Pr-6275/2021-27

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jerki Kovačić Garac, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice-specijalista GU, u pravnoj stvari tužitelja ĆU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvj. u OD Ljubičić-Vrdoljak & partneri iz Splita, protiv tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB:52634238587 zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17.veljače 2025. u nazočnosti tužitelja sa zamjenikom punomoćnika i zz tuženika, po objavi presude dana 12.rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 5.540,87 eura bruto sa zakonskom zateznom kamatom:

- na iznos od 64,67 € počev od 09.05.2017.g.

- na iznos od 124,28 € počev od 09.06.2017.g.

- na iznos od 117,81 € počev od 08.07.2017.g.

- na iznos od 131,86 € počev od 08.08.2017.g.

- na iznos od 69,97 € počev od 08.09.2017.g.

- na iznos od 67,48 € počev od 10.10.2017.g.

- na iznos od 131,00 € počev od 08.11.2017.g.

- na iznos od 124,67 € počev od 09.12.2017.g.

- na iznos od 140,17 € počev od 09.01.2018.g.

- na iznos od 120,76 € počev od 09.02.2018.g.

- na iznos od 75,92 € počev od 09.03.2018.g.

- na iznos od 141,81 € počev od 09.04.2018.g.

- na iznos od 137,11 € počev od 09.05.2018.g.

- na iznos od 78,41 € počev od 09.06.2018.g.

- na iznos od 127,72 € počev od 10.07.2018.g.

- na iznos od 150,03 € počev od 09.08.2018.g.

- na iznos od 118.66 € počev od 08.09.2018.g.

- na iznos od 45,30 € počev od 10.10.2018.g.

- na iznos od 139,40 € počev od 09.11.2018.g.

- na iznos od 48,44 € počev od 08.12.2018.g.

- na iznos od 146,07 € počev od 09.01.2019.g.

- na iznos od 60,12 € počev od 08.02.2019.g.

- na iznos od 145,27 € počev od 08.03.2019.g.

- na iznos od 119,55 € počev od 09.04.2019.g.

- na iznos od 139,16 € počev od 09.05.2019.g.

- na iznos od 157,67 € počev od 08.06.2019.g.

- na iznos od 122,29 € počev od 09.07.2019.g.

- na iznos od 79,12 € počev od 09.08.2019.g.

- na iznos od 147,50 € počev od 10.09.2019.g.

- na iznos od 154,41 € počev od 08.10.2019.g.

- na iznos od 157,30 € počev od 09.11.2019.g.

- na iznos od 126,80 € počev od 10.12.2019.g.

- na iznos od 57,41 € počev od 09.01.2020.g.

- na iznos od 156,42 € počev od 08.02.2020.g.

- na iznos od 147,16 € počev od 10.03.2020.g.

- na iznos od 58,07 € počev od 09.04.2020.g.

- na iznos od 163,47 € počev od 09.05.2020.g.

- na iznos od 27,70 € počev od 09.06.2020.g.

- na iznos od 116,29 € počev od 08.07.2020.g.

- na iznos od 63,82 € počev od 08.08.2020.g.

- na iznos od 144,71 € počev od 08.09.2020.g.

- na iznos od 80,17 € počev od 09.10.2020.g.

- na iznos od 154,72 € počev od 10.11.2020.g.

- na iznos od 159,40 € počev od 09.12.2020.g.

- na iznos od 178,85 € počev od 09.01.2021.g.

- na iznos od 147,32 € počev od 09.02.2021.g.

- na iznos od 82,85 € počev od 09.03.2021.g.

- na iznos od 91,78 € počev od 09.04.2021.g.

do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (NN 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (NN 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na naplatu zakonske zatezne kamate:

- na iznos od 64,67 € počev od 01.05.2017. - 08.05.2017.

- na iznos od 124,28 € počev od 01.06.2017.-08.06.2017.

- na iznos od 117,81 € počev od 01.07.2017.07.07.2017.

- na iznos od 131,86 € počev od 01.08.2017. -07.08.2017.

- na iznos od 69,97 € počev od 01.09.2017.-07.09.2017.

