Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

    Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

    Poslovni broj R1 Ob-266/2025-43

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Puli-Pola po sucu toga suda Nataši Horvat u izvanparničnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Pula-Pola, OIB: 52966791065, protiv protustranaka 1. LČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Đuri Čubrilu, odvjetniku iz Pule, 2. VČ iz [adresa], s boravištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. mlt. RČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. mlt. CČ iz [adresa], OIB: OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po posebnoj skrbnici ZČ, zaposlenoj u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Pula – Pola, Danteov trg 3 i 5. Centru za pružanje usluga u zajednici Ruže Petrović, Pula, Pine Budicina 17, OIB:27209159252, radi oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu ustanovi socijalne skrbi, dana 12. rujna 2025.

    r i j e š i o  j e

    I. Odbija se u cijelosti prijedlog predlagatelja koji glasi:

    „I. Roditeljima UČ iz [adresa], s boravištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i SČ iz [adresa], s boravištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] određuje se mjere oduzimanja prava da žive sa svojom mlt. djecom RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i CČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], u trajanju do godine dana.

    II. Mlt. RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] se povjerava na skrb Centru za pružanje usluga u zajednici Ruža Petrović, Pula, Pine Budicina 17, OIB:27209159252.

    III. Osobni odnosi roditelja LČ i SČ s mlt. djecom odvijati će se jednom tjedno u trajanju od dva sata pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Pula-Pola, osobni odnosi roditelja će se odvijati za svakog roditelja zasebno te se određuje roditeljima da s djecom komuniciraju isključivo na hrvatskom jeziku.“

    II. Ukida se privremena mjera pod posl.br. R1 OOb-266/2025-7 od 18. lipnja 2025.

    Obrazloženje

    1. Predlagatelj je 27. svibnja 2025. podnio ovome sudu prijedlog radi oduzimanja roditeljima prava na stanovanje s djetetom. U prijedlogu se navodi da su žurnom mjerom ovoga suda pod posl.br. R1 Ob-191/2025 od 24. travnja 2025. mlt. djeca izdvojena iz obitelji a koja mjera je produžena rješenjem posl.br. R1 Ob-235/2025 od 22. svibnja 2025. na daljnjih 30 dana. Kako je navedena mjera isticala 21. lipnja 2025., a prema ocjeni suda tada još nisu bili ispunjeni uvjeti za povratak djece u obitelj sud je 18. lipnja 2025. u ovom predmetu donio privremenu mjeri kojom se mlt. djeca do okončanja ovog postupka povjeravaju na skrb ustanovi socijalne skrbi. Predlagatelj smatra da i nadalje nisu ispunjeni uvjeti za povratak djece u obitelj, te da bi sud u njihovom najboljem interesu trebao prihvatiti prijedlog i donijeti mjeru oduzimanja prava na stanovanje s djecom i povjeravanje svakodnevne skrbi ustanovi socijalne skrbi a koja mjera može trajati godinu dana.

