Posl. br. P-916/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Kralja Tomislava 85A, Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji tog suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐĆ, (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], zastupanog po pun Sunčici Paurović, odvjetnici iz Crikvenice, protiv tuženika EĆ, (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa]., kao zakonskog nasljednika iza sada pokojne PĆ (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave održane 28. kolovoza 2025. u nazočnosti pun. tužitelja, dana 15. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je ništetan Darovni ugovor koji je zaključen u Crikvenici dana 16.08.2000. između UĆ (JMBG: [jedinstveni matični broj građana]) iz [adresa], tada Manestri 19, kao darovatelja, s jedne strane, i njegove majke PĆ (JMBG: [jedinstveni matični broj građana]) iz [adresa], kao daroprimke, s druge strane, a na kojem je potpis darovatelja UĆ ovjeren kod javnog bilježnika Koka Boras iz Crikvenice, pod brojem OV-4590/2000 dana 18.08.2000.

II. Utvrđuje se da je tužitelj HĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnik nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] iz z. k. ul. [broj ZK uloška] te k. č. br. [katastarska čestica], sve iz z. k. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], na cjelokupnom suvlasničkom dijelu koji se u zemljišnim knjigama vodi upisan na PĆ iz [adresa], ( a što je tužitelj stekao darovanjem od svojeg oca UĆ iz [adresa]) pa se ovlašćuje tužitelj da temeljem ove presude ishodi u zemljišnim knjigama uknjižbu tog svog prava vlasništva na tim nekretninama na svoje ime, odmah po pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 30. rujna 2021. godine, tužitelj u bitnome, navodi da je u zemljišnim knjigama na nekretninama iz zk. ul. [broj ZK uloška] te zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnik upisana PĆ iz [adresa], sa većim brojem suvlasnika. Da se u zemljišnim knjigama na predmetnim nekretnina PĆ upisala temeljem ništetnog i fiktivnog darovnog ugovora od 16. kolovoza 2000. godine, a na kojem je ovjeren potpis UĆ kod javnog bilježnika Koka Borasa, iz [adresa] pod broj OV-4590/2010, dana 18. kolovoza 2000. godine. Tužitelj tvrdi da je predmetni ugovor sačinjen između tuženog UĆ kao darovatelja i njegove majke PĆ kao daroprimca, isključivo kako bi se izbjegla naplata dugovanja tuženog UĆ prema ŽĆ, iz [adresa], a koji je kao tužitelj vodio parnični postupak radi naknade štete, a kasnije i ovrhu. Do predaje u posjed sve imovine – darovanih nekretnina nikad nije došlo što također taj darovni ugovor čini apsolutno ništetnim, budući isti nije sačinjen u vidu javnobilježničkog akta ili sudskog zapisnika. Dakle, u naravi fiktivno darovanje nikad nije realizirano. Radilo se o isključivo vlasništvu i posjedu UĆ što između njega i njegove sada pokojne majke PĆ nikad nije bilo sporno i upitno budući je on predmetne nekretnine naslijedio od svojeg oca čiji je bio jedini nasljednik. Tužitelj ističe da je prijeporne nekretnine ovdje tuženik kao stvarni vlasnik darovao svojem sinu ovdje tužitelju ugovorom od 19. svibnja 2019. godine, a koje darovanje je u cijelosti realizirano. Dakle, tužitelj ističe da je na temelju pravnog posla stvarnog vlasnika ovdje tuženika stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, međutim podredno bi sad, već i po dosjelosti stekao pravo vlasništva na istima, uračunavajući vrijeme posjeda i posjed pravnog prednika ovdje tuženika UĆ. Podneskom od dana 20. siječnja 2025. godine tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način pobliže opisan u izreci ove presude.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik kao jedini i isključivi zakonski nasljednik sada pokojne PĆ u cijelosti priznaje tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Obzirom je sud mišljenja da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 332 Zakona o parničnom postupku (N.N. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 i 55/09, 57/11,148/11, 25/13 89/14,70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) za donošenje presude na temelju priznanja to je sud proveo dokazni postupak i donio odluku kao u dispozitivu ove presude.

