Republika Hrvatska

Općinski sud u Kutini

Stalna služba u Novskoj

Staroselska 1, Novska

Poslovni broj: Pp-1498/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Kutini, Stalna služba u Novskoj, nadležan temeljem članka 94. Prekršajnog zakona, po sutkinji Ines Burić, uz sudjelovanje zapisničarke Mirele Sogonić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog CT, zbog prekršaja iz članka 10. točka 1. i točka 3., kažnjivog po članku 22. stavku 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), povodom optužnog prijedloga Policijske postaje Kutina broj: 211-07/25-5/24167 od 11. rujna 2025., nakon provedenog žurnog postupka dana 12. rujna 2025. u prisutnosti okrivljenika i predstavnice tužitelja, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), istog dana objavio i

p r e s u d i o  j e

okrivljenik ŽT, OIB [osobni identifikacijski broj], sin VT i C, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem [adresa], državljanin RH, tapetar, SSS, vlasnik poduzeća koje je u stečaju, bez primanja, neoženjen, bez djece, prekršajno osuđivan, kazneno osuđivan, ne vodi se drugi prekršajni ili kazneni postupak,

k r i v  j e

I. što se dana 11. rujna 2025., četvrtak, oko 15,40 sati, u kući u [adresa], nasilnički ponašao u obitelji prema majci HT (1953.) i ocu VT (1943.) koji su osobe starije životne dobi, na način da je, u prizemlju kuće, majku HT počupao rukom za kosu, udario ju otvorenim dlanom ruke dva puta po lijevom i desnom obrazu, te nakon toga istu vrijeđao pogrdnim riječima i psovkama "jebo ti Ž mater, pička ti materina, krepaj, crkni, jebem ti mater", te da je okrivljenik ŽT na katu kuće gdje se nalazio njegov otac VT, prišao ocu s leđa te ga udario otvorenim dlanom u predjelu zatiljka i vrijeđao ga pogrdnim riječima i psovkama "jebo ti Ž mater, pička ti materina, krepaj, crkni, mrš, makni se, ovo je moje, jebem ti mater u pičku", nakon čega je ŽT izašao iz kuće te je time nasilje prestalo, a u kojem događaju HT i VT nisu zadobili vidljive ozljede, a opisanim ponašanjem okrivljenik ŽT je počinio fizičko i psihičko nasilje koje je kod žrtava HT i VT prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost te izazvalo strah,

čime je počinio prekršaj iz članka 10. točka 1. i točka 3., kažnjivo po članku 22. stavku 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.),

pa se za djelo prekršaja pod točkom I., na temelju članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, članka 35. i članka 37. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

kazna zatvora od 15 (petnaest) dana

Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona vrijeme provedeno u zadržavanju od trenutka uhićenja dana 11. rujna 2025. godine u 21,00 sati do 12. rujna 2025. godine u 10,00 sati, kada je okrivljenik doveden dežurnom sucu radi ispitivanja, uračunava se u izrečenu kaznu kao 2 (dva) dana zatvora, tako da okrivljenom preostaje za izdržati

kazna zatvora od 13 (trinaest) dana

II. Temeljem članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve VT, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1943. u [adresa], s prebivalištem [adresa], na udaljenosti manjoj od 100 (sto) metara u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Izvršenje mjere povjerava se Policijskoj postaji Kutina po pravomoćnosti ove presude.

III. Temeljem članka 17. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku se izriče zaštitna mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva na adresi [adresa], na rok od 6 (šest) mjeseci, te je okrivljenik dužan napustiti obiteljsku kuću u [adresa], u prisutnosti policijskog službenika Policijske postaje Kutina. Izvršenje mjere povjerava se Policijskoj postaji Kutina po pravomoćnosti ove presude.

