Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: K-3/2025-86

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Bjelovaru, u vijeću sastavljenom od sutkinje Maje Sikora, kao predsjednice vijeća, te sudaca porotnika Nevenke Ledinski i Jasne Leš, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Cebović, u kaznenom predmetu protiv optuženog ČĐ, zbog kaznenog djela iz čl. 110. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24., dalje u tekstu: Kazneni zakon), u povodu optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj KO-DO-21/2024 od 11. prosinca 2024., nakon usmene javne rasprave, održane i zaključene 10. rujna 2025., u nazočnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Bjelovaru Gorana Gašpara, optuženog ČĐ, izabranog branitelja optuženog odvjetnika Daria Grbavca, a u odsutnosti uredno pozvanog opunomoćenika oštećenog AĐ odvjetnika Jugoslava Purana, dana 12. rujna 2025. objavio je i

p r e s u d i o j e

Optuženi ČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin UĐ i Č, rođene A, rođen **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, zidar, razveden, otac troje punoljetne djece, sada nezaposlen, bez prihoda, vlasnik kuće u [adresa], prema podacima Prekršajne evidencije nekažnjavan, prema podacima Kaznene evidencije osuđivan i to presudom Općinskog suda u Đurđevcu K-114/1997 od 8. listopada 1997., pravomoćnom 3. studenog 1997., zbog kaznenog djela nedopuštenog držanja oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 203. st. 1. Kaznenog zakona (KZ RH), na novčanu kaznu, presudom Općinskog suda u Đurđevcu K- 109/1997 od 21. listopada 1997., pravomoćnom 17. studenog 1997., zbog kaznenog djela krađe iz čl. 125. st. 1. Kaznenog zakona (KZ RH), na kaznu zatvora deset mjeseci uvjetno na dvije godine, presudom Općinskog suda u Đurđevcu K- 70/2001 od 23. studenog 2001., pravomoćnom 26. siječnja 2002., zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 129. st. 2. Kaznenog zakona (KZ/97), na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca uvjetno na tri godine, presudom Općinskog suda u Đurđevcu K-77/2006-3 od 10. srpnja 2006., pravomoćnom 23. srpnja 2006., zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 129. st. 1. Kaznenog zakona (KZ/97), na novčanu kaznu, presudom Županijskog suda u Koprivnici K-22/2010 od 3. studenog 2010. , pravomoćnom 25. siječnja 2011., zbog kaznenog djela ubojstva iz čl. 90. Kaznenog zakona (KZ/97), na kaznu zatvora u trajanju od osam godina, drugi kazneni postupak se ne vodi, nalazi se u istražnom zatvoru Zatvora u Bjelovaru od 13. kolovoza 2024. pa nadalje,

k r i v j e

I. što je dana 11./12. kolovoza 2024. u vremenu od 20:30 do 06:30 sati u Velikoj Mlinskoj nakon kraćeg verbalnog sukoba sa SĐ, u namjeri da ga usmrti, u više navrata šakama udarao SĐ u predjelu glave i prsa nanijevši mu pritom teške tjelesne ozljede u vidu oteklina i krvnog podljeva kože lica obostrano, ogrebotine

– odignuće kože lica na desnoj jagodičnoj kosti, zrak u mekim tkivima lica, prijelom dna i vanjskog bočnog zida koštanog sustava lijeve očne šupljine, višeiverni prijelom prednje i vanjske bočne stjenke gornjočeljusne obostrano, izraženije lijevo sa pomakom ulomaka i krvarenjem unutar šupljine gornje čeljusti obostrano, krv u šupljinama rešetnice, prijelom nosnih kostiju bez pomaka ulomaka, krvarenje iz desne nosnice, krvarenje iz lijevog uha, akutno krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice lijevo čeono – slijepoočno – tjemeno, krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica lijevo čeono - slijepoočno – tjemeno, oteklinu lijeve moždane polutke sa pomakom središnje linije, veliku plohastu oguljotinu kože leđa izraženije desnostrano, krvni podljev kože desne strane prsnog koša, prijelom 11. i 12. lijevog rebra sa manjim pomakom 11. rebra, krvne podljeve kože oba ramena, krvne podljeve kože lijeve strane vrata, krvne podljeve kože obje podlaktice i šake sa oguljotinom kože stražnje strane lijeve podlaktice, krvni podljev sa oguljotinama kože desnog koljena, krvni podljev sa oguljotinama kože stražnje strane desne natkoljenice – kuka, a koje ozljede su bile teške i po život opasne te je ŽĐ, unatoč intervenciji djelatnika Hitne medicinske pomoći od zadobivenih ozljeda preminuo **.**.2024. u jedinici intenzivnog liječenja Opće bolnice u Bjelovaru,

dakle, ubio drugoga,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvo, opisano i kažnjivo po čl. 110. Kaznenog zakona.

