REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-699/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Starčević, u pravnoj stvari tužitelja HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tužene Republika Hrvatska, OIB:52634238587 – za Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB:66486182714, zastupane po ODGO- Građansko upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana, 05. svibnja 2023. u prisutnosti tužitelja osobno i zz tuženika HĆL, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB:52634238587 – za Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB:66486182714 da tužitelju HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati iznos koji će se utvrditi nakon što se izvedu dokazi uvidom u evidenciju o radnom vremenu i obračuna plaća za utuženo razdoblje te provede financijsko-knjigovodstveno vještačenje, sa zakonskim zateznim kamatama od 01.04.2015. pa do isplate sve u visini stope određene čl. 29. st 2. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznos pa do isplate.

II. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB:52634238587 – za Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB:66486182714 da tužitelju HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] na ime razlike neisplaćene plaće za godišnji odmor isplati iznos od 5.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa od 16-tog u mjesecu za prethodni mjesec, po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena u roku od 8 dana.

III. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB:52634238587 – za Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB:66486182714 da tužitelju HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknadi parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a koja kamata teče od 31. siječnja 2023. pa sve do isplate, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB:52634238587 – za Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB:66486182714 naknadi parnični trošak u iznosu od 425,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a koja kamata teče od 31. siječnja 2023. pa sve do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlen kod tuženika Republike Hrvatske- Ministarstva unutarnjih poslova sa zvanjem policijski službenik. Tužitelj smatra da mu poslodavac cijelo vrijeme pogrešno obračunava plaću te da je svaki mjesec uskraćen u plaći sa različitim iznosima, ali u prosjeku oko 66,36 eura mjesečno. Naime, odredbom Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, određeno je da se plaća policijskog službenika sastoji od osnovne plaće i dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima. Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike st. 35. do 40. opisan je način obračuna plaće i dodatka na plaću policijskim službenicima.

Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složnosti poslova radnog mjesta na koji je raspoređen, uvećan za 05 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica za izračun plaće od 01. studenog 2017. iznosi 5.421,54 kn. Dodaci na osnovnu plaću su uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga povećanja plaće.

Nadalje, čl. 38.-39. Kolektivnog ugovora, točno čl. 38. propisano je da se osnovan plaća službenika i namještenika uvećava za svaki sat rada i to : za rada noću (40 %), za prekovremeni rad (50 %), za rad subotom (25 %), za rad nedjeljom (40 %), za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs (150%) u drugoj smjeni (10 %), dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta (10%) i rad u turnusu (5 %). Nadalje, ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanost za (8 %), ako službenik ima znanstveni stupanj dr. znanosti (15 %). Člankom 39. Kolektivnog ugovora propisuje da službenici namještenici imaju prvo na povećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnom tijelu i to: 20 do 29 godina 4 %, od 30-35 godina 8 %, a od 35 godina i više 10 %.

Dakle, osnovna plaća policijskog službenika i namještenika utvrđuje se umnoškom koeficijenata složenosti poslova radnog mjesta na koje je policijski službenik raspoređen i osnovica za izračun plaće koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske posebnim propisom, uvećane za 0,5 % za svaku godinu navršenog radnog staža.

Nadalje odredbom 44. st.3. KU, određeno je da se državni službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebni uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog čanka, uvećavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. To znači da se osnovica množi sa koeficijentom složenosti poslova radnog mjesta i tako dobiveni iznos uvećava za uvjete rada, zatim za dodatak na zvanje i potom se dodaje minuli rad, Tako izračunata bruto plaća se dijeli sa redovnim mjesečnim fondom sati te se dobije vrijednost jednog bruto sata, koji je osnovica za uvećanje iz članka 38 KU (25 % rad subotom, 35 % rad nedjeljom, 40 % rad noću i itd.).