IV. Na temelju članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa obveze naknade paušalne svote troškova postupka iz članka 138. stavak 2. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Optužnim prijedlogom Policijske postaje Kutina broj: 211-07/25-5/24167 od 11. rujna 2025. pokrenut je prekršajni postupak protiv okrivljenog CT zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Održan je žurni postupak dana 12. rujna 2025. po privođenju okrivljenika CT, koji je uhićen 11. rujna 2025. godine u 21,00 sat i koji je u nazočnosti punomoćnice tužitelja iznio svoju obranu te su ispitani svjedoci žrtve HT i VT.

3. U svojoj obrani okrivljenik ŽT iskazao je da priznaje da je dana 11. rujna 2025. između njega i njegovih roditelja u njihovoj obiteljskoj kući došlo do svađe na način da se posvađao s majkom i psovao joj i vrijeđao ju kako je to navedenom u optužnom aktu, ali nije ju šamarao niti udarao rukama. S ocem se također posvađao jer je došao na kat kuće gdje on inače boravi i nešto je kopao po stvarima, pa je ocu prišao s leđa i rukom ga odgurnuo i vikao da što radi, a onda je i ocu psovao kao i majci. Roditelji ga stalno provociraju i stalno traže svađu te mu se stalno šuljaju po katu kuće gdje on boravi i po njegovoj radioni. Smatra da ovo nije nikakvo nasilje u odnosu na ono što je on cijeli život proživljavao od svojih roditelja.

4. Sud je u dokaznom postupku saslušao svjedoke HT i VT, te izvršio uvid u kontakt podatke organizacija koje pružaju podršku i pomoć žrtvama i svjedocima kaznenih djela (list spisa 5 do 6), obavijest žrtvi nasilja HT (list spisa 7 do 8), obavijest žrtvi nasilja VT (list spisa 9 do 10), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 11), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom za HT (list spisa 12), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom za VT (list spisa 13), zapisnik o ispitivanju svjedoka VT (list spisa 14 do 15), izvješće o pruženoj intervenciji (list spisa 16 do 18), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja za HT (list spisa 19 do 20), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja za VT (list spisa 21 do 22), zapisnik o ispitivanju svjedokinje HT (list spisa 23 do 24), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list spisa 25 do 27), izvješće o uhićenju CT (list spisa 28 do 29), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu broj (list spisa 30), prekršajnu evidenciju (list spisa 31 do 33).

5. Svjedokinja žrtva obiteljskog nasilja HT, nakon što je upozorena da kao majka okrivljenika nije dužna svjedočiti, odlučila je da neće svjedočiti te je samoinicijativno dodala da se u njihovoj obiteljskoj kući dogodila manja svađa, ali da želi da njezin sin ide kući i da normalno žive te da ga se ne boji.

6. Svjedok žrtva VT, nakon što je propisno upozoren da kao otac okrivljenika nije dužan svjedočiti, odlučio je da će dati svoj iskaz i pri tome naveo da je jučer otišao na kat kuće gdje boravi njegov sin jer je tražio WC papir i kada se sagnuo da razmaknem neke kutije koje je gore stavio, sin mu je prišao s leđa i udario ga rukom sa stražnje strane glave, a onda ga počeo vrijeđati i psovati, kao što to i inače radi kada od jutra krene s maltretiranjem. Zna da se sin tada svađao i sa majkom, ali ne zna je li ju lupio. Na pitanje tužiteljice zna li tko je zvao policiju, svjedok je odgovorio da je policiju zvala njegova supruga, a na daljnji upit boji li se svog sina, svjedok je odgovorio da on svaki dan radi neki nered, da po danu spava, a po noći hoda i pali svjetlo. Iskazao je da se boji sina i da misli da ga treba udaljiti iz kuće da ne napravi neko zlo jer ga često zna naguravati. Na daljnji upit je li mu supruga rekla da se boji sina, svjedok je odgovorio da će se nešto dogoditi i da će se tek onda njihov problem rješavati i da ne zna zašto to nije riješio sud u Sisku u kaznenom predmetu.