III. Na temelju čl. 110. Kaznenog zakona optuženi ČĐ se za prethodno opisano kazneno djelo

osuđuje

na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.

IV. Na temelju čl. 54. Kaznenog zakona u izrečenu kaznu zatvora optuženom ČĐ uračunava se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru počev od uhićenja dana

13. kolovoza 2024. pa nadalje.

V. Na temelju čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – dalje u tekstu: Zakona o kaznenom postupku), optuženi ČĐ oslobađa se u cijelosti obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. Zakona o kaznenom postupku i paušalne svote iz čl. 145. st. 2. točke 6. i st. 3. Zakona o kaznenom postupku te nužnih izdataka i nagrade branitelja po službenoj dužnosti i isti troškovi padaju na teret proračunskih sredstava.

VI. Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku optuženi ČĐ dužan je platiti oštećeniku troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 8. Zakona o kaznenom postupku na ime nagrade opunomoćenika oštećenika.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podiglo je kod ovog suda optužnicu broj KO-DO-21/2024 od 11. prosinca 2024., protiv optuženog ČĐ, zbog kaznenog djela protiv života i tijela – ubojstva iz čl. 110. Kaznenog zakona. Navedena optužnica potvrđena je rješenjem optužnog vijeća ovog suda Kov-29/2024-26 od 13. veljače 2025. Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru ostalo je kod podignute optužnice do zaključenja rasprave 10. rujna 2025., a sud je po službenoj dužnosti izmijenio činjenični opis kaznenog djela, na način kako je to sada činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.

2. Upitan kakav stav zauzima o optužbi, u smislu čl. 416. Zakona o kaznenom postupku optuženi ČĐ izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo.

3. Tijekom dokaznog postupka provedeno je psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje optuženika te su ispitani vještaci doc.dr.sc. Marko Ćurković, specijalist psihijatar, stalni sudski vještak i BĐ, prof. psiholog, stalni sudski vještak, pročitani su provedeni dokazi i to podaci o dojavi (strana 22-23), prijava povreda, kriminalističko- tehničko izvješće, pročitana je i razgledana fotodokumentacija očevida na mjestu događaja, zapisnik o očevidu, izvješće o osiguranju mjesta događaja, zapisnik o očevidu u Općoj bolnici Bjelovar, kriminalističko-tehničko izvješće, fotodokumentacija očevida nad osobom, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora, kriminalističko-tehničko izvješće, pročitana je i razgledana fotodokumentacija očevida obavljenog u sklopu pretrage doma i drugih prostora, zapisnik o očevidu, zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora sa specifikacijom, kriminalističko-tehničko izvješće, pročitana je i razgledana fotodokumentacija pretrage, potvrde o privremenom oduzimanju predmeta, prijava povreda, zapisnik o ispitivanju svjedoka PĐ, zapisnik o ispitivanju svjedoka AĐ, zapisnik o ispitivanju svjedoka NĐ, zapisnik o ispitivanju svjedoka HĐ, zapisnik o ispitivanju svjedoka ZĐ, zapisnik o ispitivanju svjedoka JĐ, zapisnik o ispitivanju svjedoka MĐ, zapisnik o ispitivanju svjedoka IĐ, medicinska dokumentacija za žrtvu ŽĐ (strana 296-306), zapisnik o obdukciji uz nalaz i mišljenje liječnika obducenta ĐĐ, analiza alkohola u krvi i mokraći za ŽĐ uz nalaz i mišljenje samostalnog vještaka za toksikološka vještačenja LĐ, zapisnik o vještačenju uz nalaz i mišljenje glavnog vještaka za biološka vještačenja Nataše Ortynski (strana 352-358), zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa, razgledan je DVD medij pretrage pokretne stvari uz izvješće o izvršenom pregledu sadržaja mobilnog uređaja optuženika, zapisnik o vještačenju uz nalaz i mišljenje vještaka za toksikološka vještačenja Ines Gmajnički, zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa, razgledan je DVD medij pretrage pokretne stvari te pročitano izvješće o izvršenom pregledu sadržaja mobilnog uređaja žrtve, nalaz i mišljenje vještaka UĐ, obavijest Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, medicinska dokumentacija Opće bolnice Bjelovar (strana 613 -634), potvrda o visini dohotka, nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka na raspravi UĐ, iskaz svjedoka AĐ, svjedoka IĐ, svjedoka JĐ, svjedoka ZĐ, svjedoka MĐ, svjedoka NĐ, svjedoka EĐ, svjedoka PĐ, medicinska dokumentacija za žrtvu (strana 683-687), osobni zdravstveni karton za ŽĐ (strana 709), nalaz i mišljenje vještaka prof.dr. Višnje Nesek Adam, prof. dr. Borisa Božića i UĐ uz dopunu nalaza i mišljenja na raspravi (strana 740-747). Na kraju dokaznog postupka pročitani su podaci Kaznene evidencije i Prekršajne evidencije za optuženika, kao i podaci o pokretanju i vođenju postupaka te podaci o odlukama donesenim u drugim postupcima, a zatim je provedeno ispitivanje optuženog ČĐ.