    2. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu utvrđeno je da je predlagatelj 17. travnja 2025. donio usmeno rješenje o žurnoj mjeri izdvajanja i smještaja mlt. RČ i mlt. CČ izvan obitelji te su mlt. djeca privremeno smještena u ustanovu socijalne skrbi – Centar za pružanje usluga u zajednici ruže Petrović. Uvidom u obiteljsku procjenu od 8. svibnja 2025. u bitnom je utvrđeno da je u izvanbračnoj zajednici prvo i drugo protustranke, oca VČ i majke LČ, rođeno dvoje mlt. djece RČ, rođen **.**.2018. i TČ, rođena **.**.2020. Proizlazi da djeca aktualno borave s majkom na adresi [adresa]. Glede događaja koji su prethodili izricanju usmene žurne mjere izdvajanja od strane predlagatelja proizlazi kako je drugo protustranka 16. travnja 2025. pristupila u ured predlagatelja, te je ista navela u bitnom da ima probleme sa prvomprotustrankom, a da je majka djeteta 29. ožujka 2025. istukla mlt. RČ i nanijela mu povrede koje je pregledao liječnik, navodno je dijete istukla remenom i to metalnim dijelom, a sve to u nazočnosti mlađeg djeteta. Drugaprotustranku su tada zvali susjedi, a on je pozvao policiju, prvo protustranka je tada privedena, testirana na droge i bila je pozitivna te je zadržana na policiji 24 sata. Navodno majka ima problema s agresijom i konzumacijom narkotika, a ranije je bila u tretmanu institucija u [adresa]. Otac navodi da djeca nisu aktualno sigurna kod majke, boje je se, govore samo ono što ona kaže, vidi po ponašanju djece da situacija nije dobra, te je on vidio djecu prije dva dana, a sada mu majka brani kontakte s djecom. Otac je izverbalizirao da će podnijeti zahtjev za obvezno savjetovanje, stan u kojem živi je uvjetan za djecu. Otac je također naveo da je razgovarao s djelatnicima vrtića koje pohađaju djeca te su tad rekli da nisu zadovoljni s majkom i da ista djecu kasno vodi u vrtić. Otac navodi da je do nedavno živio s majkom, te unatoč činjenici da su se isti razveli u Češkoj, bojao se ostaviti djecu kod majke na skrb jer ista nije adekvatna. Otac verbalizira da mu majka često prijeti, a u par navrata je bila agresivna prema njemu, tukla ga je predmetima, rukama i nogama, sve u prisutnosti djece. Povodom tako podnesene prijave oca stručni djelatnici HZSR-a su 17. travnja 2025. obavili terenski izvid na adresi [adresa]. Drugo protustranka je otvorila vrata, pustila stručne djelatnice u stan, bila je vidno ošamućena, navela je da ju boli stomak, neposrednim opažanjem utvrđeno je da je stan izrazito neuredan, roba je pobacana po svuda, stara hrana je po kuhinji i noževi su ostavljeni na rubu kuhinje. Stručnim djelatnicima pristupio je mlt. RČ te je samoinicijativno rekao da ga je otac tukao i bacao po kauču, nakon te izjave odjurio je u sobu i sakrio se ispod pokrivača. Djeca su se u majčinu sobu zabarikadirala tako da su stavila sofu na vrata. Psihologinja je provela razgovor s djecom te su djeca u razgovoru navela kako idu u vrtić, ali da im tamo baš nije lijepo, mlt. RČ je ponovno naveo da ga otac jako tuče, dok je mlt. CČ navela na upit psihologinje da nju otac ne udara jer nju otac voli a RČ ne. Ponovno na upit psihologinje mlt. RČ je konstantno ponavljao da ga je otac tukao, da ga mama nikad nije tukla, da bi na ponovni upit drugo dijete reklo da je mama tukla mlt. RČ, na što je starije dijete burno reagiralo i viknulo na sestru da to ne smije govoriti. Zatim je mlt. RČ rekao da ga je mama samo jednom udarila, da to nije bilo jako i opravdavao to s time da je on bio jako neposlušan, ponovno je ponovio da ga je mama samo malo udarila i da je mahala remenom. Mlt. RČ je stalno za oca govorio da je otac zločest, da tuče mamu, a na upit kako sve to zna dijete je navelo „mama mi je to rekla“. Tada je majci usmeno izrečena žurna mjera te je ista zamoljena da pomogne spremiti djecu, a što je ista i učinila. Tada je majka djeci rekla nešto na ukrajinskom zbog čega su se djeca jako uznemirila, počela su vikati i plakati te bježati po kući. Majka ih nije htjela spremiti, rekla je „ako ih hoćete voditi idite ih uzeti“. Mlt. RČ je vrištao, skrivao se po kući, gađao stručne djelatnice stvarima, zatim je pobjegao iz stana, te bos krenuo trčati prema cesti, otac koji je bio ispred zgrade cijelo vrijeme ga je ulovio i uveo nazad u zgradu. Majka je za cijelo to vrijeme, a dok je dijete bježalo, stajala mirno u mjestu. Otac je mlt. RČ pojeo u krilo na stepeništu zgrade, a dijete ga je krenulo vrijeđati, govoriti mu da je majmun, udarao ga je snažno po glavi, stavljao ruke u oči, cijelo to vrijeme otac ga je smirivao, govorio da će sve biti u redu, dok je majka u isto vrijeme sve to gledala te vrijeđala oca i govorila ocu da je lud. Nakon što su se djeca uspjela spremiti i staviti u auto za odlazak doktoru otac je bio u pratnji u svom autu. Djeca su odvedena u Opću bolnicu Pula na pregled pedijatru te je pregledom utvrđeno da liječnica nema podatke o eventualnim kroničnim bolestima, alergijama i cijepljenju u pogledu djece, nisu nađeni vidljivi vanjski znakovi ozljeda te pregledom nisu utvrđene kontraindikacije za smještaj djece u ustanovu socijalne skrbi. Nakon što je majci izrečena zabrana pristupa i komunikacije sa djecom istu mjeru je prekršila, a testiranjem majke utvrđeno je da su svi testovi negativni osim na THC koji je pozitivan.