7. S obzirom da su se iskazi okrivljenika i svjedoka VT razlikovali u dijelu koji se odnosi na to je li okrivljenik udario oca rukom sa stražnje strane glave, provedeno je njihovo suočenje u kojem je okrivljenik tvrdio da ga je rukom samo odgurnuo u stražnju stranu glave, dok je svjedok tvrdio da ga je udario toliko da mu se od udarca zacrnilo pred očima, slijedom čega je utvrđeno da su i nakon suočenja obojica ostali kod svojih ranijih iskaza, s tim da je okrivljenik, cijelo vrijeme dok je svjedok iskazivao negodovao, podsmjehivao se i obraćao tužiteljici pitanjima koja su potpuno nebitna za prekršajni postupak, dok je svjedok okrivljeniku na to govorio da zašto se smije i da cijela situacija nije smiješna.

8. Uvidom u izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji Sud je utvrdio da je dana 11. rujna 2025. u 16,00 sati od strane KT dojavljeno da ŽT radi probleme svojoj majci. Na mjesto događaja u [adresa], su u 17,40 sati upućeni policijski službenici koji su po dolasku u 18,00 sati ondje zatekli HT (uznemirenu i u strahu od počinitelja), VT (u strahu od počinitelja) i CT (agresivan, mijenja raspoloženja, hladnokrvan prema roditeljima) te su neposrednim opažanjem i prikupljenim obavijestima utvrdili da je ŽT počinio fizičko i psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje majke HT i oca VT.

9. Uvidom u zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 11. rujna 2025. utvrđeno je da je ŽT, kao propisno upozoren osumnjičenik, izjavio da se dana 11. rujna 2025. nalazio na adresi prebivališta gdje se posvađao s roditeljima te vikao na iste da su iz pakla, da su sotonski roditelji i slično, kojom prilikom niti u jednom trenutku nije fizički udario niti jednog od roditelja.

10. Uvidom u zapisnik o ispitivanju svjedokinje od 11. rujna 2025. utvrđeno je da je HT, kao propisno upozorena svjedokinja da kao majka osumnjičenika nije dužna svjedočiti, izjavila da se odriče tog prava i da želi svjedočiti, a da je, nakon što je upozorena da će se njezin iskaz, bez obzira na njezinu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, izjavila da se dana 11. rujna 2025. oko 15,40 sati nalazila na adresi prebivališta, u jednom trenutku prišao joj je njezin sin ŽT i nešto ju pitao, što ona nije razumjela, na što je on počeo kopati po stvarima u hodniku kao da nešto traži, a onda joj prišao te ju iz čista mira povukao za kosu i udario dva puta rukama po licu u predjelu obraza. Od udarca joj se zavrtjelo u glavi te je skoro pala na pod. Tada ju je i vrijeđao pogrdnim riječima: „Jebo ti Ž mater, pička ti materina, krepaj, crkni, jebem ti mater.“ Nakon toga je ŽT izašao iz kuće, a ona je otišla kod susjede da zove policiju.

11. Uvidom u zapisnik o ispitivanju svjedoka od 11. rujna 2025. utvrđeno je da je VT, kao propisno upozoren svjedok da kao otac osumnjičenika nije dužan svjedočiti, izjavio da se odriče tog prava i da želi svjedočiti, a da je, nakon što je upozoren da će se njegov iskaz, bez obzira na njezinu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, izjavio da se dana 11. rujna 2025. oko 16,00 sati, nalazio u kući na adresi prebivališta kada je supruga pitala gdje im je toaletni papir, on joj je rekao da je papir na katu kuće i da će otići po njega, što je i učinio. Kada je došao na kat ispred ulaznih vrata nalazile su se neke vreće te se sagnuo kako bi ih pomaknuo, a nakon što se sagnuo osjetio je jaki udarac u predjelu glave kod zatiljka, te mu se na nekoliko sekundi zacrnilo pred očima. Kada je naišao, pogledao je iza sebe i vidio svog sina CT koji ga je upitao što radi ovdje i neka se makne da ne bi dobio još batina, te ga vrijeđao riječima: "jebo ti Ž mater, pička ti materina, krepaj, crkni, marš, makni se, ovo je moje, jebem ti mater u pičku". Napomenuo je da mu je supruga HT ispričala da je i nju malo prije napao tako da ju je otvorenim dlanovima nekoliko puta udario po glavi u predjelu obraza.