U razdoblju od ožujka 2015. do ožujka 2020. poslodavac nije na navedeni način obračunavao plaću, tako da je tužitelj mjesečno uskraćen za određeni iznos plaće koje samostalno ne može izračunati, odnosno precizirati u ovom zahtjevu. tužitelj je suglasan da se na opisani način sukladno KU izvrši obračun razlike plaće, odnosno da se izvrši vještačenje kojim bi se utvrdilo točan iznos razlike plaće. S obzirom na specifičnu djelatnost tuženika, poslovi se obavljaju kontinuirano, uključujući subote, nedjelje, rad noću, u turnusima, rad u pripravnosti, dežurstva i dr. Odnos tužitelja i tuženika reguliran je ugovorom o radu, Zakonom o radu, kao i važećim Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. S obzirom da se naknada plaće određuje najmanje u visini radnikove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, a obračun plaće je umanjen na štetu tužitelja kao radnika, to je tužitelj uskraćen i za iznos naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Stoga na ime naknade razlike obračuna naknade plaće za godišnji odmor potražujemo iznos od 1.000,00 kn godišnje.

2. U odgovoru na tužbu tužena ističe prigovor mjesne nenadležnosti, obzirom da je tužba prvotno podnesena Općinskome sudu u Osijeku.

Naime, odredbom članka 48.st.3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92,58(93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19) propisano je da je za suđenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opće mjesno nadležna sud na čijem području tužitelj ima prebivalište.

Ocjenjivanje nadležnosti obavlja se na temelju navoda u tužbi i na temelju činjenica koje su sudu poznate sukladno odredbi čl. 15.st.2 Zakona o parničnom postupku.

Pored navedenog , odredbom čl. 65. Zakona o parničnom postupku, propisano je ako je u sporu iz radnog odnosa tužitelj radnik, za suđenje je nadležan, pored suda koji je opće mjesno nadležan za tuženika i sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na čijem bi se području rad morao obavljati te sud na čijem je području zasnova rad i odnos.

Kako je predmet ovog spora zahtjev tužitelja za isplatom iz radnog odnosa, a isti je zaposlen u Ministarstvu unutarnjih poslova čije mjesto rada nije na području Policijske uprave osječko-baranjske, niti to proizlazi iz činjeničnog navoda u tužbi i priloženih obračunskih isprava za isplatu plaće tužitelju, a također nema niti prebivalište na području mjesne nadležnosti Općinskog suda u Osijeku, te se predlaže naslovljenom sudu da se proglasi mjesno nenadležnim i ustupi predmet nadležnom sudu na daljnje postupanje.

Nastavno zastupnik po zakonu tuženika osporava osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva, te ističe da je rješenje o plaći tužitelja upravni akt sukladno odredbi čl. 46. Zakona o polici "Narodne novine" broj 34/11,130/12, 89/14,151/14,33/15,¸121/16 i 16/19). Kako protiv tog rješenja tužitelj nije podnio žalbu Odboru za državnu službu , odnosno nije pokrenuo upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, to isti u ovom postupku nema pravo zahtijevati drugačiji način obračuna plaće od onog koji je izvršen u skladu s rješenjem o plaći koje je postalo pravomoćno i izvršno. Tužitelj u tužbi navodi da tuženik ne obračunava plaće u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike pa da mu se na taj način pogrešno obračunava mjesečna plaća, kao i dodaci na mjesečnu plaću, na način da mu se plaća obračunava i isplaćuje u umanjenom iznosu.

Tužba tužitelja je nejasna jer ne sadrži sve činjenice na kojima isti temelji tužbu i tužbeni zahtjev, te dokaze kojima potkrepljuje činjenične navode iz tužbe, pa bi tužitelj trebao točno specificirati što to tučena kod obračuna plaće ne obračunava u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora kako on to navodi, sukladno odredbi čl. 186. st.1 zakona o parničnom postupku.

