Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

    STALNA SLUŽBA U POŽEGI

    Požega, Sv. Florijana 2

    Poslovni broj: Gž-596/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić kao izvjestiteljice i članice vijeća i Branke Ribičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Ana Vidov, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Kotlar & Vidov iz Zadra, Ulica Zrinsko-Frankopanska 38 protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 94472454976 kojeg zastupa punomoćnik Marino Matić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri, Pisarnica Rijeka, Rijeka, Riva 8, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Gospiću od 4. lipnja 2025. poslovni broj P-19/2013-122, u sjednici vijeća održanoj 15. rujna 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I Žalba tuženika Adriatic osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa] djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično prihvaća, te se presuda Općinskog suda u Gospiću od 4. lipnja 2025. poslovni broj P-19/2013-122

    - potvrđuje u osporenim točkama I i V

    - preinačava u točki III tako da ista sada glasi:

    Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 94472454976 da tužitelju RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 420,00 EUR na ime naknade materijalne štete zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 4.6.2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te se u preostalom dijelu tijeka zatražene zakonske zatezne kamate odbija zahtjev tuženika.

    II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka, kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1.Pobijanom presudom Općinskog suda u Gospiću od 4. lipnja 2025. poslovni broj P- 19/2013-122 presuđeno je:

    "I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 94472454976 da tužitelju RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 8.900,00 EUR na ime naknade nematerijalne štete zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana podnošenja tužbe 11. siječnja 2013. do isplate po stopi od 12% godišnje za razdoblje od 11. siječnja 2013. godine do 31. srpnja 2015. godine, 8,14% godišnje za razdoblje od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2015. godine, 8,05% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2016. godine do 30. lipnja 2016. godine, 7,88% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2016. godine do 31. prosinca 2016. godine, 7,68% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2017. godine do 30. lipnja 2017. godine, 7,41% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2017. godine do 31. prosinca 2017. godine, 7,09% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2018. godine do 30. lipnja 2018. godine, 6,82% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine, 6,54% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2019. godine do 30. lipnja 2019. godine, 6,30% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine, 6,11% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2020. godine do 30. lipnja 2020. godine, 5,89% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2020. godine do 31. prosinca 2020. godine, 5,75% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2021. godine do 30. lipnja 2021. godine, 5,61% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2021. godine do 31. prosinca 2021. godine, 5,49% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine, 5,31% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine, 5,50% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 30. lipnja 2023. godine, 7% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine, 7,5% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2024. godine do 30. lipnja 2024. godine, 7,25% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2024. godine do 31. prosinca 2024. godine, te do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

    II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja iznad dosuđenog iznosa iz točke I. izreke presude odnosno za iznos od 390,60 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos.

    III. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 94472454976 da tužitelju RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 420,00 EUR na ime naknade materijalne štete zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi od 14% godišnje za razdoblje od 17. travnja 2010. godine do 30. lipnja 2011. godine, 12% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2011. godine do 31. srpnja 2015. godine, 8,14% godišnje za razdoblje od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2015. godine, 8,05% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2016. godine do 30. lipnja 2016. godine, 7,88% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2016. godine do 31. prosinca 2016. godine, 7,68% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2017. godine do 30. lipnja 2017. godine, 7,41% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2017. godine do 31. prosinca 2017. godine, 7,09% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2018. godine do 30. lipnja 2018. godine, 6,82% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine, 6,54% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2019. godine do 30. lipnja 2019. godine, 6,30% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine, 6,11% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2020. godine do 30. lipnja 2020. godine, 5,89% godišnje za razdoblje od 1. srpnja 2020. godine do 31. prosinca 2020. godine, 5,75% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2021. godine do 30. lipnja 2021. godine, 5,61% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2021. godine do 31. prosinca 2021. godine, 5,49% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine, 5,31% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine, 5,50% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 30. lipnja 2023. godine, 7% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine, 7,5% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2024. godine do 30. lipnja 2024. godine, 7,25% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2024. godine do 31. prosinca 2024. godine, te do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

    IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev iznad dosuđenog iznosa iz točke III. izreke presude odnosno za iznos od 1.438,12 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos.

    V. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 94472454976 da tužitelju RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.742,35 EUR, u roku od 15 dana."

    2. Protiv presude žalbu je uložio tuženik.

    2.1. Tuženik pobija presudu u točki I izreke za iznos od 825,00 eura, dosuđeni tijek kamata, odluku o troškovima parničnog postupka i to zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba parničnog postupka te odluke o parničnim troškovima. Predlaže da sud žalbu uvaži i preinači presudu sukladno žalbenim navodima podredno ukine i vrati na ponovno odlučivanje. Traži troškove žalbenog postupka.