12. Uvidom u izvješće o uhićenju Sud je utvrdio da je ŽT uhićen dana 11. rujna 2025. u 21,00 sati jer su osobite okolnosti opravdavale bojazan da će ponoviti istovrsni prekršaj te da je dana 12. rujna 2025. u 10,00 sati doveden nadležnom Sudu radi provođenja žurnog postupka.

13. Uvidom u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu serijski broj [serijski broj] utvrđeno je da je ŽT alkotestiran dana 11. rujna 2025. u 18,50 sati alkometrom Drager alcotest 6820 te je tom prilikom utvrđena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg, dok je uvidom u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu serijski broj [serijski broj] utvrđeno je da je ŽT izjavio da je dana 10. rujna 2025. konzumirao amfetamine, a dana 11. rujna 2025. marihuanu te da je odbio ispitivanje prisutnosti droga i lijekova u organizmu.

14. Uvidom u obavijesti žrtvama nasilja u obitelji od 11. rujna 2025. Sud je utvrdio da su HT i VT, kao žrtve nasilja u obitelji propisno upozoreni u skladu s člankom 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

15. Uvidom u obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom Sud je utvrdio da je PP Kutina dana 11. rujna 2025. provela pojedinačnu procjenu potreba za zaštitom žrtava HT i VT te je utvrđena potreba za primjenom posebnih mjera zaštite jer se nalaze u kontinuiranom strahu od počinitelja te ih je cijeli događaj uznemirio i doveo u ponižavajući položaj.

16. Uvidom u obrasce rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja Sud je utvrdio da su isti sačinjeni od strane PP Kutina u odnosu na počinitelja i na žrtve te da su žrtve iskazale da je počinitelj ranije bio nasilan prema njima, da ih je fizički zlostavljao, da su u strahu od počinitelja, da je počinitelj ranije evidentiran kao počinitelj kaznenog djela i prekršaja prema bliskim osobama, da je počinitelj ranije kršio izrečene zaštitne mjere, da postoje saznanja da boluje od psihijatrijskog oboljenja, da se nasilnički ponašao pod utjecajem droga i da i inače prekomjerno konzumira droge, temeljem čega je policijski službenik utvrdio da su žrtve uznemirene i osjećaju strah prema počinitelju te da je počinitelj prema roditeljima agresivan i hladnokrvan.

17. Uvidom u evidenciju institucija i nevladinih organizacija koje se bave pomoći žrtvama na području Županije Sisačko-moslavačke i kontakt podatke organizacija koje pružaju podršku i pomoć žrtvama i svjedocima kaznenih djela, utvrđeno je da su žrtve s istima upoznate.

18. Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa utvrđeno je da je okrivljenik u posljednje tri godine prekršajno osuđivan za razne prometne prekršaje kažnjive po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i prekršaje kažnjive po Zakonu o zakonu o suzbijanju zlouporabe droga.

19. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka nesporno je utvrđeno da je dana 11. rujna 2025. godine u obiteljskoj kući u [adresa], došlo do sukoba između CT i njegovih roditelja HT i VT u kojem sukobu je okrivljenik ŽT vrijeđao roditelje pogrdnim riječima i psovao im, kako je to i sam okrivljenik potvrdio iznoseći svoju obranu. Također je nesporno utvrđeno da je nakon sukoba sa sinom, žrtva HT otišla kod susjede i tražila ju da zove policiju te da su žrtve po dolasku policijskih službenika zatečene u stanju vidne uznemirenosti i prema vlastitom iskazivanju u kontinuiranom strahu od okrivljenika.

20. Sporno je bilo to je li okrivljenik, uz psihičko, počinio i fizičko nasilje na štetu svoje majke na način da je istu počupao za kosu i udario ju otvorenim dlanom ruke dva puta po lijevom i desnom obrazu te fizičko nasilje na štetu svog oca na način da je istom prišao s leđa te ga udario otvorenim dlanom u predjelu zatiljka, budući da je okrivljenik takvo ponašanje osporavao.

