnost vlasnika nekretnine, kao i ako su vrijednošću uloženih zajedničkih sredstava nastale bitne ekonomske promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine jednog od bračnih drugova (npr. izgradnja objekta, adaptacija, pa i nadogradnja postojeće zgrade na način da se poveća njezina površina) bračni drug ima pravo i na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu. Cijeneći okolnost da sukladno naprijed izvedenim dokazima u vidu stranačkih iskaza i iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je sada pok. RP izvodio radove gradnje predmetne kuće, da je u izgradnju iste uložio financijska sredstva ostvarena radom, da su tužena ad 1. i sada pok. RP redovito dolazili i boravili u navedenoj kući te da je sada pok. RP bio evidentiran kao kupac HEP priključka, kao obveznik plaćanja komunalne naknade, te kao korisnik vodne usluge, to proizlazi očitim da je glede gradnje navedene kuće i glede stjecanja suvlasništva na istoj postojala suglasnost između sada pok. RP i tužene ad 1. kao izvanknjižne vlasnice predmetne nekretnine na kojoj je kuća sagrađena. Štoviše, imajući u vidu prirodu i opseg izvršenih radova, odnosno da je na zemljištu izgrađen objekt koji se sastoji od prizemlja i prvog kata s okućnicom, razvidno je da je tim ulaganjem značajno ekonomski promijenjeno stanje i vrijednost zemljišta kao vlastite imovine tužene ad 1., a što proizlazi i iz stručnog nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, po ocjeni ovog suda proizlazi da je sada pok. RP bio pošteni graditelj (čl. 153. ZV).

22. Vještak građevinske struke ing. građ. Ivica Vuko utvrdio je u svom stručnom nalazu i mišljenju da vrijednost zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] iznosi 7.310,00 eur, dok da građevinska vrijednost objekta s okućnicom iznosi 134.247,00 eur, dakle da sveukupna vrijednost naprijed navedenog iznosi 141.557,00 eur. Kada se vrijednost navedenog ulaganja u vidu izgradnje kuće s okućnicom stavi u omjer s vrijednošću zemljišta koje predstavlja vlastitu imovinu tužene ad 1., to proizlazi da 95/100 dijela te cjelokupne nekretnine predstavlja zajedničku imovinu, odnosno bračnu stečevinu parničnih stranaka.