Tužitelj u tužbi citira određene propise ali ne ukazuje što to točno tužitelj pogrešno obračunava prilikom izračuna plaće tužitelja. U tužbi se poziva na primjenu odredbi Kolektivnog ugovora, a koje se primjenjuje samo u određenom dijelu u odnosu na odredbe čl.78. -80. zakona o polici i Uredbu o plaćama policijskih službenika("Narodne novine" broj 129/11, 82/12, 25/13, 40/13, 32/15, 40/15, 40/16, 1/17, 129/17, 5/18, 66/18, 09/18 i 24/19), koji se primjenjuju kao lex specialis. Naime, bilo bi protivno odredbama Kolektivnog ugovora obračunavati plaću na način kako tužitelj tvrdi da je ispravno, odnosno da se osnova plaća i dodaci na osnovnu plaću uvećavaju za svaku godinu radnog staža. Stoga je tužitelj dužan navesti koje dodatke je trebalo uračunati u tu "povećanu" osnovicu koju spominje u tužbi.

Plaća policijskih službenika propisana je odredbom čl. 78. -80. Zakona o policiji i Uredbom o plaći policijskih službenika, a ne Uredbom o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi. Uredbom o dodacima za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada donosi Vlada Republike Hrvatske, te se u istoj na nalaze radna mjesta policijskih službenika.

U vezi s navedenim, ističe se da poslovi koje obavljaju policijski službenici MUP-a, osim poslova službenika u Centru za kriminalistička vještačenja MUP-a nisu navedeni u Uredbi o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi kao poslovi s posebnim uvjetima rada, a na koje se poziva tužitelj u tužbi i koji su definirani u čl. 38. st. 3. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika ("Narodne novine" broj 112/17, 12/18,02/19 i 119/19).

Osnovnu plaću policijskog službenika čini umnožak koeficijenta službenosti radnog mjesta na koje je policijski službenik raspoređen i osnovica za izračun plaće uvećan za 0,5 % za svaku godinu navršenog radnog staža-minuli rad. Koeficijent složenosti radnog mjesta policijskog službenika sastoji se od osnovnog koeficijenta uvećanog za postotak specifičnosti policijske službe.

Specifičnosti policijske službe uključuje dodatak za:

-povećanu opasnost za život i zdravlje policijskog službenika,

-osobno policijsko zvanje,

-odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja.

Vrijednost koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta, visinu dodataka za specifičnost policijske službe te visinu dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima na temelju klasifikacije radnih mjesta utvrđuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom.

Slijedom navedenog, Vlada je donijela Uredbu o plaćama policijskih službenika, u kojoj je pored gore navedenih zakonskih parametara utvrđeno kako dodaci za povećanu, opasnost za život i zdravlje policijskih službenika i odgovornost u sustavu hijerarhije su stalni, isplaćuju se mjesečno u osnovnoj plaći, u određenom postotku osnovnog koeficijenta radnog mjesta policijskog službenika, te da se dodatak za osobno policijskog zvanja utvrđuje u postotku od osnovice za izračun plaće policijskog službenika.

Od samog početka uvođenja COP-a pa sve do danas MUP svaki mjeseca radi paralelan obračun plaća u oba sustava, čime se odstranjuju svaka sumnja zbog zaokruživanja (COP sustav radi na 9 decimala, a AS-400 na 3 decimale), ali iste mogu iznositi do najviše 2,00 kn u bruto plaći. Zbog toga dolazi do različitih iskazivanja podataka na obračunskom listiću plaće.

Naime, sustav tuženika obračunava plaću na slijedeći način:

-osnovni koeficijent +% dodatka za posebne uvjete rada=ukupan koeficijent,

-ukupni koeficijent x osnovica + iznos dodatka za zvanje (osnovica + % dodatka za zvanje) = osnovica plaća za izračun bruto satnice.

Osnovna plaća se dijeli sa fondom sati mjeseca za koji se radi obračun = vrijednost bruto sata za izračun dodatka.

Svaki sat dodatka (noć, subota, nedjelja,blagdan, turnus, smjena i sat prekovremenog rada) se u određenom postotku (iz Kolektivnog ugovora) množi sa izračunom bruto satnice.

Na kraju se zbroje sati redovnog rada i iznosi svih dodataka i na to se doda % minulog rada- koji je na platnom listiću tuženika iskazan kao zasebna stavka. Isti bi financijski rezultati bili da se na osnovnu plaću odmah doda minuli rad pa od toga izračunava bruto satnica koja je osnovna za izračun dodatka i u tom slučaju bi minuli rad bio sadržan u svakoj stavci i ne bi bio iskazan kao posebna stavka. Sustav COP-a obračunava plaću na identičan način, primjenjujući istu formulu, ali način iskazivanja na platnom listiću nešto je drugačiji.