4. Sud je tijekom postupka izveo dokaze uvidom u dokumentaciju priležeću spisu i to u: izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 3 – 5 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa), ugovor o darovanju (list 7 -8 spisa), darovni ugovor (list 9 i 10 spisa), rodni list (list 18 spisa), prijedlog i rješenje o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici posl. br. Ovr-806/09 od 11. prosinca 2009. godine (list 26 do 28 spisa), rješenje Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž-927/2011 od 12. travnja 2011. godine (list 29 do 31 spisa), presudu Općinskog suda u Crikvenici posl. br P-34/99 od 17. studenoga 2005. godine (list 32 do 36 spisa), presudu Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž-1215/06 od 23. rujna 2009. godine (list 37 do 44 spisa), prijedlog i rješenje o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici posl. br. Ovr-109/01 (list 45 do 48 spisa), rješenje Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž-2309/01 od 20. ožujka 2002. godine (list 49 do 51 spisa), rješenje Općinskog suda u Rijeci posl. br. O-2414/2021-3 od 17. studenoga 2021. godine (list 52 do 55 spisa), medicinsku dokumentaciju za PĆ (list 57 do 63 spisa). Sud je tijekom postupka proveo dokaz saslušanjem svjedoka ČĆ, TĆ, te tužitelja i tuženika kao parnične stranke.

5. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 3 – 5 spisa) je utvrđeno da su u isti upisane k. č. br. [katastarska čestica], sve iz z. k. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] na kojima je kao vlasnik upisana PĆ, iz [adresa], u 25920/103680 dijela.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa) je utvrđeno da je na kč. br. [katastarska čestica], kao vlasnica upisana PĆ, iz [adresa], u 2160/12960 dijela.

7. Uvidom u ugovor o darovanju (list 7 -8 spisa) je utvrđeno da je isti sačinjen po TĆ, odvjetniku iz [adresa], te da je isti zaključen dana 16. kolovoza 2000. godine između UĆ kao darovatelja i PĆ kao daroprimca. Darovatelj daruje PĆ u vlasništvo stan u [adresa], a koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te svoj suvlasnički dio na nekretninama upisanim u zk. ul [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], te uopće sve svoje nekretnine, motocikl Vespa 2000 E PX reg oznake [registarska oznaka], te osobno vozilo marke Volkswagen, golf reg oznake [registarska oznaka]. Potpis darovatelja ovjeren je po javnom bilježniku Koku Borasu iz [adresa], broj ovjere OV-4590/2010 dana 18. kolovoza 2000. godine.

8. Uvidom u darovni ugovor (list 9 i 10 spisa) je utvrđeno da je isti sklopljen između UĆ kao darovatelja, te ZĆ kao obdarenika, predmet kojeg su nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetni ugovor potpisan je u [adresa], 19. rujna 2019. godine.

9. Uvidom u rodni list (list 18 spisa) je utvrđeno da je EĆ, rođen **.**.1967. u [adresa], od oca SĆ, te majke PĆ. rođene Đ.

10. Uvidom u prijedlog i rješenje o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici posl. br. Ovr-806/09 od 11. prosinca 2009. godine list 26 do 28 spisa), te spis posl.br. Ovr- 806/2009 je utvrđeno da se temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Crikvenici, P-34/99 od 17. studenog 2005. godine, potvrđene i djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Rijeci, posl. br. Gž-1215/2006-3 od 23. rujna 2009. godine, određuje ovrha te je ovršenik dužan isplatiti ovrhovoditelju novčani iznos od 55.890,00 kuna i iznos od 43.134,60 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, na ime parničnog troška iznos od 48.338,64 kn, sa zakonskom zateznom kamatom od 17. studenog 2005. godine, pljenidbom trećine plaće koju ovršenik prima kod poslodavca Luka Rijeka d.d. . Predmetna odluka potvrđena je rješenjem Županijskog suda u Rijeci, posl. br. Gž-927/11 od 12. travnja 2011. godine (list 29 do 31 spisa).