- na iznos od 67,48 € počev od 01.10.2017.-09.10.2017.

- na iznos od 131,00 € počev od 01.11.2017. -07.11.2017.

- na iznos od 124,67 € počev od 01.12.2017. -08.12.2017.

- na iznos od 140,17 € počev od 01.01.2018. -08.01.2018.

- na iznos od 120,76 € počev od 01.02.2018. -08.02.2018.

- na iznos od 75,92 € počev od 01.03.2018.-08.03.2018.

- na iznos od 141,81 € počev od 01.04.2018. -08.04.2018.

- na iznos od 137,11 € počev od 01.05.2018. -08.05.2018.

- na iznos od 78,41 € počev od 01.06.2018.-08.06.2018.

- na iznos od 127,72 € počev od 01.07.2018. -09.07.2018.

- na iznos od 150,03 € počev od 01.08.2018. -08.08.2018.

- na iznos od 118.66 € počev od 01.09.2018. -07.07.2018.

- na iznos od 45,30 € počev od 01.10.2018.-09.10.2018.

- na iznos od 139,40 € počev od 01.11.2018. -08.11.2018.

- na iznos od 48,44 € počev od 01.12.2018.-07.12.2018.

- na iznos od 146,07 € počev od 01.01.2019. -08.01.2019.

- na iznos od 60,12 € počev od 01.02.2019.-07.02.2019.

- na iznos od 145,27 € počev od 01.03.2019.-07.03.2019.

- na iznos od 119,55 € počev od 01.04.2019. -08.04.2019.

- na iznos od 139,16 € počev od 01.05.2019.-08.05.2019.

- na iznos od 157,67 € počev od 01.06.2019. -07.06.2019.

- na iznos od 122,29 € počev od 01.07.2019. -08.07.2019.

- na iznos od 79,12 € počev od 01.08.2019.-08.08.2019.

- na iznos od 147,50 € počev od 01.09.2019. -09.09.2019.

- na iznos od 154,41 € počev od 01.10.2019. -07.10.2019.

- na iznos od 157,30 € počev od 01.11.2019. -08.11.2019.

- na iznos od 126,80 € počev od 01.12.2019.-09.12.2019.

- na iznos od 57,41 € počev od 01.01.2020.-08.01.2020.

- na iznos od 156,42 € počev od 01.02.2020. -07.02.2020.

- na iznos od 147,16 € počev od 01.03.2020. -09.03.2020.

- na iznos od 58,07 € počev od 01.04.2020.-08.04.2020.

- na iznos od 163,47 € počev od 01.05.2020. -08.05.2020.

- na iznos od 27,70 € počev od 01.06.2020.-08.06.2020.

- na iznos od 116,29 € počev od 01.07.2020. -07.07.2020.

- na iznos od 63,82 € počev od 01.08.2020.-07.08.2020.

- na iznos od 144,71 € počev od 01.09.2020. -07.09.2020.

- na iznos od 80,17 € počev od 01.10.2020.-08.10.2020.

- na iznos od 154,72 € počev od 01.11.2020. -09.11.2020.

- na iznos od 159,40 € počev od 01.12.2020. -08.12.2020.

- na iznos od 178,85 € počev od 01.01.2021.-08.01.2021.

- na iznos od 147,32 € počev od 01.02.2021. -08.02.2021.

- na iznos od 82,85 € počev od 01.03.2021.-08.03.2021.

- na iznos od 91,78 € počev od 01.04.2021.-08.04.2021.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji se odnosi na potraživanje zakonske zatezne kamate tekuće na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom bruto iznosu.

