Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Pr-220/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Mario Skejić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, OIB:51401063283, 21000 Split, Spinčićeva 1, kojeg zastupa punomoćnica Katarina Zrilić, odvjetnica u Splitu, radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 16. srpnja 2025 u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženika, dana 12. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od 1. veljače 2018.g. do 30. rujna 2024.g. u ukupnom iznosu od 69,44 € zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 20,14 EUR teče od 15. svibanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,48 EUR teče od 15. travanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,76 EUR teče od 15. svibanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,59 EUR teče od 15. lipanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,03 EUR teče od 15. kolovoz 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR teče od 15. prosinac 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,03 EUR teče od 15. siječanj 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR teče od 15. srpanj 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,05 EUR teče od 15. rujan 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,18 EUR teče od 15. siječanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 18,32 EUR teče od 15. svibanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,07 EUR teče od 15. srpanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 3,87 EUR teče od 15. kolovoz 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,81 EUR teče od 15. rujan 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,08 EUR teče od 15. studeni 2022.

do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1. 1. 2023.g. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. 1. 2024. pa sve do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, dok se za više zatraženo, za iznos od 1.290,56 eura, tužiteljica odbija.

II. Nalaže se tužiteljici, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 312,50 eura.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dne 14. ožujka 2023. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi se navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu zdravstvenog djelatnika – inženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike na Zavodu za transfuzijsku medicinu, te da joj je tuženik zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće i to s osnova prekovremenog rada za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, dodatka za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za sve odrađene sate rada, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate rada te naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a pri tome pozivajući se na Zakon o radu, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodatke Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike. Temeljem prednjeg, tužiteljica potražuje od tuženika isplatu iznosa od 1.360,00 eura s pripadajućim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa od po 17,00 eura do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 10. listopada 2024. tuženik navodi kako se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanom i nerazumljivom.

3. Podneskom od 6. lipnja 2025. tužiteljica je, a nakon provedenog vještačenja, uredila tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika isplatu iznosa od 69,44 eura s osnova dodataka na plaću i s osnova naknade plaće za vrijeme godišnjih odmora i bolovanja s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate.

4. Tuženik je u podnesku od 22. lipnja 2025. izjavio kako se izričito protivi smanjenju tužbenog zahtjeva sukladno čl. 190. st.3. ZPP-a, a protivi se preinaci tužbenog zahtjeva za svaki pojedinačni utuženi iznos koji prelazi iznos od 17,00 eura mjesečno te izjavljuje prigovor zastare. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev za utuženo razdoblje od veljače 2018. do rujna 2024.

5. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom obračunskih platnih lista, plana rada i evidencije o radnom vremenu, financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku financije i računovodstvo Zlatku Cvitanoviću, dipl.oec. od 5. svibnja 2025. pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

6. Neprijeporno je između parbenih stranaka da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu zdravstvenog djelatnika-inženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike na Zavodu za transfuzijsku medicinu.

7. Prijeporna je između parbenih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, kao i osnovanost istaknutog prigovora zastare.

8. Ovaj sud smatra tužbeni djelomično osnovanim.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće s osnove neisplaćenog dodatka za otežane uvjete rada temeljem odredbe čl. 55. KU/2018 i Dodatka II KU/2019, za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi temeljem odredbe čl. 58. KU/2018, za isplatu razlike manje isplaćene plaće s osnove neisplaćenih dodataka za rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u drugoj smjeni temeljem odredbi čl. 49. KU/2018, te za isplatu razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a sve zbog pogrešnog načina obračuna naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje, kao i naknade koju tužitelj ima sukladno odredbama ZR- a i TKU-a.