4. Nije sporno da su se optuženi ČĐ i oštećeni ŽĐ međusobno poznavali, jer su boravili u [adresa] te su se susreli 11. kolovoza 2024. poslijepodne, u dvorištu AĐ, brata oštećenog. Nije bilo sporno da je u Velikoj Mlinskoj kuća u vlasništvu oštećenog ŽĐ na kućnom broju 66, dok je njemu susjedna kuća u vlasništvu PĐ na kućnom broju 66A, a kuća optuženog je na kućnom broju 62. Nije bilo sporno da su 11. kolovoza 2024., navečer, u određenom vremenu u kući PĐ u [adresa], istovremeno bili i optuženi ČĐ i oštećeni žrtva ŽĐ.

5. Sporno je bilo je li optuženik postupao na način opisan u optužbi te time počinio kazneno djelo za koje se tereti, za koje bi bio kazneno odgovoran.

6. Optuženik nije iznosio obranu kod policije i državnog odvjetnika. Optuženi je iznio obranu na raspravi održanoj 10. rujna 2025. te iskazao što se tiče predmetnog događaja, da je 11. kolovoza 2024., oko 17,50 sati, planirao ići kod svog susjeda U, koji je treća kuća od njega te je hodajući došao do druge kuće od njega, na istoj strani ulice, u kojoj žive IĐ i AĐ, gdje je u dvorištu vidio IĐ i njegovog strica, ovdje oštećenog ŽĐ te su ga pozvali da dođe popiti gemišt, na što je pristao. Na dvorištu nisu sjedili, već su stajali i razgovarali o radovima na krovu koje je u to vrijeme imao. Popio je ukupno dva gemišta od 3 dcl i zadržao se najviše pola sata. Kako je susjed S otišao nekamo svojim automobilom, promijenio je plan i otišao svojoj kući te negdje u 18,30 sati automobilom došao do kuće PĐ, gdje se zadržao nekoliko minuta te otišao svojoj kući oprati auto. Ponovno je došao kod PĐ automobilom, negdje oko 20,10 sati. Kod PĐ su u dnevnom boravku sjedili za stolom, a PĐ mu je poslužila jelo i kavu te su pričali o tome da je vozi u Njemačku gdje je u to vrijeme radio. Negdje u 21,15 do 21,20 sati u kuću PĐ ušetao je ŽĐ, sjeo za isti stol, nasuprot njega, tako da on ne može gledati TV i gledao je ravno u njega. Primijetio je na oštećenom krv na lijevoj strani čela i na lijevoj ruci. Oštećeni ŽĐ tražio je od PĐ da mu natoči bevandu, no ona mu je rekla da je kasno i da je vrijeme za spavanje. Na to se oštećeni obratio PĐ riječima: "Đubre, meni nećeš natočiti, a on pije, što on radi kod tebe", pri čemu joj je psovao materinu i još dodao "Kurve se jebete". Oštećenom je rekao da mu se ne obraća tim riječima, također mu je oštećeni još dodao da ako ima auto i radi u Njemačkoj, ne znači da može raditi što hoće, a on mu je rekao da se nije dužan opravdavati i ispovijedati pijancu poput njega. Nakon toga , oštećeni ŽĐ se ustao i nadvio nad stol, držeći rukama s obje strane rub stola , psovao mu „mater", vikao i galamio. Nakon tih riječi i optuženi se ustao prema stolu i oštećenom ŽĐ te zamahnuo lijevom rukom kao da će ga ošamariti, no oštećeni ŽĐ je to uočio i okrenuo glavu na svoju lijevu stranu, nakon čega je on odmah zamahnuo otvorenim dlanom desne ruke u predjelu nosa oštećenog, što je PĐ vidjela, jer je odmah došla do stola i stala između njih. Nakon što je pljusnuo oštećenog ŽĐ, isti je krenuo van iz kuće, putem kojim je došao i PĐ ga je primila za ruku i izgurala na