    2.1. Predlagatelj smatra da su čimbenici rizika kod oca VČ, postojanje sumnje na nasilje nad mlt. RČ te postojanje sumnje na obiteljsko nasilje ispred mlt. djece, a kod majke LČ, sumnja na konzumaciju opojnih sredstava, sumnja na nasilje nad mlt. RČ, sumnja na obiteljsko nasilje ispred mlt. djece, sumnja na zanemarivanje razvojnih potreba djece. Kao čimbenici rizika kod mlt. djece su kronološka dob, naime mlt. RČ aktualno ima 6 godina, a mlt. CČ ima 5 godina, te agresivno ponašanje mlt. RČ.

    3. Uvidom u e-spis utvrđeno je i da se pri ovome sudu vodio postupak radi određivanja privremene mjere pod poslovnim brojem R1 Ob-175/2025, a u kojem je otac djece VČ, ovdje drugoprotustranka dana 15. travnja 2025. podnio prijedlog za određivanje privremene mjere radi uređivanja pitanja s kojim bi roditeljem djeca trebala živjeti te određivanje osobnih odnosa mlt. djece s roditeljem s kojim ne stanuju. Navedeni prijedlog povučen je 5. svibnja 2025.

    4. Uvidom u izvješće Centra za pružanje usluga u zajednici Ruža Petrović od 14. svibnja 2025. (u predmetu posl.br. R1 Ob-235/2025) utvrđeno je da bi bilo u interesu djece da se osobni odnosi sa roditeljima odvijaju pod nadzorom stručne osobe jer oboje djece iskazuju veliku želju za majkom. Na navedeni način ostvarili bi se preduvjeti da se djeca u konačnici vrate u obitelj. Roditelje treba uključiti u stručni oblik pomoći po pitanju rada na međusobnim odnosima i jačanja roditeljskih kompetencija. Oboje djece iskazalo je želju za ostvarivanjem osobnih odnosa sa mamom dok bi mlt. CČ osobne odnose željela ostvarivati i sa tatom. Oboje djece iskazuju želju da se vrate kući. U ovom postupku Centar za pružanje usluga u zajednici protivio se prijedlogu budući se djeca nisu adaptirala na smještaj, u ustanovi su nesretni i to jasno verbaliziraju.