IV. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.265,45 eura uvećan za zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, koja se na navedeni iznos obračunava po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.U tužbi predanoj ovom sudu dana 30.lipnja 2021. navodi se da je tužitelj rješenjem MUP-a, PU Splitsko-dalmatinske kao policajac raspoređen u ispostavi granične policije Trilj na radno mjesto policijskog službenika za graničnu kontrolu, a kojim rješenjem da mu je utvrđena i plaća za opisane poslove. Navedeno je da tužitelj obavlja od studenoga 2010. opisane poslove i dolazi na posao 45 minuta ranije te da odlazi s posla 45 minuta kasnije po nalogu nadređenih osoba, te da njegov rad ima tretman rada u turnusima, odnosno rada dužeg od punog radnog vremena, a koji rad da tužitelj po osnovu rada u smjenama i u turnusima stvarno obavlja, te koji rad da tužitelju nije plaćen, a što da je protivno odredbama Zakona o radu i KU-a za državne službenike i namještenike i to članka 44.stavka 1. KU-a. Tužitelj da se prije podizanja tužbe obratio nadležnom državnom odvjetništvu u Splitu sa zahtjevom za mirno rješenje spora dana 30.ožujka 2021. sukladno odredbi članka 186. a ZPP-a, ali da do podnošenja tužbe na navedeni zahtjev nije odgovoreno. Tužitelj početno tužbom u tom smislu traži isplatu po navedenom osnovu od 52.640,00 kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2.Tužena u odgovoru na tužbu navodi da osporava navode iz tužbe te prije svega ističe kako se po zahtjevu za mirno rješenje spora tužitelja očitovao na način da je tužitelju predložio sklapanje nagodbe u iznosu od 3.704,52 kn bruto te se u tom dijelu tuženik ne protivi tužbenom zahtjevu, a u odnosu na više traženo se protivi. Tuženik djelomično osporava kako osnovu tako i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Opreza radi, a kako nije moguće utvrditi za koje razdoblje tužitelj potražuje navedeni iznos tuženik ističe prigovor zastare. Također, napominje se da tužitelju ne pripadaju zatezne kamate koje teku na bruto iznose obzirom da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek isplatom plaće, a sve u smislu odredbi Zakona o porezu na dohodak Tužitelj da je u utuženom razdoblju bio raspoređen na rad na granične prijelaze za pogranični promet (GPZPP) te na međunarodne granične prijelaze (MNGP) kao i na zaštiti državne granice (grupe I, II i III). U odnosu na MNGP ističe kako u navedenom razdoblju ne postoji obveza kako ranijeg dolaska na posao tako ni kasnijeg odlaska s posla. Naime, za navesti je da je za te prijelaze postojala samo obveza dolaska pola sata ranije i to za razdoblje do 14. listopada 2013. od kada se primopredaja službe vrši na samom graničnom prijelazu, zbog čega policijski službenici u smjenu dolaze točno na njezinom početku, a istu napuštaju po njezinom završetku. Isto tako, nije postojala obveza ranijeg dolaska u službu niti kasnijeg odlaska kada je tužitelj bio raspoređen na rad u grupama II i III za zaštitu državne granice dok je u slučaju kad je tužitelj bio raspoređen na rad u grupi I za zaštitu državne granice postojala obveza dolaska pola sata ranije zbog otpreme službe i to do 12. -og mjeseca 2015. odnosno službenog otvaranja graničnog prijelaza „Cera-Vir“ kada ta obveza prestaje. Što se tiče GPZPP nije sporno da je tužitelj imao obvezu doći na posao pola sata ranije odnosno u PGP Trilj sve radi otpreme službe i prijevoza službenim vozilima do graničnog prijelaza na kojem je obavljao službu. Međutim, da nije imao obvezu da se nakon odrađene smjene na graničnim prijelazima vraća u PGP Trilj. Stoga, vrijeme koje isti provede u vožnji po završetku smjene od graničnog prijelaza do PGP Trilj bez obveze zadržavanja u policijskoj postaji ne može se smatrati radom za koji bi mu pripadala zatražena naknada. Slijedom iznijetoga tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u odnosu na više traženi iznos od 3.704,52 kn te naložiti tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka.