10. Vještačenjem po vještaku za financije i računovodstvo Zlatku Cvitanoviću od 5. svibnja 2025. utvrđeno je, a kako proizlazi iz dokumentacije dostavljene od strane tuženika (evidencije o radnom vremenu i isplatnih lista), da tužiteljica ostvaruje pravo na dodatke za otežane uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i da su joj ti dodatci mjesečno isplaćeni za sve odrađene sate, te da u razdoblju od veljače 2018. do ožujka 2020. nije uopće imala prekovremeno odrađenih sati radi čega nema ni neisplaćenih sati po toj osnovi, dok je u razdoblju od travnja 2020. do rujna 2024. imala neplaćene dodatke za rad subotom, nedjeljom, noću …, kao i neplaćene naknade za godišnji odmor i/ili bolovanje, što znači da joj plaća u tom razdoblju nije ispravno obračunata. Zaključak je vještaka da u razdoblju od ožujka 2017. do ožujka 2020. tužiteljica nije ostvarila niti jedan prekovremeni sat, te nije imala neplaćenih dodataka plaće za posebne uvjete rada (prikazano u Tablici 1., stupac 12), kao niti neplaćenih dodataka plaće za život i zdravlje ljudi (prikazano u Tablici 2., stupac 12), već je imala u razdoblju od veljače 2018. do rujna 2024. neplaćenih dodataka za prekovremeni rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u drugoj smjeni i visini od 56,27 eura/423,93 kn (prikazano u Tablici 3), a , a kao posljedica pogrešno obračunatih dodataka na plaću u razdoblju od veljače 2018. do rujna 2024. tužiteljici je isplaćen manji iznos naknada bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja (do 42 dana) (prikazano u Tablici 4., stupac 14) od 13,17 eura/99,26 kn. Ukupan iznos dodataka na plaću (za prekovremeni rad subotom, nedjeljom …) i naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili bolovanja (do 42 dana) koje tuženik nije isplaćivao tužiteljici u utuženom razdoblju veljača 2018. do rujna 2024. iznosi ukupno 69,44 eura/523,19 kn.

10.1. Vještak je napomenuo kako su razlike po osnovi neisplaćenih naknada za rad noću, subotom … u pojedinim mjesecima bile i negativne, ali radi korektnosti ovog izračuna ti iznosi nisu uzeti u obzir pri obračunu ukupne razlike naknade plaće po tim osnovama jer je zadatak vještačenja utvrditi visinu potraživanja tužiteljice od tuženika, a ne obratno radi, stoga je u Tablici br. 3 uračunao samo pozitivne iznose tih pojedinačnih i ukupnih razlika.

10.2. Na nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Cvitanovića parbene stranke nisu imale primjedbi pa sud isto kao stručno, objektivno i jasno obrazloženo, te dano u skladu s pravilima struke u cijelosti prihvaća.

11. Prema odredbi čl. 49.st.1 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20, 3/23; dalje: KU) osnovna plaća radnika uvećat će se:– za rad noću 40%, – za rad subotom 25 %, – za rad nedjeljom 35 %, – za prekovremeni rad 50%,– za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. St.9.istog članka određeno je da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati (st.10.), a poslodavac je obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad (st.11.)

12. Zakon o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19; dalje: ZR) u čl. 81. propisuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

13. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u čl. 34. navodi da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

14. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 141/12, 24/17, 128/17, 47/18, 123/19, 66/20) u čl. 58. određuje da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana istom pripada naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započelo bolovanje.

14.1. Od 1. svibnja 2022. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 56/2022) u čl. 57. navodi da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% njegove plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili u visini 85% njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ako je to povoljnije za zaposlenika, odnosno ako je u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje zaposlenik za dio razdoblja ili za cijelo razdoblje ostvario pravo na naknadu plaće, tada mu se za to vrijeme obračunava naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu i kao takva se uračunava u prosjek.

15. Podneskom od 6. lipnja 2025. tužiteljica je, a sukladno provedenom vještačenju, smanjila tužbeni zahtjev na način da umjesto iznosa od 1.360,00 eura (s osnova dodataka za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom za sve odrađene sate rada, dodatka za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve dorađene sate, te naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja), potražuje od tuženika za razdoblje od 1. veljače 2018. do 30. rujna 2024. isplatu iznosa od 69,44 EUR, a s osnova dodataka za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom za sve odrađene sate rada, te naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja

16. Tuženik se u podnesku od 22. lipnja 2025. izričito protivi takvom smanjenju tužbenog zahtjeva, protivi se preinaci tužbenog zahtjeva za svaki pojedinačni utuženi iznos koji prelazi 17,00 eura i izjavljuje prigovor zastare.