    5. Posebna skrbnica provela je razgovor sa mlt. djecom 20. svibnja 2025. radi postupka pod posl.br. R1 Ob-2352025, kako to proizlazi iz podneska od 10. lipnja 2025. Proizlazi da djeca žele ostvarivati osobne odnose sa roditeljima i žele se vratiti kući. Prilikom razgovora mlt. RČ u početku odbija razgovarati, no brzo se opušta. Ima šest godina, ne zna kada mu je rođendan, misli da je na jesen. Sada ide u vrtić, a na jesen kreće u prvi razred osnovne škole. Sebastianova sestra CČ ima 5 godina i također pohađa dječji vrtić. Oboje odmah verbaliziraju da ne žele biti u domu i da se žele što prije vratiti kući. RČ navodi da ga je tata ujutro bacio na pod, a onda je poslije zvao socijalnu radnicu koja je kasnije pričala s mlt. RČ i mlt. CČ, a kasnije ih je socijalna radnica vodila i u bolnicu. Da je tata zvao socijalnu radnicu mlt. RČ kaže da je to sam vidio, a mlt. CČ kaže da joj je o tome rekla mama. Prije nego su došli u Dom stanovali su s mamom u [adresa], a s tatom su se viđali tri puta tjedno. Kod mame vole zajedničko igranje, ondje imaju macu L, slažu lego kocke i crtaju. Mlt. RČ kaže "Najbolje mi je kod mame voljeti mamu i da nam radi tortu i kolače." RČ bi volio kod mame da ona promijeni to "da što prije napravi dokumente i da idemo brzo doma". Kada nešto pogrešno naprave mama im dade kaznu da mlt. RČ mora čistiti pod, a mlt. CČ mora stajati u kutu. Kad su bili kod tate išli su s tatom gledati film Minecraft u kino. Mlt. CČ navodi da ju je tata ogrebao noktima po ruci od čega još uvijek ima ožiljak, no odmah se ispravlja i kaže mi da je pogriješila, da ju je ustvari tu ogrebala maca. Mlt. Liora kod tate jako voli slagati puzzle i jesti, tata dobro kuha. Mlt. RČ navodi da je tata zločest jer ga je bacio na pod iako "nisam ništa prije napravio.". Mlt. Liora potvrđuje ove navode. Mlt. RČ pojašnjava da između mame i tate postoji velika razlika, ako npr. RČ nešto razbije mama mu kaže da to treba pospremiti, a tata ga baci na krevet. Najbolji dan s tatom je mlt. CČ bio kada joj je tata nešto kupio, a mlt RČ kada su išli s tatom u zoološki vrt, ostali su predugo, zoološki vrt se zaključao pa su tražili od čuvara da ih pusti van. Na pitanje koji im je najbolji dan s mamom odgovaraju da je "s mamom svaki dan najbolji. S tatom se nismo puno družili jer nas je stalno udarao i dolazila je policija puno puta." Mlt. RČ samoinicijativno navodi "Ne mogu više živjeti ovako, često plačem, želio bih ići kod mame i CČ jako želi ići kod mame." Najveća briga im je da ne mogu ići kod mame stanovati.

    6. Prilikom izricanja privremen mjere ovaj sud je odredio da će se osobni odnosi roditelja i mlt. djece odvijati uz nadzor stručne osobe koju je imenovao predlagatelj rješenjem od 1. srpnja 2025. Iz izvješća voditeljice mjere nadzora proizlazi u bitnom da majka djecu opterećuje sudskim postupcima, govori ružno o ocu, govori djeci da će otputovati u Češku, a što sve dodatno otežava prilagodbu djece. Majka je ocjenjena kao roditelj koji ne surađuje dovoljno, nije kritična, nema uvida u svoje ponašanje, navodi djecu da formiraju negativno mišljenje o ocu, krši sudsku odluku u odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa sa djecom, dok je otac ocijenjen kao suradljiviji roditelj. Majka je u međuvremenu poduzela radnje za jačanje roditeljskih kapaciteta npr. uključila se u psihosocijalni tretman pri Zavodu za mentalno zdravlje (list 66-67 spisa) i u Opću bolnicu Pula (list 135, 244,245). U odnosu na oca valja istaknuti kako za sada nisu ispunjeni uvjeti da mlt. djeca budu njemu povjerena na skrb iz razloga što je roditeljska skrb uređena presudom suda u Pragu, Republika Češka broj P-4/2022 od 25. svibnja 2022. (list 56-100 spisa). Iz iste proizlazi da se mlt. djeca povjeravaju na skrb majci, a da se otac obvezuje na njihovo uzdržavanje. U odnosu na utvrđenu prisutnost THC-a kod majke ista je dostavila liječničku potvrdu od dana **.**.2025. dr. IČ u kojoj se navodi da LČ navodi da joj je prije 3 godine odstranjen rektalni polip u Češkoj, PhD nalaz – tubulovilozni adenom. Obiteljska anamneza – otac imao ca mok. Mjehura, majka imala ca pankreasa. Dijagnoza – stanje iza odstranjenja rektalnog polipa. Pod napomenom stoji da s obzirom na gore navedeno, pacijentica koristi preventivno ulje canabisa kao i čepiće na bazi canabisa, ima preporuku liječnika iz Češke.