3.U daljnjem tijeku postupka tužitelj navodi da je u predmetnom razdoblju radio u na radnom mjestu policijski službenik za graničnu kontrolu u Postaji granične policije Trilj, koje poslove je obavljao u turnusima. Isto tako da su policijski službenici bili u obvezi pola sata prije posla doći u policijsku postaju u Trilju radi zaduženja kao i pola sata nakon posla radi razduživanja, u protivnom bi morali pisati službenu bilješku i obrazlagati svoje ne postupanje nadređenima. Također, tužitelj da je morao na radno mjesto dolaziti službenim vozilom koje je morao prvo preuzeti u policijskoj postaji te na radnom mjestu predati službeniku koji završava smjenu te se vrši primopredaja smjene koja također može potrajati određeno vrijeme jer svi granični prijelazi nisu jednako udaljeni. Stoga, tužitelj da je radio dulje od punog radnog vremena i to za jedan sat i 30 minuta pa ga slijedom toga pripada pravo na uvećanu plaću.

3.1.Konačno, podneskom od 4.veljače 2025. tužitelj je sukladno izračunu vještaka precizirao tužbeni zahtjev, te zatražio isplatu iznosa od 5.540,87 eura bruto, sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, za od svibnja 2017. do travnja 2021.

3.2. Glede preciziranog tužbenog zahtjeva, tuženik je naveo da nema primjedbi na matematički izračun, ali da osporava metodologiju obračuna vještaka, ne predlažući pritom dopunu postojećeg pisanog nalaza i mišljenja ili provođenje novog vještačenja.

4.Tijekom postupka izvedeni su dokazi: pregledom zahtjeva za mirno rješenje spora od 26.03.2021., dopisa nacionalnog sindikata policije od 13.02.2017., odluka priloženih u spis (list 8-48), zapisnika iz drugih parničnih predmeta-suglasnošću stranaka pročitani su iskazi svjedoka MU, ZU, AU, GUD, ĐU i KU (sadržani u zapisnicima posl. br. Pr-906/17, Pr-21/18, Pr-22/18), obračunske liste za razdoblje od travnja 2017. do ožujka 2021, knjižice vozila reg. oznake [registarska oznaka], saslušanjem tužitelja, vještačenjem po vještaku za financije Marijanu Joviću.

5.Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

6.Stranke su popisale parnični trošak.

7.Među strankama nije sporna činjenica da je tužitelj djelatnik u MUP-u, Ispostavi granične policije u Trilju na radnom mjestu policijskog službenika za graničnu kontrolu, a kojim rješenjem mu je i utvrđena plaća za opisane poslove. Također nije sporno ni to da je tužitelj podnio tuženoj zahtjev za mirno rješenje spora od 26.03.2021., međutim tužena nije dostavila dokaz da je tužitelju odgovoreno niti da mu je predloženo sklapanja nagodbe u iznosu od 3.704,52 kn.

7 .1.Prijeporno je pripada li tužitelja naknada za rad koji je bio duži od punog radnog vremena za utuženo razdoblje.

8.U svojem iskazu tužitelj navodi da je kao policijski službenik raspoređen na rad u postaji granične policije PP Trilj od 1992., da je zadužen za kontrolu prelaska državne granice te za kontrolu graničnih prijelaza za pogranični promet Cera, Dvorine i Aržano-Pazar te za kontrolu graničnih prijelaza za međunarodni promet Bili Brig, Prisika i Kamensko. Redovno radno vrijeme da je od 07-19 sati te od 19-07 sati s izuzetkom u odnosu na granični prijelaz Bili Brig kada je radno vrijeme od 06:30- 18:30 te od 18:30-06:30 sati. Nalogom nadređenih da mora doći na posao minimalno pola sata prije redovnog radnog vremena kako bi od nadređenog zaprimili brzojave i upute za rad te kako bi se ukrcali u službeni vozilo koje ih prebacuje na granični prijelaz. Po završetku smjene ponovno se ukrcavaju u službeno vozilo te se vraćaju u policijsku postaju Trilj kako bi nadređenom predali službenu dokumentaciju te upisivali kilometražu koju su prešli sa službenim vozilom i vrijeme povratka, a što da se sve može i provjeriti uvidom u knjižicu službenog vozila. Sama primopredaja smjene da se vrši se na graničnim prijelazima. Na graničnim prijelazima za pogranični promet primopredaja smjene da traje cca 5-10 min, dok na prijelazima za međunarodni promet traje i duže ovisno o tome koliko dokumentacije, službenih prostorija i opreme treba pregledati, uglavnom nekakvih 10-15 min. Predaju izvješća nakon obavljene smjene, te razduživanje ključeva i dokumentacije da obavlja voditelj smjene, međutim službeno vozilo ide od jednog pograničnog prijelaza do drugog i kupi sve policijske službenike po završetku smjene te se tako svi zajedno vraćaju u policijsku postaju Trilj. Razduživanje vozila i dokumentacije da traje otprilike nekakvih 5-6 min. Mogućnost da direktno iz kuće dođe na granični prijelaz bez obveze prethodnog dolaska u policijsku postaju Trilj, postoji od mjeseca prosinca 2021. i to samo za granični prijelaz za pogranični promet Dvorine i Cera. U tom slučaju da mora krenuti od kuće minimalno više od sat vremena ranije, koliko mu treba i za povratak.