11. Uvidom u presudu Općinskog suda u Crikvenici posl. br P-34/99 od 17. studenoga 2005. godine (list 32 do 36 spisa) je utvrđeno da je tuženik EĆ zastupan po punomoćniku JĆ, odvjetniku iz [adresa], dužan isplatiti tužitelju ŽĆ, zastupanom po Tomislavu Milosavljeviću, odvjetniku iz [adresa], iznos od sveukupno 55.890,00 kn na ime naknade nematerijalne štete, iznos od 52.178,24 kn na ime materijalne štete, kao i naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 71.113,60 kn sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. Uvidom u presudu Županijskog suda u Rijeci, posl.br. Gž-1215/06 od 23. rujna 2009. godine, (list 37 do 44 spisa) je utvrđeno da se istim potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici, posl. br P-34/99 od 17. studenoga 2005. godine i to u točki I. u cijelosti, u točki II. do dosuđenog iznosa od 43.134,64 kn, te u točki IV. do dosuđenog iznosa od 48.338,64 kn.

12. Uvidom u prijedlog i rješenje o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici posl. br. Ovr-109/01 (list 45 do 48 spisa) je utvrđeno da je na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Crikvenici, posl. br. K-13/98 od 21. svibnja 1999. godine, ovršenik EĆ dužan isplatiti troškove ovrhovoditelju ŽĆ, u iznosu od 7.583.00 kn sa zakonskim zateznim kamatama, pa se određuje ovrha pljenidbom 1/3 plaće, koje rješenje je potvrđeno odlukom Županijskog suda u Rijeci, pol. br. Gž-2309/01 od 20. ožujka 2000. godine (list 49 do 51 spisa).

13. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Rijeci posl. br. O-2414/2021-3 od 17. studenoga 2021. godine (list 52 do 55 spisa) je utvrđeno da se neće provoditi ostavinski postupak iza pokojne PĆ, iz [adresa]. Predmetno rješenje postalo je pravomoćno dana 09. prosinca 2021. godine.

14. Svjedokinja ČĆ u svome iskazu navodi da je njezin suprug ovdje tuženik, njihovome sinu ovdje tužitelju, nakon što je isti napunio 18 godina darovao zemlju. Da je njezin suprug je tu zemlju naslijedio od svoga oca, a njegov otac od njegova oca. Da je tuženik 2000. godine, a što zna obzirom su već tada bili u vezi prenio svu svoju imovinu, pa tako i nekretnine koje su predmet ovog postupka u vlasništvo svojoj majci, a obzirom je imao drugi spor s trećom osobom, pa da zaštiti svoju imovinu obzirom mu je prijetila ovrha. Da je otac tuženika preminuo u ožujku 2000. godine i tuženik je bio jedini njegov nasljednik. Da je predmet ugovora o darovanju bila sva imovina njenog supruga kako pokretna tako i nepokretna, primjerice auto i vespa, ali isto tako i nekretnine koje su predmet ovog postupka i sva je ta imovina ostala cijelo vrijeme u posjedu tuženika, a njezina svekrva nije polagala prava na predmetne nekretnine, niti je znala gdje se iste nalaze.

15. Saslušan kao svjedok TĆ u svome iskazu navodi da se protiv UĆ vodio kazneni postupak, te je donesena i osuđujuća presuda zbog ozljeđivanja ŽĆ, a kasnije je vođena i parnica radi naknade štete. Kako je u u to vrijeme bio odvjetnik koji je zastupao UĆ, a ujedno je bio odvjetnik i njegove majke PĆ, u tijeku žalbenog postupka na kaznenu presudu sastavio im je ugovor o darovanju. Predmetnim ugovorom o darovanju EĆ darovao je svojoj majci svu svoju imovinu, kako njegovu osobnu imovinu tako i imovinu koju je naslijedio iza svog pokojnog oca čiji je bio jedini nasljednik obzirom je isti jedinac, a roditelji su mu bili već razvedeni. Sjeća se da su predmet ugovora bile nekretnine između ostalog i ove koje su danas predmet postupka, auto i motor i koliko mu je poznato nikada nije došlo do predaje istih. Osobno je viđao UĆ kako i nadalje upravlja skuterom i automobilom, a i kao odvjetniku mu je poznato da je ugovor o darovanju zapravo bio samo pro forme kako bi se izbjegla eventualna ovrha imovine UĆ, a po presudi za naknadu štete. Nakon sklapanja ugovora donesena je presuda zbog naknade štete i kasnije je pokrenut ovršni postupak na plaći tuženika obzirom nije imao druge imovine na sebi, a koji ovršni postupak je okončan nagodbom 2019. godine. Da je PĆ bila sa svime suglasna, upoznata i nije ništa tražila da joj se preda u posjed jer je to upravo bio takav dogovor.