    7. Iz dostavljenog izvješća Republike Češke od 28. kolovoza 2025. (list 263-265 spisa) utvrđeno je da su djeca bila naznačena kao djeca u riziku u periodu od 2. siječnja 2023. do 28. veljače 2024. sukladno češkim propisima socijalne skrbi. Oba roditelja prijavila su se međusobno za fizičko nasilje pred djecom a što je u suprotnosti sa roditeljskom skrbi. U skladu s odgovarajućim češkim propisom, izrađeni su individualni planovi zaštite za maloljetnu djecu, s ciljem osiguranja mirnog okruženja slobodnog od sukoba, (uspostave) aktivne suradnje roditelja sa savjetovalištem, te osiguranja psihijatrijske skrbi za maloljetnu djecu. Roditelji su započeli s pohađanjem savjetovališta u Centru za savjetovanje u obitelji, braku i međuljudskim odnosima u Pragu, s gđom ČČ. Prema dobivenim informacijama od strane navedenog Centra, roditelji su iskazali interes za bračno savjetovanje. Prve konzultacije održane su 23. veljače 2023., kad su se usuglasili o daljnjih šest sastanaka planiranih do kraja svibnja 2023. Međutim, održano je samo jedno savjetovanje, dana 15. ožujka 2023. Otac mlt. djece propustio je zakazane sastanke bez prethodne obavijesti nije iskazao interes za druge datume. Zbog kontinuiranog nedostatka suradnje od strane g. VČ majka mlt. djece kontaktirala je gđu V u svibnju 2023. i prekinula daljnje sastanke, navodeći da će nastaviti dalje suradnju individualno. Roditeljima su dani relevantni kontakti. Otac je primio kontakte radi provođenja Viola programa u Intervencijskom centru. Nije bilo daljnjih informacija o uspostavi individualne suradnje. Na temelju majčinog iskaza interesa za individualnom terapijom, njoj je dan odgovarajući kontakt savjetovališta, ali i u tome slučaju nije bilo moguće potvrditi da je suradnja bila uspostavljena. Savjetovalište je prekinulo suradnju uz navode kako je bez suradnje od strane roditelja i bez obostranog aktivnog interesa, vrlo teško postići potrebne promjene. Majka je ocijenila suradnju na način da se psiholog navodno previše usredotočio samo na njezine probleme u vezi s paničnim napadima i posttraumatskim stresni poremećajem, a očevi problemi su navodno proizlazili iz njegove patološke ljubomore, trauma iz djetinjstva i niskog samopoštovanja. Roditelji nisu bili zadovoljni suradnjom sa savjetovalištem. Mlt. Sebastian započeo je s obveznom predškolom u Češkoj Republici u rujnu 2021. u vrtiću Dolakova. Suradnja s roditeljima je, od strane vrtića ocijenjena dobrom, pri čemu su roditelji naizmjence dovodili i odvodili djecu, koja su redovito pohađala program. U slučaju bolesti, majka je uvijek redovito obavijestila vrtić i izostanci su uredno opravdani. Nakon što su otklonjeni početni problemi prilagodbe na vrtić, njegovo pohađanje nije bilo problematično. Dječak je uživao pohađati vrtić te je lijepo surađivao s odgojiteljicama i djecom. Imao je dobre higijenske navike, vještine brige o samome sebi i prehrambene navike u skladu s dobi. Pohađao je vrtić uredan, prikladno odjeven i počešljan. Sudjelovao je u svim događanjima organiziranim od strane vrtića kad god je bio prisutan. Roditelji su u potpunosti platili troškove programa i troškove prehrane. Prema obavijesti pedijatra kod kojeg su djeca bila upisana u Češkoj Republici, oboje su bili dobro i rijetko su obolijevali. Dr. OČ je bila u kontaktu s majkom, a obitelj je navodno provodila dosta vremena u inozemstvu. Obitelj je živjela u [adresa] u iznajmljenoj kući u [adresa] gdje ih je često posjećivala starija kći gđe LČ, DČ. Obzirom se obiteljska situacija smirila tijekom aktivnosti službe socijalne i prave zaštite ciljevi navedeni u individualnim planovima za zaštitu mlt. djece su ostvareni, slučaj je zatvoren u veljači 2024., budući da djeca više nisu smatrana djecom u riziku.