21. Budući da je žrtva HT na ročištu koristila blagodat i nije željela svjedočiti, pročitan je njezin iskaz koji je dala policijskoj službenici, obzirom da je tada bila propisno upozorena da će se taj njezin iskaz moći koristiti kao dokaz u postupku. Kako iz tog iskaza, koji je žrtva dala neposredno nakon događaja zbog kojeg je sama inicirala prijavu policiji, proizlazi da je ista detaljno i okolnosno opisala cijeli događaj između nje i njezinog sina i pri tome ga teretila da ju je fizički napao na način da ju je počupao za kosu i udario rukom dva puta u predjelu obraza, od kojih udaraca joj se zavrtjelo u glavi, te joj potom psovao i vrijeđao ju pogrdnim riječima, Sud je takav iskaz cijenio vjerodostojnim te na istom temeljio odluku o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika za počinjeno nasilje u obitelji na štetu majke HT. Pored navedenog, iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, kao i iz obrasca rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja na listovima spisa 19 do 20 jasno proizlazi da je žrtva HT nakon događaja bila vidno uznemirena i u strahu od počinitelja jer je isti prema njoj agresivan.

22. Iskaz saslušane žrtve VT Sud je prihvatio jer je isti dan okolnosno i uvjerljivo o činjenicama koje su bitne za utvrđivanje prekršajne odgovornosti okrivljenika. Osim toga, iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, kao i iz zapisnika o ispitivanju svjedoka, proizlazi da je žrtva VT identično iskazivao i da je kod svakog svog iskaza izjavio da ga je okrivljenik udario u predjelu glave kod zatiljka toliko jako da mu se zacrnilo pred očima te da ga je vrijeđao i psovao mu, pa da je zbog takvog ponašanja uznemiren i u stalnom strahu od sina. Temeljem ovakvih utvrđenja Sud nije imao razloga dovoditi u pitanje vjerodostojnost iskaza žrtve nasilja i nije našao razloge zbog kojih bi žrtva lažno teretila okrivljenika, pa je na takvom iskazu temeljena odluka o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika za počinjeno fizičko nasilje na štetu oca VT.

23. Naime, iako okrivljenik poriče da bi počinio fizičko nasilje i navodi da ga se lažno prijavljuje, Sud pri tome uzima u obzir činjenicu da se okrivljenik u postupku može braniti na način koji za sebe smatra najpovoljnijim, pa i iznošenjem neistine, dok su žrtve nasilja prije davanja iskaza upozorene, između ostalog, i da su dužne govoriti istinu i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, stoga obrana u tom dijelu nije prihvaćena jer je ista kontradiktorna svim provedenim dokazima i kao takva potpuno neuvjerljiva, što ovom Sudu daje dodatnu osnovu za zaključak da je okrivljenik kritične zgode počinio i psihičko i fizičko nasilje u obitelji na štetu svojih roditelja upravo na način kako mu se to optužnim aktom i izrekom ove presude stavlja na teret.

24. Člankom 8. stavak 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da su osobe starije životne dobi osobe u dobi od 65 godina i više, a kako iz stanja spisa proizlazi da žrtva HT ima 72 godine, a žrtva VT 82 godine, isti se u smislu citirane zakonske odredbe smatraju osobama starije životne dobi.