17. Smanjenje tužbenog zahtjeva smatra se djelomičnim povlačenjem tužbe (tako i VSRH na sjednici Građanskog odjela održanoj 26. travnja 2021., broj Su-IV- 16/2021- 8).

18. Prema odredbi čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) tužba se može povući i nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari, ali samo ako tuženik na to pristane.

19. S obzirom na tuženikovo protivljenje djelomičnom povlačenju tužbe, u ovome predmetu valjalo je odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva u njegovom kondemnatornom dijelu kako je postavljen u tužbi, odnosno podnesku tužiteljice od 30. rujna 2024. u visini postavljenog zahtjeva od 1.360,00 eura.

20. Kako iz vještačenja vještaka Zlatka Cvitanovića proizlazi da tužiteljicu pripada s osnova dodataka na plaću za prekovremeni rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u drugoj smjeni i naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanje (do 42 dana) ukupan iznos od 69,44 eura, navedeni iznos je tužiteljici i dosuđen, dok je za više zatraženo, za iznos od 1.290,56 eura (1.360,00 eura – 69,44 eura), tužiteljica odbijena u svom zahtjevu.

20.1. Na dosuđeni iznos od 69,44 eura tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate (čl. 92. st. 3. ZR/14), koje kamate se ne dosuđuju na pripadajući iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je sadržan u bruto iznosu temeljem odredbe čl. 45. st.1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), kako je i tužiteljica pravilno zatražila, a kako je odlučeno u točki I izreke presude.

21. Nadalje, tuženik ističe kako je tužiteljica pojedina potraživanja i to potraživanje za svibanj 2018. uredila na način da traži isplatu iznosa od 20,14 eura umjesto dosadašnjih 17,00 eura, međutim, za istaknuti je da tužiteljica u tužbenom zahtjevu za mjesec svibanj 2023. ne potražuje isplatu iznosa od 20,14 eura umjesto dosadašnjih 17,00 eura, već potražuje isplatu iznosa od 69,44 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 20,14 eura teče od 15. svibnja 2023., tako da se ovdje ne radi o preinaci tužbenog zahtjeva povećanjem istog, već se radi o smanjenju tužbenog zahtjeva kojem se tuženik protivio. U tom smislu je neutemeljen i prigovor zastare, jer tužiteljica podneskom od 6. lipnja 2025. nije preinačila (povećala tužbeni zahtjev) već ga je smanjila.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 25/13 , 89/14, 70/19 i 80/22 - drugdje u tekstu ZPP-a), te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23; dalje Tarifa).

22.1. Tužiteljici pripada sljedeći trošak: jednokratna nagrada od 100,00 eura, uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 25,00 eura, ukupno 125,00 eura.

22.2. Tuženiku, a prema VPS i popisu troška, pripada sljedeći trošak: za sastav podneska od 24. 5. 2025. i 22. 6. 2025. po 100 bodova, te za pristup ročištu za objavu i uručenje presude 50 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 500,00 eura, na ime PDV-a iznos od 125,00 eura, ukupno iznos od 625,00 eura.

22.3. S obzirom na to da je tužiteljica u postupku uspjela s 25 % ( u osnovu 20 %, a 5 % u visini tužbenog zahtjeva, ukupno s 25 %), a tuženik je uspio s 75 %, to je razlika postotaka uspješnosti 50 % u korist tuženika pa je tuženiku od gore navedenog iznosa priznat toliki postotak, što daje iznos od 312,50 eura, a kao u točki II izreke presude. Tuženiku nisu priznati troškovi naznačeni kao "sastav pisanog 16. srpnja 2025." i kao "sudska pristojba", jer od 16. srpnja 2025. nije bilo pisanog podneska, dok je zahtjev za naknadom troškova sudske pristojbe neodređeno postavljen. Naime, odredbom čl. 164. st.2. ZPP-a stranka je dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu, a što ovdje tuženik nije učinio.

U Splitu 12. rujna 2025.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA: - pun. tužiteljice

- pun. tuženika