    8. Radi utvrđivanja osnovanosti ili neosnovanosti zahtjeva odnosno postojanja ili nepostojanja psihičkih smetnji ili poremećaja osobnosti koje bi utjecale na kompetencije roditelja za ostvarivanjem sadržaja roditeljske skrbi određeno je provesti psihijatrijsko vještačenje po vještaku dr. Heleni Marčinko. Iako je sud na ročištu raspravnim rješenjem odredio provesti kombinirano psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje u konačnici je od istoga odustao te je provedeno psihijatrijsko vještačenje, a sve radi žurnosti postupka i adekvatne ocjene roditeljskih kapaciteta. U ovom postupku ne odlučuje se o roditeljskoj skrbi, s kojim će roditeljem djeca stanovati niti o načinu ostvarivanja osobnih odnosa, a koju procjenu i prijedlog bi trebao obrazložiti vještak psiholog. Nalaz i mišljenje vještaka dr. Helene Marčinko zaprimljen je 30. srpnja 2025. Iz istog u bitnom proizlazi da kod oca, SČ ne postoje psihičke smetnje ni poremećaj osobnosti koji bi utjecali na kompetenciju roditelja vezano za pitanje ostvarivanja roditeljske skrbi. Kod majke, LČ postoje povremene psihičke smetnje, a koje proizlaze iz Emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti, impulzivni tip(F.60.30). Navedene smetnje mogu se otkloniti konzistentnom psihoterapijom te nadzorom nad roditeljskom skrbi. Psihoterapijom je potrebno dovesti PČ u stanje u kojem će ona bolje kontrolirati svoju agresiju, sukobljavanje te dobiti uvid u to kako se takvi postupci odražavaju na djecu. Kod oba roditelja ne postoje psihičke smetnje ili poremećaji osobnosti koji bi direktno doveli u opasnost život i zdravlje mlt. djece. Kod oba roditelja prisutan je nemar prema mlt. djeci i preokupiranost vlastitim prioritetima što zasigurno šteti zdravlju djece i može biti uzrokom različitih nesreća. Na strani majke postoje smetnje u vidu Emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti, impulzivni tip. Kroz terapiju ona treba smanjiti svoju impulzivnost, poštivati preporuke o ne nasilnom odgoju djece te razumjeti da govorenje djeci protiv oca predstavlja oblik zlostavljanja djece. Emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti je potrebno liječiti psihoterapijski i povremeno farmakotertapijski, liječenje je dugotrajno. Vještak smatra da bi mlt. djeca mogla nastaviti stanovati sa majkom kada se steknu uvjeti da majka pohađa redovito psihoterapiju i poštuje preporuke osoba koje trebaju vršiti nadzor nad roditeljskom skrbi. Uz nadzor, čije preporuke treba poštivati, oba roditelja mogu preuzeti adekvatnu skrb o djeci.