25. Člankom 10. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila ozljeda, dok je točkom 3. istog članka propisano da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost. Dakle, fizičkim nasiljem se smatra upotreba sile u vidu udaraca, odgurivanja, čupanja i slično, uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, dok je psihičko nasilje svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njezine uznemirenosti ili povrede dostojanstva, a uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje, pri čemu mora biti riječ o takvom ponašanju koje odstupa od usvojenih normi pristojnog ponašanja. U konkretnom slučaju je utvrđeno da je okrivljenik primijenio fizičku silu prema majci na način da ju je počupao za kosu i dva puta udario rukom po obrazima, a prema ocu na način da je istog rukom udario u predjelu zatiljka glave, a za koje udarce su obje žrtve izjavile da su bili tolikog intenziteta da im se zbog istih zavrtjelo i zacrnilo pred očima te je također utvrđeno da je okrivljenik vrijeđao žrtve i psovao im riječima „jebo ti Ž mater, krepaj, crkni, pička ti materina i slično“, koje riječi svakako nadilaze norme pristojnog ponašanja i po svojoj težini su takve da kod svakoga mogu prouzročiti povredu dostojanstva i uznemirenost, a posebno su teške kada su upućene roditeljima koji su osobe starije životne dobi, a koji su i sami potvrdili da ih je takvo ponašanje sina uznemirilo i da su zbog svega u strahu od sina.

26. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka i na taj način utvrđenog činjeničnog stanja, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, cijeneći u smislu odredbe članka 88. Prekršajnog zakona prema slobodnoj ocjeni s jednakom pažnjom činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, pri čemu Sud nije vezan nikakvim dokaznim pravilima, na nedvojben je način utvrđeno da se okrivljenik ŽT dana 11. rujna 2025. u obiteljskoj kući u [adresa], nasilnički ponašao u obitelji prema majci HT (1953.) i ocu VT (1943.) koji su osobe starije životne dobi, na način da je, u prizemlju kuće, majku HT počupao rukom za kosu, udario ju otvorenim dlanom ruke dva puta po lijevom i desnom obrazu, te nakon toga istu vrijeđao pogrdnim riječima i psovkama "jebo ti Ž mater, pička ti materina, krepaj, crkni, jebem ti mater", te da je na katu kuće gdje se nalazio njegov otac VT, okrivljenik prišao ocu s leđa te ga udario otvorenim dlanom u predjelu zatiljka i vrijeđao ga pogrdnim riječima i psovkama "jebo ti Ž mater, pička ti materina, krepaj, crkni, mrš, makni se, ovo je moje, jebem ti mater u pičku", nakon čega je ŽT izašao iz kuće te je time nasilje prestalo, a u kojem događaju HT i VT nisu zadobili vidljive ozljede, a opisanim ponašanjem okrivljenik ŽT je počinio fizičko i psihičko nasilje koje je kod žrtava HT i VT prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost te izazvalo strah, čime su u ponašanju okrivljenika ostvarena sva bitna obilježja prekršaja iz članka 10. točka 1. i točka 3., kažnjivo po članku 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, radi čega je za isto proglašen krivim.

27. Za prekršaj kažnjiv po članku 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana je novčana kazna u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.

28. Pri donošenju odluke o vrsti kazne Sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona koje utječu na to da kazna bude lakša ili teža za okrivljenika.

29. Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog događaja Sud je okrivljeniku izrekao kaznu zatvora kao primjerenu težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje, ranijem ponašanju okrivljenika i razlozima koji su doveli do nasilničkog ponašanja. Odlučujući o trajanju izrečene kazne zatvora, Sud je kao olakotnu okolnost cijenio priznaje okrivljenika u odnosu na počinjeno psihičko nasilje prema roditeljima, dok je kao otegotna okolnost cijenjeno to što je okrivljenik počinio i psihičko i fizičko nasilje prema oba roditelja, što je i ranije bilo sličnih sukoba u kojima je okrivljenik spram roditelja bio nasilan, kako to proizlazi iz iskaza svjedoka i obrane okrivljenika, te što okrivljenik zauzima potpuno nekritičan stav prema počinjenom psihičkom nasilju jer smatra da takve uvrede i psovke nisu nikakvo nasilje. Kao otegotna okolnost cijenjena je i njegova višestruka prekršajna osuđivanost u posljednje tri godine, između ostalog i za prekršaje iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, što dovedeno u vezu s obrascima rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja iz kojih proizlazi da su obje žrtve iskazale da okrivljenik konzumira drogu i zbog toga je nasilan te ga se oni boje, upućuje na zaključak da je okrivljenik očito nasilan uslijed utjecaja droge ili apstinencijske krize u nedostatku iste. Uzimajući uz sve navedeno u obzir da okrivljenik živi u istom kućanstvu sa žrtvama koje su u velikom strahu od njega i da postoji realna opasnost da bi okrivljenik mogao ponoviti ovakav prekršaj i da se bez primjene rigoroznih sankcija to neće moći spriječiti, izrečena je kazna zatvora u trajanju za koje je ocijenjeno da je primjerno svim prethodno utvrđenim okolnostima, držeći da će se takvom kaznom ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije.