    2.2. U žalbi navodi da nije sporno da Orijentacijski kriteriji VSRH nisu matematička formula, međutim, isti jesu „Orijentacijski“ kriteriji pa u tom smislu trebaju predstavljati određeno mjerilo. Prvostupanjski je sud tužitelju s naslova fizičkih bolova mogao dosuditi maksimalno iznos od 3.200,00 eura. Nadalje, s naslova smanjenja životne aktivnosti od 8% sud je tužitelju mogao dosuditi iznos od 1.200,00 eura. U konkretnom slučaju fizički bolovi kod tužitelja trajali su kraće nego strah, ali su bili snažnijeg intenziteta slijedom čega nema nikakve osnove naknadu za pretrpljeni strah dosuditi u iznosu koji je viši od onog koji je tužitelju dosuđen s naslova fizičkih bolova. Tuženik smatra kako je sud tužitelju s naslova pretrpljenog straha mogao dosuditi maksimalan iznos od 3.200,00 eura. Tuženik predlaže pobijanu presudu preinačiti te zahtjev tužitelja s naslova povrede prava osobnosti odbiti preko iznosa od 8.074,50 eura odnosno za iznos od 825,50 eura. Tužitelju je nezakonito i neosnovano dosuđena zatezna kamata tekuća od 11.01.2013. odnosno od podnošenja tužbe. Međutim, u ovoj pravnoj stvari je visina naknade neimovinske štete konačno utvrđena tek u odluci prvostupanjskog suda, pa je stoga tek tada dospjela naknada neimovinske štete. Tužitelju je nezakonito i neosnovano dosuđena zatezna kamata tekuća od dana štetnog događaja na dosuđeni iznos naknade štete s naslova tuđe njege i pomoći. Riječ je o nerepariranoj imovinskoj šteti koja dospijeva trenutkom presuđenja. Odluka o parničnim troškovima nije zakonita iz razloga jer je prvostupanjski sud odluku o parničnim troškovima postupka donio primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023-dalje: Tarifa) što je vidljivo iz činjenice da je priznavao za utvrđenje, a potom i za dosudu, parnični trošak prema vrijednosti jednoga boda od 2,00 EUR koja vrijednost boda je propisana u Tbr. 54. citirane Tarife. Citirana Tarifa stupila je na snagu 25.11.2023. s tim što je istoj prethodila Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, Narodne novine br. 142/2012, 103/2014,118/2014, 107/2015, 37/2022 koja je stupila na snagu 01.11.2022. koja je određivala vrijednost boda za zastupanje u iznosu 15,00 kn (NN br. 37/2022) dok su ranije odredbe predmetne Tarife NN br. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015) određivale vrijednost boda za zastupanje u iznosu 10,00 kn.

    3. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu.

    4. Žalba tuženika je djelomice osnovana.

    5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koja je nastala zbog ozljede na radu.

    6. U žalbenom postupku sporna je visina dosuđene naknade neimovinske štete, dosuđeni tijek zatezne kamate na imovinsku i neimovinsku štetu i odluka o parničnim troškovima.

    6.1. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23,dalje u tekstu: ZPP), te je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti.

    7. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi:

    - da je prema mišljenju vještaka psihijatra tužitelj zbog zadobivene ozljede - prijeloma vrata bedrene kosti doživio primarni strah u trajanju od oko 2-3 minute; sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3-4 dana, umjerenog intenziteta u trajanju od 5-6 tjedana te blagog intenziteta u trajanju od 5-6 mjeseci. S obzirom na navedeno, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, sud smatra da tužitelju za pretrpljeni strah pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.697,50 EUR;

    - da je prema objedinjenom nalazu i mišljenju vještaka za opću kirurgiju, ortopediju i traumatologiju i vještaka za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju zbog ozljede na radu odnosno prijeloma vrata desne bedrene kosti tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 30 dana i slabog intenziteta 4 mjeseca pa sud smatra da mu za pretrpljene fizičke bolove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.334,50 EUR;

    - da je zbog ozljede na radu odnosno prijeloma vrata desne bedrene kosti kod tužitelja je nastalo umanjenje životnih aktivnosti od 8 % pa po ocjeni suda za pretrpljene duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.393,50 EUR. Pri utvrđivanju iznosa naknade za ovaj vid štete sud je posebno cijenio činjenicu da je tužitelj relativno mlađa osoba u dobi od 49 godina, da zbog zadobivenih ozljeda trpi povremene bolove kod promjene vremena te je u njegovom hodu primjetno šepanje te da će prema mišljenju vještaka psihijatra tužitelj zbog ulaganja pojačanih napora na račun umanjenja životne aktivnosti trpjeti duševne boli koje će se očitovati u periodima sniženog raspoloženja, skupa nelagodnih emocija i povremenog osjećaja vlastite neadekvatnosti i tjeskobe;

    - da su stalni sudski vještaci za opću kirurgiju, ortopediju i traumatologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju nakon osobnog pregleda tužitelja utvrdili kako tužitelj hoda bez pomagala, ali je pri hodanju primjetno šepanje. Primjerna je i hipotrofija mišića desne noge. Nakon prijeloma vrata bedrene kosti kod tužitelja je zaostao ožiljak u predjelu donjeg rublja što je vidljivo tužitelju, a trećim osobama bio bi vidljiv samo ukoliko bi se tužitelj kupao nag. Tijekom prva 4 mjeseca od ozljeđivanja tužitelj je hodao pomoću štaka. S obzirom na navedeno sud smatra da tužitelju s naslove pretrpljenih duševnih bolova zbog naruženosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 474,50 EUR.