Minuli rad kao zakonska stavka iskazan je za sve one elemente koji se nalaze iznad te stavke na listiću, a za elemente rada koji se nalaze ispod te stavke, minuli rad je već uračunavan u vrijednosti elementa. Navedena razlika nastala je u trenutku definiranja obračuna plaće za Ministarstvo unutarnjih poslova iz razloga što sve te dodatne elemente nije imalo niti jedno drugo tijelo državne uprave pa su se naknadno implementirali u postojeći sustav COP-a, ali je u konačnici vidljivo da je jednak izračun neto i bruto primanja u oba sustava.

Nadalje, u utuženom razdoblju na snazi je bilo više Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike.

Sukladno odredbi čl. 35.ssada važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, a identičnu odredbu su sadržavali i ranije važeći kolektivni ugovor, plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodati na osnovu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnova za izračun plaće uvećana za 05 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovna plaća od dana 01.11.2017. iznosi 5.421,54 kn, a primjenjuje se počevši s plaćom za mjesec 11/2017 koja se isplaćuje u mjesecu 12/2017. O visini osnovne ugovorene strane će za svaku slijedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za navedeno razdoblje i ugovoriti dodatkom ovom Ugovoru. Odredbom čl.35. st.5. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike propisano je da dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće,dok je odredbom čl. 38. st 3. propisano da državni službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovu plaću uvećanju za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

Dakle, posebno se ističe da je plaća državnih službenika i namještenika i plaće policijskih službenika NE obračunavaju na identičan način, niti temeljem istih propisa. Naime, uredbom o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi ("Narodne novine" broj 74/02, 58/08, 119/11, 33/13, 65/15, 138/15, i 2/17) utvrđuju se poslovi s posebnim uvjetima rada i pravo na posebne dodatke za službenike i namještenike koji rade na tim mjestima.

Odredbom čl.2. Uredbe propisano je da su poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi radnih mjesta na kojima službenicima i namještenicima koji ih obavljaju pretežiti dio svakog radnog dana, zbog njihove naravi, težine i okolnosti u kojima se obavljaju, prijeti opasnost od ugrožavanja života, profesionalne bolesti ili znatnog narušavanja zdravlja, koje se ne može izbjeći primjenom propisanih mjera zaštite na radu i ostalih mjera sukladno posebnim propisima. Odredbom čl. 3. Uredbe propisano je da službenici i namještenici koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovu plaću u visini 5 % do 30%.

U Uredbi i poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi, navedeno je koji su to poslovi s posebnim uvjetima rad, a koja su to radna mjesta s posebnim uvjetima rada i visina dodataka. Poslove koje obavlja tužitelj kao policijski službenik Ministarstva unutarnjih poslova, osim poslova u Centru za kriminalistička istraživanja Ministarstva unutarnjih poslova koje obavljaju s biološkim suspektnim materijalom, analize droga, pripreme za vještačenje opisanih stvari pri čemu koriste opasna organska otapala i svakodnevno su izloženi opasnosti za njihovo zdravlje, nisu navedeni u predmetnoj Uredbi kao poslovi s posebnim uvjetima rada. Dakle, tuženik plaće obračunava u skladu sa Zakonom o policiji, Uredbom o plaćama policijskih službenika i u skladu s odredbom Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, obzirom da svaki mjesec obračun plaće radi paralelno u oba sustava. Bez obzira na način i iskazivanje, jednak je izračun bruto i neto primanja u oba sustava kao što je navedeno i opisano.

Iz navedenih razloga osporava se i tužiteljev zahtjev za isplatu razlike neisplaćene nakade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u iznosu od 1.000,00 kn godišnje.