23. Utvrđujući suvlasnički udio sada pok. RP u navedenoj bračnoj stečevini valjalo je primijeniti zakonske odredbe važeće u vrijeme kada su navedena ulaganja i vršena, a sve sukladno čl. 551. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) kojom je određeno da se primjenjuju zakonske odredbe koje su vrijedile u razdoblju kada je predmetna imovina stečena. Imajući u vidu navode tužiteljice te svjedoka TP i LP, a iz kojih proizlazi da su radovi na izgradnji navedene kuće završeni do početka Domovinskog rata (na način da je kuća bila opremljena za stanovanje), a da su nakon toga, dakle također početkom 90-ih, izvođeni radovi na okućnici u vidu postavljanja kamena na stepeništu, postavljanja kamena na terasi, na gornjoj ploči, postavljanje trotoara oko kuće, dakle u vrijeme kada je snazi bio Zakona o braku i porodičnim odnosima (NN 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94, 162/98, u daljnjem tekstu ZBPO), pa je odlučujući o visini doprinosa sada pok. RP u stjecanju navedene zajedničke imovine valjalo primijeniti odredbe tog Zakona. Prema odredbi čl. 277. ZBPO imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina, a odredbom čl. 281. ZBPO propisano je da kod utvrđivanja suglasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, a u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o primanjima svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine. Sud je uvjerljivim ocijenio navode tuženih ad 1. i ad 2., a koji su potkrijepljeni iskazom svjedoka TP, kako je otac tužene ad 1. sada pok. OP uistinu dao određeni novčani iznos kojim su financirani radovi na izgradnji kuće. Ipak, valja navesti da tužene nisu dokazale o kojem novčanom iznosu bi bila riječ, a jednako tako sud nije uvjerljivim ocijenio navode da bi s tim novčanim iznosom u cijelosti bila financirana izgradnja temelja, vanjskih i unutarnjih zidova te nalijevanja prve deke. Naime, iz iskaza parničnih stranaka te saslušanih svjedoka utvrđeno je da je upravo sada pok. RP zajedno sa svojim bratom LP, brojnim kolegama iz splitskog brodogradilišta, te EP i TP izvodio predmetne građevinske radove (na način da su svi oni te radove izvodili besplatno, osim tek TP i to u pogledu dijela radova – postavljanja kamena na stepeništu, izolacije na terasi i ostavljanju trotoara), a da su plaćeni tek radovi keramičara i dizaličara, pa jasnim proizlazi da je novcem sada pok. OP eventualno mogao biti podmiren rad upravo keramičara i dizaličara te građevinski materijal, međutim i glede toga tuženi nisu podastrli ovom sudu odgovarajuće dokaze na okolnost visine takvog novčanog dara. Štoviše, okolnost da se predmetna kuća gradila dugi niz godina upućuje na zaključak da je izgradnja iste financirana novčanim sredstvima koja su postepeno pristizala (kao što su prihodi RP), a ne značajnim novčanim iznosom u obliku dara OP kojim bi bili podmireni građevinski radovi u onom obujmu kojeg su navele tužene ad 1. i ad 2. S druge pak strane, glede utvrđenja doprinosa sada pok. RP sud je uz cijenjenje njegovog rada na izgradnji predmetne kuće, kao i besplatnog rada njegovih kolega te brata LP, cijenio i okolnost da je njegovim prihodima od rada, a koji su u navedeno vrijeme očito bili nadprosječni (sukladno iskazu LP i CP) financirani radovi i materijal na izgradnji kuće s okućnicom, a što su i potvrdile parnične stranke. Pritom valja navesti da ti prihodi predstavljaju zajedničku imovinu stranaka, pa je sud uzevši u obzir da je tužena ad 1. vodila brigu o cjelokupnom kućanstvu i troje djece, pa tim svojim angažmanom i omogućila sada pok. RP da može raditi kako prekovremeno tako i „u fušu“, ocijenio da je doprinos supružnika u takvoj zajedničkoj imovini bio podjednak. Također, u konkretnoj pravnoj stvari sud je jednako tako cijenio i okolnost da su i brat tužene ad 1. EP i nećak tužene ad 1. TP doprinijeli izgradnji kuće svojim besplatnim radom (EP u cijelosti besplatno, a TP dijelom besplatno). Konačno, sud je cijenio i okolnost da su tužena ad 1. i sada pok. RP zajedničkim radom stekli stan u [adresa] te da su od prihoda ostvarenog iznajmljivanjem sobe u navedenom stanu (sukladno iskazu tužene ad 2. taj stan su iznajmljivali 13-14 godina) podmirivani troškovi režija i tekući životni troškovi, a što je opet posredno utjecalo i na izgradnju predmetne kuće koja je predmet ovog postupka na način da su isti mogli izdvojiti veći iznos novca ostvarenog radom RP za izgradnju kuće budući su imali drugi izvor novca kojim su podmirivali tekuće potrebe. S druge pak strane, sud nije uvjerljivim ocijenio tvrdnje tuženika kako je tužena ad 2. također svojim novčanim sredstvima pridonijela izgradnji predmetne kuće, a sve budući je u provedenom dokaznom postupku utvrđeno da je kuća najvećim dijelom sagrađena do početka Domovinskog rata, a u kojem razdoblju je tužena ad 2. još stanovala sa svojim suprugom te dvoje male djece (odselila se od svojih roditelja 1980. kada je imala 18 godina) pa je za očekivati da ista nije ni raspolagala nikakvim značajnijim novčanim sredstvima kojima je mogla pridonijeti navedenoj izgradnji. Štoviše, iako se tužena ad 2. vratila stanovati kod svojih roditelja 1994., ista je u svom iskazu potvrdila da je radila kao blagajnica u kinu te istovremeno prodavala ribu i čistila dućan, a koja zanimanja po svojoj prirodi ni ne predstavljaju poslove koji bi omogućavali značajniju zaradu, te da je morala u cijelosti uzdržavati svoje dvoje djece (otac da im nije doprinosio za uzdržavanje) pa kod tako opisane situacije tužene ad 2. nije ni za očekivati da bi ista mogla bilo kako doprinositi predmetnoj izgradnji.