16. Tužitelj HĆ u svome iskazu navodi da mu je otac 2019. godine nakon što je napunio 18 godina, darovao nekretnine koje su predmet ovog postupka, a koje su cijelo vrijeme bile u tuženikovom posjedu. Da su iste obilazili, a radi se o više čestica koje se u naravi nalaze u predjelu od [adresa] prema Kačjaku, prekrivenim šumom i sada on obilazi predmetne čestice. Da mu je otac nakon što mu je darovao nekretnine iste i pokazao na terenu i obišli su ih.

17. Tuženik EĆ u svome iskazu navodi da se kada je bio dečko od kojih 19, 20 godina potukao sa ŽĆ, koji je njega u biti bio napao i on se branio, ali je protiv njega pokrenuto više sporova kako kaznenih tako i radi naknade štete. Postupak radi naknade štete je dugo trajao, jedno vrijeme je bio prekinut radi rata i taj novčani iznos je jako narastao zbog kamata. Da je to u konačnici podmirio pred nekih 7,8 godina jer mu se skidalo s plaće. Nakon što je donešena presuda 2000. godine, a kako bi zaštitio svoju imovinu ugovorom o darovanju je svu svoju imovinu kako pokretnu tako i nepokretnu darovao svojoj majci. Inače 2000. godine kada je sklopljen ugovor o darovanju njemu je preminuo otac, oženio se i dobio sina. Radilo se u cijelosti o fiktivnom ugovoru o darovanju i njegova majka za predmetne nekretnine nikada nije niti pitala, a nije niti znala gdje se iste nalaze obzirom se neke u naravi nalaze prema E, a neke prema P, a to je imovina koju je naslijedio od oca čiji bio jedini nasljednik, a njegov otac od svog oca sa kojim je imao ugovor o doživotnom uzdržavanju sa kojim raspolaže. Da je 2019. godine predmetne nekretnine darovao svome sinu i predao mu ih u posjed, prethodno čemu su iste obišli. Da su znali tamo šetati psa i brati trešnje, a sada ih koristi tužitelj. Da je predmet ugovora o darovanju bila kuća u [adresa] koju su kasnije prodali, automobil koji je naslijedio od oca i vespa koja je bila njegova, a cijelo vrijeme je ostao u posjedu te imovine.

18. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

19. Sud je poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne međusobno, tako i sa ostalim izvedenim dokazima. Sud je prihvatio iskaz svjedoka TĆ, kao životan i uvjerljiv, a istome su kao odvjetniku koji je zastupao kako tuženika tako i pok PĆ poznate okolnosti sklapanja pobijanog ugovora o darovanju. Nadalje, sud je prihvatio iskaz svjedokinje ČĆ, supruge tuženika i majke tužitelja, obzirom je isti suglasan ostalim izvedenim dokazima a ista je u vrijeme sklapanja pobijanog ugovora o darovanju već bila u vezi sa tuženikom.

20. Što se tiče iskaza tužitelja i tuženika, valja naglasiti da ih je sud cijenio u kontekstu ostalih provedenih dokaza, te su isti u dijelovima bitnim za presuđenje suglasni sa ostalim izvedenim dokazima pa su sudu prihvatljivi.