    8. Dakle, prema ocijeni prvostupanjskog suda tužitelju pripada pravična novčana naknada nematerijalne štete u iznosu od 8.900,00 EUR. Takva činjenična i pravna utvrđenja te dosuđeni iznos prihvaća i ovaj sud.

    8.1. U odnosu na žalbene navode tuženika da je sud dosudio prekomjerne i neprimjerene iznose na ime povrede prava osobnosti Izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.) Određivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete ne vrši se po nekim egzaktnim tržišnim vrijednostima, već temeljem kriterija koji se u određenom trenutku smatraju važećima, a koje u osnovi određuje VSRH Orijentacijskim kriterijima. Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, te se uvijek u svakom slučaju uzimaju u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, a što je sve sud prvog stupnja i učinio uzimajući u obzir vrstu i prirodu pretrpljenih povreda, utvrđeni intenzitet i trajanje bolova, jačinu i trajanje štetnih posljedica, narušenu kvalitetu života tužitelja, protek vremena od štetnog događaja do presuđenja, životnu dob tužitelja. Zbog navedenog ovaj sud smatra da je dosuđeni iznos primjeren okolnostima konkretnog slučaja.

    9. Žalbeni navodi u pogledu dosuđenog tijeka zatezne kamate na imovinsku i neimovinsku štetu su djelomice osnovani.

    9.1. Materijalno pravo pravilno je primijenjeno kod odluke o zateznim kamatama na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete jer je u čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 – dalje ZOO) propisano da obveza pravične novčane naknade (neimovinske štete) dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. U ovom slučaju tijek zateznih kamata određen je od 11. siječnja 2013. godine. Pozivanje tuženika na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Revr-655/12-2 od 23. listopada 2013. (prema kojoj neimovinska šteta dospijeva na dan njezina utvrđenja odnosno na dan zaključenja glavne rasprave i kad je sud utvrdi svojom presudom) ne dovodi, stoga, u pitanje izneseno stajalište jer je u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev- 1005/16-2 od 10. svibnja 2016. konstatirano da je navedena presuda iznimka glede shvaćanja u primjeni odredbe čl. 1103. ZOO te da zatezne kamate na neimovinsku štetu u smislu odredbe čl. 1103. ZOO teku od podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

    9.2. Zbog navedenog sud je potvrdio u cijelosti točku I izreke presude i u tom dijelu odbio žalbu tuženika kao neosnovanu.

    10. Međutim, u pogledu zakonske zatezne kamate na tuđu pomoć i njegu, kako je visina štete za naknadu na ime tuđe pomoći i njege, utvrđena prema cijenama u vrijeme presuđenja ta se šteta niti ne može smatrati dospjelom jer se radi o nenovčanoj materijalnoj šteti koja se procjenjuje prema cijenama u vrijeme presuđenja, zbog čega zatezne kamate za ovaj vid štete teku od dana donošenja presude suda prvog stupnja kada je šteta i utvrđena. Zbog navedenog, sud je u tom dijelu prihvatio žalbu tuženika i preinačio presudu, te odredio zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos tekuću od donošenja presude do isplate, a sa preostalim dijelom zatražene kamate sud je tužitelja odbio.

    11. Troškovi parničnog postupka pravilno su odmjereni i pravilno je sud primijenio tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 stavak 3. Tarife, Narodne novine broj 138/2023), te je pravilno obračunao troškove parničnog postupka prema vrijednosti boda od 2,00 eura za sve poduzete radnje budući je odredbom Tbr.52. stavkom 3. Tarife propisano da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne stranke primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka, a u Tbr. 54. OT vrijednost boda iznosi 2,00 eura. Kako je prvostupanjski sud odluku o troškovima postupka sadržanu u pobijanoj presudi donio 4. lipnja 2025. pravilno je tužitelju prema navedenoj odredbi Tarife priznao vrijednost boda za sve parnične radnje u visini od 2,00 eura. Troškovi parničnog postupka pravilno su izračunati sukladno odredbi čl. 154.st.1. i 2. i čl. 155.st.1. i 2. ZPP-a.

    12. Zbog svega navedenog, sud je sukladno odredbi članka 368. st. 1. ZPP-a i članka 373. točke 3. Zakona o parničnom postupku, djelomično odbio kao neosnovanu žalbu tuženika, a djelomično istu prihvatio i odlučio kao u izreci.

    12.1. S obzirom na ranije navedeno, tuženik je sa žalbom uspio samo u neznatnom dijelu svog zahtjeva, u odnosu na sporednu tražbinu zakonskih zateznih kamata, zbog čega sud je sud odbio zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka, s sve u skladu sa člankom 166. stavak 2. u svezi sa člankom 154. stavkom

    4. Zakona o parničnom postupku.

    U Požegi, 15. rujna 2025.

    Predsjednik vijeća

    Branimir Miljević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.