24. Slijedom svega naprijed iznijetog, zaključak je ovog suda da bi doprinos tužene ad 1. i sada pok. RP u stjecanju navedene kuće s okućnicom, a koja predstavlja njihovu zajedničku imovinu, bio podjednak. Uzimajući u obzir da vrijednost navedene kuće s okućnicom u odnosu na vrijednost cjelokupne nekretnine (kuća s okućnicom i zemljištem) predstavlja 95/100 dijelova vrijednosti cijele nekretnine, proizlazi da suvlasnički udio sada pok. RP na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] iznosi 95/200 dijela, a suvlasnički udio tužene ad 1. 105/200 dijela. S tim u vezi, valjalo je djelomično usvojiti tužbeni zahtjev u dijelu kojim je zatraženo utvrđenje da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem, predstavlja bračnu stečevinu sada pok. RP pok. U i tužene ad 1. i to RP za 95/200, a tužene ad 1. FP za 105/200 prava vlasništva navedene nekretnine, dok je za više traženo i to za 5/200 tužbeni zahtjev valjalo odbiti. Nadalje, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev u dijelu kojim je zatraženo utvrđenje da u ostavinsku masu iza pok. RP pok. F spada nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem za 95/200 dijela cjeline, dok je za više traženo i to za 5/200 dijela tužbeni zahtjev u tom dijelu odbijen. Također, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev i u dijelu kojim je zatraženo da se tužiteljica ovlasti da temeljem ove presude zatraži i postigne u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu upis prava vlasništva i posjeda nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem na ime sada pok. RP za 95/200 dijela, uz prethodno brisanje tog prava s imena tužene ad 1. dok je za više traženo i to za 5/200 dijela tužbeni zahtjev u tom dijelu odbijen. Slijedom svega naprijed iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.

25. Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu članka 154. stavka 5. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), a sve s obzirom da tužiteljica u ovom postupku nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi. S tim u vezi tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema važećoj OT kako slijedi: za sastav tužbe 100 bodova, za pristup ročištima od 1. ožujka 2021., 20. travnja 2021., 15. veljače 2022., 17. svibnja 2022., 27. rujna 2022., 20. studenog 2023., 19. lipnja 2024., 4. veljače 2025., 25. ožujka 2025., 26. svibnja 2025. po 100 bodova, za pristup ročištu od 14. veljače 2024. 50 bodova, za pristup ročištima od 31. kolovoza 2021., 22. studenog 2021. po 25 bodova, za sastav podnesaka od 20. veljače 2021. po 100 bodova, za sastav podneska od 28. studenog 2023. 25 bodova, ukupno dakle 1325 bodova, a što pomnoženo s 2,00 eur koliko iznosi vrijednost boda daje iznos od 2.650,00 eur, te što uvećano za trošak sudske pristojbe za tužbu i presudu u sveukupnom iznosu od 53,08 eur, trošak očevida u iznosu od 49,48 eur, te trošak vještačenja u iznosu od 1.081,35 eur, daje sveukupni iznos od 3.833,91 eur, a na koji iznos su tužiteljici priznate zatražene zatezne kamate koje teku počev od presuđenja pa do isplate.

U Splitu 15. rujna 2025.

SUDAC

DUNJA RUMORA

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika ad 1. – ad 3.

- u spis