9.Odredbom čl. 44. st.1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 89/12 i 104/13, dalje: KU) propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, i to: za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5%. Iz citirane odredbe proizlazi da rad u turnusu ne isključuje druge oblike uvećanja plaće ( osim naknade za rad u drugoj smjeni) stoga su državni službenicima i namještenicima sukladno KU priznaju određena prava na dodatke na plaću koji jedne druge ne isključuju osim slučaju dodatka u turnusu i rada u drugoj smjeni.

10.Iz iskaza saslušanog tužitelja u ovom postupku, te svjedoka i stranaka u istovrsnim predmetima Pr-906/17, Pr-21/18 i Pr-22/18 (radi ekonomičnosti postupka, a uz suglasnost stranaka, iskazi u predmetnom postupku pročitani u dokazne svrhe) te pregledane dokumentacije u ovom postupku neprijeporno je utvrđeno da je tužitelj pretežno radio u utuženom periodu na pograničnim prijelazima i to Cera, Dvorine i Aržano-Pazar te za kontrolu graničnih prijelaza za međunarodni promet Bili Brig, Prisika i Kamensko, da mora doći na posao minimalno pola sata prije redovnog radnog vremena kako bi od nadređenog zaprimio brzojave i upute za rad te kako bi se ukrcao u službeno vozilo koje ih prebacuje na granični prijelaz. Iz navedenog jasno proizlazi da je tužitelju kao i saslušanim svjedocima (u istovrsnim predmetima) bila obveza dolaziti u policijsku postaju radi zaduživanja i razduživanja i to pola sata ranije, te da su se isti imali obvezu vraćati u PP Trilj. Također je istima za primopredaju službe na graničnim prijelazima trebalo otprilike 5 -10 minuta. Za zaključiti je kako je tužitelj od dolaska na posao pa do odlaska radio duže od punog radnog vremena pa ga slijedom toga pripada pravo na uvećanu plaću. Zakon o radu ne poznaje vrednovanje rada odnosno utvrđivanje radnog odnosa na pola sata ili neku manju mjernu jedinicu, već jedino i isključivo se radni odnos, radno vrijeme, prekovremeni rad, raspored radnog vremena i slično utvrđuju i ugovaraju u punim satima, a tužena nije dokazala suprotno. Tužitelj je svoje potraživanje obračunao sukladno evidenciji o više odrađenim satima koje je odradio izvan redovnog radnog vremena u utuženom razdoblju, a koje je dostavila tužena, a koju visinu tužena nije niti osporila.

11.Naime, na okolnost visine tužbenog zahtjeva izveden je dokaz vještačenjem po vještaku financijske struke Marijanu Joviću, a sve prema dostavljenim obračunskim ispravama tužitelja. Isti je u svojem nalazu i mišljenju naveo da u periodu od 15.04.2017. do 15.03.2021., ukoliko je tužitelj radio sat i trideset minuta po turnusu dulje od redovne satnice, tuženik kao poslodavac da je tužitelju isplatio manju naknadu plaće u ukupnom bruto 1 iznosu od 5.540,87 eura.