U odnosu na zahtjev za pribavom brojene dokumentacije nabrojane u tužbenom zahtjevu, a obzirom da bi dostava iste u spis u dva primjerka predstavlja tehnički problem i protivna je načelu ekonomičnosti postupka, predlažemo da sud, ukoliko udovolji zahtjevu tužitelja i odredi vještačenje, naloži vještaku da u prostorijama Ministarstva unutarnjih poslova, nadležne Policijske uprave gdje se nalazi dokumentacija, izvrši uvid u sve dokumente potrebne za izradu nalaza i mišljenje vještaka, a što su mu u Policijskoj upravi dužni omogućiti.

Konačno tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu za isplatom zakonske zatezne kamate na bruto iznos pojedinih mjesečnih iznosa od dana dospijeća pojedine bruto plaće pa do isplate, jer je ovakav zahtjev protivan odredbama čl. 24. st. 1. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20 budući se predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i isplaćuje prilikom svake isplate plaće, koji važe na dan isplate. Stoga iznos poreza na dohodak i pripadajućeg prireza nisu dospjeli na naplatu prije nego se isplati plaća. U tom smislu kamata ma ove poreze i prireze može početi teći tek nakon isplate plaće, a u konkretnom slučaju eventualno isplate po presudi, a ne po dospijeću iznosa bruto plaće kako to tužitelj zahtjeva tužbom.

Slijedom svega navedenog, pored istaknutog prigovora mjesnoj nenadležnosti naslovnog suda, tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom te predlaže da tužbu i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti na naloži tužitelju da naknadi tuženiku prouzročene troškove parničnog postupka.

3.Rješenjem od 22. rujna 2020.g, broj: Pr-461/2020-7 Općinski sud u Osijeku oglasio se mjesno nenadležnim i spis predmeta ustupio mjesno nadležnome sudu u Zagrebu, koja je odluka potvrđena Rješenjem Županijskoga suda u Rijeci broj: GžR- 1058/2020-2 od 22. listopada 2020.

4.Obzirom na velik broj predmeta sa istim ili sličnim pravnim i činjeničnim osnovama, a koji se odnose na veliki broj policijskih službenika, pokrenut je pred Vrhovnim sudom RH Ogledni postupak temeljem članka 502i, 502 j, i 502 k Zakona o parničnom postupku, sukladno prijedlogu tužene u spisu broj Pr-84/2020.g, a radi rješenja pravnoga pitanja vezanog za jedinstvenu primjenu prava.

5. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u rješenje od 01.04.2015., rješenje od 9.1.2015., rješenje od 11.04.2014., rješenje od 18.07.2012., zahtjev za mirno rješenje spora ,sudsku praksu.

6. Stranke su na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena navele da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga čime se smatra da su odustale od ostalih predloženih, a neizvedenih dokaza.

7. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan, a kako je to navedeno u izreci.

8.Nije sporno da je tužitelj u utuženom periodu bio zaposlenik MUP RH, sa zvanjem policijskog službenika, da se prije podnošenja ove tužbe sudu obratio tuženoj na temelju odredbe čl. 186. a ZPP-a sa zahtjevom za mirno rješenje spora dana 31.ožujka 2020.g.

9. Među strankama je sporno ima li tužitelj pravo na isplatu razlike plaće za dodatak za rad na poslovima s posebnim uvjetima.

10. Vezano za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva, odnosno da li se obračun plaće tužitelja i dodatka na plaću tužitelja vršio u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora, prije svega treba naglasiti kako je u utuženom razdoblju na snazi bio kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Narodne novine: 104/2013, 150/2013, 153/2013, 71/2016, 123/2016) koji se primjenjiva o do 31. listopada 2017. kada je stupio na snagu Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Narodne novine: 112/2017, 12/2018, 2/2019, 119/2019, 66/2020).

11. Uvidom u rješenje MUP-a vezano na uskratu prava na uvećanje plaće i rješenje kojim mu je plaća utvrđena sud je zaključio kako isti nije ostvario dodatak za rad na poslovima sa posebnim uvjetima.

