REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Poslovni broj: Us I-1799/2024-8
[adresa] I 5
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja IJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa opunomoćenik Mladen Šegota, odvjetnik u Rijeci, Ciottina 20, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, OIB: 3370649962, kojega zastupa viši građevinski inspektor Neven Slavić, radi uklanjanja građevine,12. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/24- 02/759, URBROJ: 443-02-02-12-24-04/NS od 11. rujna 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/24-02/759, URBROJ: 443-02-02-12-24-04/NS od 11. rujna 2024. naređeno je investitoru - vlasniku IJ, ovdje tužitelju, da u roku od 15 dana ukloni izgrađenu građevinu garažu na temeljnoj armirano-betonskoj ploči tlocrtnih veličina 4,00 m x 5,60 m, visine 2,62 m, tlocrtne površine 22,40 m[2] , izgrađenu na području Grada Crikvenice, Selce, Ul. Studenčič, na sjeveroistočnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - Nova, prema k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - Nova, s istočne strane postojećih garaža u nizu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova, bez izvršne građevinske dozvole, na posebno zaštićenom području, planiranoj površini koridora prometne površine glavne mjesne ulice na kojem je dijelu predviđena izgradnja javnog parkirališta oznake P, kao i unutar površine energetske građevine unutar srednjenaponskog elektroenergetskog kabela 20 kV.
2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi i kasnijem podnesku ne osporava da su predmetni radovi izvedeni bez akta kojim se odobrava građenje, nego u bitnom navodi da je tuženik povrijedio pravila postupka, te da nije pravilno primijenio materijalno pravo i pravilno utvrdio činjenično stanje. S time u svezi navodi da predmetni objekt ne predstavlja građevinu već montažni objekt koji se sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugih građevinama i radovima može graditi bez građevinske dozvole. Nadalje se poziva na odredbu Pravilnika o jednostavnim i drugih građevinama i radovima koja propisuje da bez građevinske dozvole može graditi pomoćna građevina postojeće građevine, pri čemu ističe da ima u vlasništvu zidanu garažu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje osporava da bi predmetni objekt bio postavljen u posebno zaštićenom području i navodi da mu tuženik nije predočio ispravu na temelju koje je utvrdio tu činjenicu, čime da je i povrijedio pravila postupka. Dodaje da je vlasnik predmetne nekretnine, a da se elektroenergetski kablovi ne polažu na zemljišta u privatnom vlasništvu ukoliko postoje javne površine te da bi za izgradnju javnog parkirališta trebalo provesti postupak izvlaštenja. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u isprave koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka i isprave koje prilaže uz tužbu (zemljišnoknjižni izvadak i dr.) te očevidom na terenu pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije. Ističe da se radi o građevini čelične nosive konstrukcije kojoj su zidovi izvedeni od termoizolirajućih limenih panela, tlocrtnih veličina 4,00 m x 5,60 m, visine 2,62 m, tlocrtne površine 22,40 m[2] , koja nije izgrađena na građevnoj čestici postojeće zgrade.
4. Sud je održao ročišta za raspravu 4. srpnja i 5. rujna 2025., na kojima su stranke u bitnom ponovile dotadašnje navode, dok je tuženik dodao da za rješenje stvari nije odlučno je li predmetna građevina montažna, jer da se i montažne građevine mogu graditi samo na temelju građevinske dozvole.
5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužitelju pravilno naloženo uklanjanje predmetne građevine.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, od kojih se članak 128. odnosi na jednostavne građevine i radove, koji su sukladno navedenoj odredbi taksativno navedeni u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/2017, 34/2018, 36/2019, 98/2019, 31/2020, 74/2022, 155/23, dalje: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima).
8. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
9. S tim u svezi u prvom redu, garaža iz predmeta ovoga spora, čelične nosive konstrukcije i zidova izvedenih od termoizolirajućih limenih panela, koja je postavljena na temeljnoj armirano-betonskoj ploči tlocrtnih veličina 4,00 m x 5,60 m, visine 2,62 m, tlocrtne površine 22,40 m[2] , kako je opisana u osporenom rješenju i zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu od 1. kolovoza 2024., te prikazana na fotografijama u privitku zapisnika o obavljenom inspekcijskom pregledu, prema shvaćanju Suda, predstavlja građevinu u smislu citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji, jer se radi o sklopu nastalom građenjem za određenje da bi se objekt smatrao građevinom nije odlučno je li građevina montažna.
10. Nadalje, odredba članka 2. stavka 1.točke 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, na koju se poziva tužitelj, uređuje gradnju pomoćne građevine koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, za potrebe te zgrade, za koju postoji akt kojim se odobrava građenje. Međutim, zidana garaža za koju tužitelj tvrdi da predstavlja građevinu na čijoj građevnoj čestici je izgrađena montažna garaža iz predmeta ovoga spora, ne može biti postojeća zgrada u smislu citirane odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, jer je zidana garaža i sama pomoćna građevina, a garaža ne može biti pomoćna građevina za potrebe druge garaže. Osim toga, tužitelj nije ni dostavio akt kojim se odobrava građenje navedene zidane garaže, a niti navodi da takav akt postoji, stoga su tužbeni navodi neosnovani i u tom dijelu.
11. Nadalje, prema odredbama članka 115. stavaka 1. i 2. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području, u koja između ostalog spadaju planirani, istraženi ili izgrađeni koridor odnosno površina prometnih, energetskih i vodnih građevina, rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana.
12. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tuženik na temelju lokacijske informacije od 22. kolovoza 2024. utvrdio da je predmetna građevina izgrađena na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] na kojem je planiran koridor prometne površine glavne mjesne ulice, na kojem je dijelu predviđena izgradnja javnog parkirališta oznake P, i gradnja srednjenaponskog elektroenergetskog kabela 20 kV, te pravilno zaključio da predmetni dio nekretnine kao takav predstavlja posebno zaštićenom području i odredio uklanjanje u roku od 15 dana.
12.1. S tim u svezi nije odlučno je li predmetna nekretnina u vlasništvu tužitelja, jer se javna infrastruktura može planirati i na zemljištu u privatnom vlasništvu.
13. Ostali tužbeni navodi su također neosnovani, jer se ne mogu podvesti pod nijednu odredbu mjerodavnog prava.
14. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razine izvjesnost koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, Sud je ostale dokazne prijedloge odbio kao suvišne.
15. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
16. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora u novčanoj protuvrijednosti od 400 bodova, međutim, kako je odredbom članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev joj je odbijen kao neosnovan.
U Rijeci 12. rujna 2025.
S u d a c
dr. sc. Antun Žagar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. Zakona o upravnim sporovima).
Dostaviti:
- opunomoćeniku tužitelja, Mladenu Šegoti, odvjetniku u Rijeci, Ciottina 20
- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2