    8.1. Prilikom saslušanja vještaka ista je pojasnila da na strani majke ne postoje psihičke smetnje koje bi sprečavale da joj se djeca vrate na skrb odmah, ne čekajući dugotrajni psihoterapijski postupak. Naime, u nalazu je navedeno da bi djeca mogla stanovati sa majkom kada se steku uvjeti da ona redovno pohađa psihoterapiju, a iz dokumentacije koja prileži spisu razvidno je da ista redovno pohađa psihoterapiju. Redovni odlascima majka će svoj karakter staviti pod kontrolu. Roditelji moraju znati jasno postaviti granice djeci i pokazati autoritet. Dužina odlaska na psihoterapiju ovisi o intenzitetu odlazaka, međutim već sada činjenica da je majka praćena predstavlja vid podrške i olakšava joj ulogu majke. Smatra da predložena mjera nije u najboljem interesu djece. Budući nakon saslušanja vještaka stranke nisu imale primjedbe na isti, sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka psihijatra dr. Helene Marčinko kao stručan i objektivan, sačinjen sukladno pravilima struke, pa kao takav može predstavljati osnov za presuđenje u ovom predmetu.

    9. Ono što je sporno u ovom postupku je postojanje uvjeta iz čl. 155. st. 1. Obiteljskog zakona. Odredom čl. 155. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da će sud u izvanparničnom postupku roditelju oduzeti pravo na stanovanje s djetetom te će svakodnevnu skrb o djetetu povjeriti drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi na temelju obiteljske procjene nadležnog Zavoda da djetetu ostankom ili povratkom u obitelj prijeti opasnost za život, zdravlje i razvoj ili kada se nisu dogodile planirane promjene u obitelji iz prethodno određenih mjera za zaštitu djeteta. Predlagatelj u bitnom svoj prijedlog da se protustrankama oduzme pravo da žive sa svojom djecom temelji na postojanju sumnji na obiteljsko nasilje između roditelja učinjeno pred djecom, postojanje sumnji na fizičko kažnjavanje mlt. sina, a što sve negativno utječe na pravilan rast i razvoj djece. Međutim, predlagatelj je bez prethodnog izricanja bilo kakve mjere za zaštitu prava i dobrobiti djece najprije iz svoje nadležnosti izrekao najstrožu mjeru i to žurnu mjeru izdvajanja i smještaja izvan obitelji iz čl. 135. Obiteljskog zakona, a koju je kasnije donio i produžio i ovaj sud. Bez da je prethodno predlagatelj izrekao blažu mjere iz vlastite nadležnosti a koje su taksativno navedene u čl. 134. Obiteljskog zakona, podnio je sudu prijedlog radi oduzimanja prva na stanovanje. Sukladno odredbi čl. 128. Obiteljskog zakona tijelo koje provodi postupak prilikom izbora mjere prikladne za zaštitu prava i dobrobiti djeteta dužno je voditi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu ako je takvom mjerom moguće zaštiti prava i dobrobit djeteta. Naime, iz nalaza vještaka jasno proizlazi da ne postoje na strani roditelja, konkretno majke, kojoj su sukladno važećoj sudskoj odluci djeca povjerena na skrb, psihičke smetnje zbog kojih ista ne bi mogla nastaviti skrbiti o djeci, obzirom da se ista odmah od travnja, kada su djeca izdvojena iz obitelji, uključila u psihoterapiju, prema ocjeni ovoga suda ne postoje okolnosti koje bi priječile povratak djece u obitelj.

    9.1. Odredbom čl. 129. Obiteljskog zakona propisano je da izdvajanje djece iz obitelji se određuje samo ako niti jednom blažom mjerom nije moguće zaštiti prava i dobrobit djeteta, a koju zaštitu predlagatelj nije niti pokušao pružiti, budući blaže mjere nije niti izricao. Izdvajanje djece, a koje sada traje od 15. travnja 2025. ne smije biti dulje nego je to nužno da bi se zaštitila prava i dobrobit djece. Navedena svrha u ovom predmetu je postignuta, djeca su u trenutku kada je postojala sumnja na njihovo zlostavljanje izdvojena, međutim trenutno, nakon psihijatrijske procjene roditelja, utvrđeno je da ne egzistira realna opasnost za daljnji razvoj djece. Roditelji imaju pravo na pomoć i potporu da bi se uklinili uzroci izdvajanja i djeca vratila u obitelj, a iz provedenog postupka razvidno je da je majka takvu pomoć zatražila odmah nakon izdvajanja djece.