30. Člankom 40. Prekršajnog zakona propisano je da se vrijeme provedeno u uhićenju, zadržavanju i svako oduzimanje slobode u vezi s prekršajem uračunava u izrečenu novčanu kaznu na način da se svaki započeti dan uhićenja, zadržavanja i svakog drugog oduzimanja slobode izjednačuje se jednim danom zatvora, odnosno 39,82 eura. Kako je u konkretnom slučaju okrivljenik uhićen dana 11. rujna 2025. u 21,00 sati, do 12. rujna 2025. u 10,00 sati kada je doveden dežurnoj sutkinji na Sud radi provođenja žurnog postupka, to se u izrečenu kaznu ima uračunati dva dana zatvora, slijedom čega okrivljenom preostaje za izdržati kazna zatvora od 13 dana.

31. Člankom 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da se zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve može izreći počinitelju nasilja u obitelji ako postoji opasnost da bi počinitelj prema toj osobi mogao ponoviti nasilje u obitelji. Kako iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da žrtva nasilja u obitelji VT iskazuje veliku strah od okrivljenika i tvrdi da će mu on nešto učiniti i da će se dogoditi veliko zlo ako ga se ne udalji jer je učestalo prema njemu nasilan, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve VT na udaljenosti manjoj od 100 m, u trajanju od 6 mjeseci.

32. Člankom 17. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji propisano je da se zaštitna mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva može izreći počinitelju nasilja u obitelji koji je nasilje u obitelji počinio prema članu obitelji s kojim živi u stanu, kući ili nekom drugom stambenom prostoru koji čini zajedničko kućanstvo, ako postoji opasnost da bi mogao ponoviti nasilje u obitelji. Budući da iz obrane okrivljenika proizlazi da su njegovi sukobi s roditeljima učestali, a njegovi roditelji su u svojim iskazima također naveli da je okrivljenik često nasilan i da su zbog toga u strahu, te isto proizlazi i iz izvedenih materijalnih dokaza, odlučeno je okrivljeniku izreći zaštitnu mjeru udaljenja iz zajedničkog kućanstva, odnosno kuće u kojoj živi s roditeljima, u trajanju od 6 mjeseci. Iako je žrtva HT na ročištu iskazala da se ne boji sina i da želi da se isti vrati kući, Sud je takav iskaz cijenio samo kao njezin pokušaj da kao majka zaštiti sina i pomogne mu u situaciji u kojoj se našao, te je njezinu izjavu danu na zapisnik o ispitivanju svjedokinje u kojoj navodi da je u strahu od sina, cijenio iskrenom pa kako su obje žrtve iskazivale strah od počinitelja, utvrđena je potreba za izricanjem ovakve zaštitne mjere u svrhu sprječavanja daljnjeg nasilničkog ponašanja okrivljenika.

33. Primjenom članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona okrivljenik je zbog svog imovinskog stanja oslobođen naknade troškova prekršajnog postupka jer bi prema ocjeni ovog Suda plaćanje istih moglo ugroziti njegovu egzistenciju.

34. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci presude.

U Novskoj 12. rujna 2025.

Zapisničar

Sutkinja

Mirela Sogonić, v.r.

Ines Burić, v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 2 (dva) istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. okrivljeniku

2. tužitelju

3. žrtvi HTpo pravomoćnosti

4. žrtvi VTpo pravomoćnosti

5. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Kutina-po pravomoćnosti

6. spis