12 . Upravo s obzirom na tako izrađeni nalaz i mišljenje vještaka, tužitelj je uredio tužbeni zahtjev podneskom od 4.veljače 2025., dok je tuženik naveo da nema primjedbi na visinu uređenog zahtjeva, te je sud ocjenom svih dokaza u ovom postupku sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, te primjenom pravila o teretu dokazivanja usvojio tužbeni zahtjev te uzimajući u obzir sve gore navedeno donio odluku kao u toč.I.izreke presude.

13.U odnosu na istaknuti prigovor zastare, odredbom 139. Zakona o radu propisano je da ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za 5 godina, pa je tako tužiteljevo najstarije potraživanje iz travnja 2017., dospjelo najkasnije 15.svibnja 2017. Kod činjenice da je zahtjev za mirno rješenje spora tuženiku uputio 30.ožujka 2021. kojim je zahtjevom prekinuo zastaru, to se istaknuti prigovor zastare ukazuje neosnovanim.

14.Prema čl. 92. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14 i 127/17), ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.

15.Sukladno čl. 36. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj 112/17 i 12/18 ) plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec. Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana.

16.Prema čl. 183. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje, a sukladno čl. 29. st. 2. istog Zakona, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

17.S obzirom na navedene zakonske odredbe trebalo je odrediti isplatu zakonske zatezne kamate na svaki pojedinačni utuženi iznos od prvog slijedećeg dana od dana kada je izvršena isplata plaće, a sve prema priloženim obračunskim ispravama.

18.Na dosuđeni iznos tužitelju pripada zakonska zatezna kamata koja na svaki pojedinačni mjesečni iznos po stopi uređenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, a sve prema odredbi članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15) prema kojoj, ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka 14. ovoga Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili mirovinu po sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju; i odredbi članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15) prema kojoj primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi zatezne kamate isplaćene po osnovi plaće ili mirovine koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima po sudskoj presudi. Kamate koje se isplaćuju po osnovi plaće ili mirovine isplaćene sa zakašnjenjem, bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada prema članku 14. Zakona i članku 11. ovoga Pravilnika u ukupnom iznosu. Dakle, bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi sve do trenutka isplate, u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, nije u potpunosti dospjela na naplatu odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek isplatom same plaće, a predmetni dodaci smatraju se dijelom plaće, pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, pa je u tom dijelu tužitelj odbijen, a kako je odlučeno u toč. III. izreke presude.

19 . Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. i čl.155 ZPP-a, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 138/2023, dalje Tarifa) te popisu troška punomoćnika tužitelja i zz tuženika.

19.1.Tužitelju je valjalo priznati slijedeći trošak: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora -100 bodova (Tbr.7. toč.8), za sastav tužbe-100 bodova, za sastav podneska od 21.12.2021. i 04.02.2025.-svaki po 100 bodova, za zastupanje na ročištu od 19.12.2022., 03.04.2023., 27.05.2024., 17.02.2025.-svako po 100 bodova, ukupno 800 bodova (vrijednost 1 boda=2,00 eura) odnosno 1.600,00 eura+PDV=2.000,00 eura. Na taj iznos valja nadodati i 265,45 eura na ime troškova vještačenja, tako da ukupni trošak tužitelja iznosi 2.265,45 eura.

19.2.Iz stanja spisa (odgovora na tužbu) proizlazi da je tuženica djelomično priznala predmetno potraživanje (za iznos od 3.704,52 kn tj. 491,67 eura), međutim, propustila je svoju obvezu ispuniti u vrijeme njezine dospjelosti, slijedom čega je tužitelj morao pokrenuo predmetni postupak, pa je po mišljenju ovog suda nedvojbeno da je u ovom predmetu tuženica dala povoda za tužbu, pa radi toga na strani tužitelja nije nastala obveza naknade troškova postupka tuženici u smislu čl. 157. ZPP, već je bilo mjesta primjeni odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP. S obzirom na navedeno odlučeno je kao u toč.IV izreke.

Split, 12.rujna 2025.

SUDAC

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja,

- zz tuženika

- u spis