    9.2. Pravo djeteta da živi sa svojim roditeljima zajamčeno je čl. 63. Ustava Republike Hrvatske, čl. 87. st. 3. i čl. 84. st. 3. Obiteljskog zakona, te čl. 5. Konvencije o pravima djeteta. U konkretnom predmetu protustranke su tijekom života u [adresa], Republika Češka bile uključene u Centar za savjetovanje u obitelji, braku i međuljudskim odnosima, te je zaključak navedenog tijela da su ciljevi navedeni u planovima za zaštitu djece ostvareni, djeca nisu smatrana rizikom, tako da je postupak okončan u veljači 2024. U cijelom tom postupku majka je aktivno sudjelovala, obraćala se za pomoć, savjetovanje i praćenje obiteljske dinamike. Ocjena je ovoga suda kakao su i tada, a i danas, problemi između bivših supružnika, nerazriješen emocionalni odnos, činjenica da su i nakon razvoda braka povremeno zajedno stanovali, eskalacija njihovih međusobnih sukoba, dominantni i otegotni, a ne odnosi koji su direktno usmjereni na djecu. Iz izvješća vrtića koji su djeca pohađala u [adresa] navedeno je da su djeca uredna, normalno se hrane i oba roditelja podjednako ih dovode i odvode iz vrtića, a što ukazuje na normalan psihofizički razvoj i razvoj primjeren dobi. Prilikom razgovora sa posebnom skrbnicom, a i pred odgajateljima u ustanovi u kojoj se trenutno nalaze, mlt. djeca jasno i nedvosmisleno verbaliziraju želju za životom sa majkom, odlaskom iz ustanove i tugom koja ih je snašla izdvajanjem iz obitelji. Majka, u odnosu na oca, često ne poštuje dane joj upute, odnosno dolazi vidjeti djecu u ustanovu u vrijeme kada joj to nije dopušteno, ne prihvaća u cijelosti upute voditeljice mjere i sl. Međutim, redovnim odlascima na psihoterapiju, majka će svoj karakter staviti pod kontrolu, kako to zaključuje vještak prilikom saslušanja. Ukoliko bude ustrajna, kao što je to pokazala u [adresa], ojačati će svoje roditeljske kompetencije.

    10. Prema ocjeni suda, iz provedenih dokaza, naročito provedenog vještačenja, proizlazi da na strani roditelja ne postoje smetnje zbog kojih mlt. djeca ne bi mogla nastaviti stanovati sa roditeljima-majkom. Zbog navedenog valjalo je prijedlog predlagatelja odbiti. Ovaj sud apelira na predlagatelja da i nadalje poduzima korake iz svoje nadležnosti kako bi imao uvid u obiteljsku situaciju roditelja i mlt. djece nakon njihovog povratka u obitelj, te se apelira na majku da se i nadalje uključuje u psihoterapijski tretman.

    11. Sud je ukinuo privremenu mjeru od 18. lipnja 2025. budući je ista određena do okončanja ovog postupka, a sve kako bi mlt. djeca što hitnije bila vraćena u obitelj.

    U Puli,12. rujna 2025.

    S u d a c

    Nataša Horvat

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od tri dana od dana uručenja, odnosno dostave prijepisa odluke (čl. 489. st. 1. Obiteljskog zakona). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu (čl. 489. st. 3. Obiteljskog zakona).

    Dna:

    1. predlagatelju

    2. prvoj protustranci po pun.

    3. drugoj protustranci

    4. trećoj i četvrtvoj protustranci po posebnoj skrbnici

    5. petoj protustranci

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.