12. Uredbom o plaćama policijskih službenika (NN: 129/2011, 82/2012, 25/2013, 140/2013, 32/2015, 40/2015, 40/2016, 11/2017, 129/2017, 5/2018, 66/2018, 109/2018, 24/2019) koja je bila na snazi u utuženom razdoblju, u čl. 2. st. 4. propisano je da visinu dodatka za rad na poslovima sa posebnim uvjetima Vlada RH propisuje posebnom uredbom sukladno Zakonu o državnim službenicima i zakonu o policiji.

13. Vlada RH je uredbom o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi (Narodne novine: 74/2002, 92/2005, 81/2006, 58/2008, 119/2011, 65/2002, 33/2013, 65/2015, 2/2017, 63/2021), utvrdila poslove s posebnim uvjetima rada u Ministarstvu unutarnjih poslova, kao i visinu dodatka u čl. 11a, međutim poslove koje je obavljao tužitelj nisu navedeni.

14. Zakon o policiji (Narodne novine: 34/2011, 130/2012, 89/2014, 151/2014, 33/2015, 121/2016, 66/2019) u čl. 78. propisuje da se plaća policijskog službenika sastoji od osnovne plaće i dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima te da osnovnu plaću policijskog službenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova, radnog mjesta na koje je policijski službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećano za 05 % za svaku godinu navršenog radnog staža, te da se koeficijent složenosti poslova radnog mjesta policijskog službenika sastoji od osnovnog koeficijenta uvećanog za postotak specifičnosti službe.

15. Zakon o policiji čl. 80. propisuje da vrijednost koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta, visinu dodataka za specifičnost policijske službe te visinu dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima na temelju klasifikacije radnih mjesta policijskih službenika iz čl. 43. zakona utvrđuje Uredbom Vlade RH.

16. Uredbom o plaćama policijskih službenika koja je važeća u tom razdoblju propisano je čl. 2. od čega se sastoji plaća policijskog službenika, a da visinu dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima podliježe posebnim propisima.

17. Navedeni KU za državne službenike i namještenike odredio je kako su dodaci na osnovu plaću dodaci za uspješnost na radu, za poslove sa posebnim uvjetima rada i druga uvećanja.

18. Važeći KU od 2017. godine također je u čl. 35. propisao dodatke na osnovu plaću i način obračuna gdje su naznačeni dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada.

19. Slijedom utvrđenog sud je utvrdio kako tužitelj nije dokazao kako mu je plaća obračunata protivno odredbama KU po svim utuženim osnovama, već je utvrđeno kako je ista obračunata točno i precizno sukladno Uredbi o plaćama policijskih službenika te kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Temeljem odredbe čl. 78 Zakona o policiji, čl. 41. važećeg KU za razdoblje do 2016. i čl. 35. važećeg KU za razdoblje od 20917. odbijen je tužbeni zahtjev kao neosnovan.

20. Prema odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a budući da je tužitelj izgubio parnicu, odbijen je sa zahtjevom za naknadom parničnog troška te mu je naloženo naknaditi trošak tužitelju prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje: OT) i to za: sastav odgovora na tužbu od 100,00 eura (Tbr.7/1), za podnesak od 26.08.2020. od 100,00 eura (Tbr.8/1), za zastupanje na ročištu 11.05.2021. od 50,00 eura (Tbr.9/2), za zastupanje na ročištu 24.01.2023. od 25,00 eura (Tbr.9/5), za zastupanje na ročištu od 14.03.2023. od 50,00 eura (Tbr. 9/2), za zastupanje na ročištu od 05.05.2023. od 100,00 eura (Trb 9/1), a što ukupno iznosi 425,00 eura, dok je u ostalom dijelu tužba odbijena kao previsoko postavljeno.

a.

21. Na dosuđeni parnični trošak tuženoj je dosuđena zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate sukladno članku 30. stavak 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14) u visini određenoj člankom 29. stavak 2. ZOO-a.

22. Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudske pristojbe na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18.)

U Zagrebu, 12. rujna 2025.

Sudac:

Ivana Starčević

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom drugostupanjskom sudu, pismeno u 5 primjerka.

DNA

1. pun. tužitelja

2. tuženiku