21. Tužitelj u tužbi navodi da se u zemljišnim knjigama na nekretninama koje su predmet ovog postupka PĆ upisala temeljem ništetnog i fiktivnog darovnog ugovora od 16. kolovoza 2000. godine, a na kojem je ovjeren potpis UĆ kod javnog bilježnika Koka Borasa, iz [adresa] pod broj OV-4590/2010, dana 18. kolovoza 2000. godine. Da je predmetni ugovor sačinjen između tuženog UĆ kao darovatelja i njegove majke PĆ kao daroprimca, isključivo kako bi se izbjegla naplata dugovanja UĆ prema ŽĆ, a koji je kao tužitelj vodio parnični postupak radi naknade štete, a kasnije i ovrhu. Do predaje u posjed sve imovine – darovanih nekretnina nikad nije došlo što također taj darovni ugovor čini ništetnim, budući isti nije sačinjen u vidu javnobilježničkog akta ili sudskog zapisnika. Odredbom čl. 53 Zakona o javnom bilježništvu ( NN 78/93 i 29/94 ) je propisano kako je javnobilježnički akt potreban je osobito za pravnu valjanost darovanih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca, dok je odredbom čl. 3 Zakona o javnom bilježništvu propisano da su javnobilježničke isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda). Nadalje, odredbom čl. 77 Zakona o javnom bilježništvu je propisano da javni bilježnik može potvrditi da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno potpisala pismeno, ili svoj rukoznak na njega stavila, ili da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred njim priznala kao svoj. Odredbom čl. 70 Zakona o obveznim odnosima (NN br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 dalje ZOO) je propisano da ugovor koji nije sklopljen u propisanoj formi nema pravni učinak ako iz cilja kojim je propisana forma ne proizlazi što drugo. Iz ugovora o darovanju od dana 16. kolovoza 2000. godine, a koji ugovor je proveden u zemljišnim knjigama je vidljivo da ugovor o darovanju nekretnine nije sastavljen kao javnobilježnički akt, već je na istom ovjeren potpis darovatelja ovdje tuženika UĆ. Nadalje, protiv tuženika u studenom 2000. godine temeljem prijedloga ovrhovoditelja ŽĆ pokrenuta ovrha na plaći, a radi naplate troškova kaznenog postupka posl.br. K-13/98. Nadalje, dana 17. studenoga 2005. godine donesena je ovosudna presuda radi naknade štete kojom je naloženo ovdje tuženiku da isplati tužitelju ŽĆ, iznos od sveukupno 55.890,00 kn na ime naknade nematerijalne štete, iznos od 52.178,24 kn na ime materijalne štete, te na ime troškova postupka iznos od 71.113,60 kn, a koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Rijeci, posl.br. Gž-1215/06 od 23. rujna 2009. godine, s time da je ovosudna presuda preinačena u odnosu na iznos materijalne štete na 43.134,64 kn, te na ime troškova iznos od 48.338,64 kn. Temeljem navedene presude kao ovršne isprave pokrenut je ovršni postupak na plaći ovdje tuženika, te je dana 11. prosinca 2009. godine doneseno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici, posl. br. Ovr-806/09. Svjedok TĆ je u svome iskazu naveo da je kao odvjetnik tuženika, ali i njegove majke PĆ u tijeku žalbenog postupka na kaznenu presudu sastavio ugovor o darovanju, kojim je tuženik darovao svojoj majci svu svoju imovinu, pa tako i bile nekretnine između ostalog i ove koje su danas predmet postupka, auto i motor i koliko mu je poznato nikada nije došlo do predaje istih. Osobno je viđao UĆ kako i nadalje upravlja skuterom i automobilom, a i kao odvjetniku mu je poznato da je ugovor o darovanju zapravo bio samo pro forme kako bi se izbjegla eventualna ovrha imovine UĆ sa čime je PĆ bila suglasna. Njegov iskaz u skladu je sa ostalim izvedenim dokazima ponajprije ispravama priležećim spisu, ali i iskazom svjedokinje ČĆ, te tuženika. Svjedokinja ČĆ je navela da je njezin suprug je tu zemlju naslijedio od svoga oca, a njegov otac od njegova oca, a PĆ nije polagala prava na predmetne nekretnine, niti je znala gdje se iste nalaze. Iz svega gore navedenog proizlazi da po sklapanju ugovora o darovanju nije došlo do predaje nekretnina koje su predmet ovog postupka u posjed PĆ, već su iste ostale u posjedu tuženika EĆ, a kako sporni ugovor o darovanju nekretnine nije sastavljen kao javnobilježnički akt, već je na istom ovjeren potpis darovatelja ovdje tuženika UĆ, to predmetni ugovor ne prozivodi pravne učinke. Nadalje, tuženik je predmetne nekretnine darovnim ugovorom od dana 19. rujna 2019. godine darovao svome sinu ovdje tužitelju, koji je po sklapanju ugovora stupio u posjed istih, pa je valjalo odlučiti kao u izreci ove presude.

U Crikvenici, 15. rujna 2025.

S U T K I NJ A:

Mirta Tomac Podobnik

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.