hodnik. Prije izlaza iz kuće, oštećeni ŽĐ je ispuhao nos te postoje tragovi krvi. Nakon toga, oštećeni je iz hodnika izašao na terasu tj. balkon kuće PĐ, zatim je prehodao odvodni kanal i preko bankine otišao na cestu, prolazeći pored njegovog parkiranog vozila. Oštećenog ŽĐ pitao je pri njegovom odlasku hoće li ih ostaviti na miru, na što je isti rekao da ne zna tko je on, psujući mu majku, dok je PĐ rekao da je „kurva“ i da će se s njom još razjasniti. Nakon odlaska oštećenog, PĐ je otišla u boravak svoje kuće, a on je ostao stajati kod ulaza u kuću PĐ, naslonjen na štok vrata, gledajući kako oštećeni ŽĐ odlazi cestom i galami. Bojao se da će se oštećeni vratiti i nekim kamenom mu razbiti stakla na vozilu, a morao je imati ispravan automobil jer je planirao ići preko granice već sutradan ujutro. S obzirom da je na odlasku oštećeni ŽĐ rekao da to još nije završeno, bojao se da će se oštećeni doista vratiti, no vidio je da je oštećeni otišao svojoj kući, a po načinu njegovog kretanja u kući PĐ i kasnije pri izlasku iz njezine kuće, zaključio je da nije toliko pijan. Kako se oštećeni ŽĐ više nije vraćao kod PĐ, vratio se u kuću PĐ, koja je bila vidno potresena upadom oštećenog ŽĐ u njenu kuću i cijelim događajem te su razgovarali o njegovoj zavidnosti, oholosti i bezobraznosti, pri čemu to nije prvi put, jer kada se isti napije, ima ljubomorne ispade i napada ju. Nakon najviše 15 do 20 minuta, PĐ mu je spremila pripremljeno pile, pozdravili su se, poljubili i izašao je iz kuće, PĐ je ulazna vrata zatvorila i otišla u kuću. Došao je do svog vozila te je krenuo otvarati vrata prtljažnika i stavljao stvari u prtljažnik, a njemu je s leđa došao oštećeni ŽĐ te mu se obratio riječima: "koga si ti šupio, j… mater koga si ti pljusnuo" i čim je čuo njegov glas, refleksno se okrenuo, a oštećeni ga je nogom udario u desni but i primio ga desnom rukom za vrat pa se okrenuo prema oštećenom i nekako se uspio iščupati jer je bio pritisnut na auto bočno, nakon čega ga je oštećeni ŽĐ htio jednom udariti rukom, no blokirao mu je udarac, drugi puta ga je htio udariti rukom, ali ga je promašio i došlo je do naguravanja između njih dvojice, na cesti, ispred kuće PĐ, iza njegovog parkiranog automobila. Nakon toga oštećeni ŽĐ je primio njegovu desnu ruku ispod svog lijevog pazuha, tada ga je oštećeni ošamario otvorenim dlanom desne ruke po lijevoj strani lica i uha i još jednom također otvorenim dlanom desne ruke po vrhu glave, a nakon što ga je oštećeni prvi put pljusnuo, uspio ga je primiti za vrat lijevom rukom, nakon toga oštećeni ga je drugi puta ošamario, a onda ga je uspio ščepati lijevom rukom za vrat i palcem svoje lijeve ruke stisnuo je oštećenom jamicu kod ključne kosti i tada je oštećeni ŽĐ pustio njegovu ruku koju je držao ispod svog pazuha. Za to vrijeme obojica stoje te čim je oštećeni ŽĐ pustio njegovu ruku, stisnutom punom šakom desne ruke on zadaje udarce oštećenom u predjelu očiju i nosa, ukupno tri puta, jedan za drugim i za cijelo to vrijeme obojica stoje, a nakon trećeg udarca oštećeni ŽĐ je pao dolje na asfalt, ležao je na cesti, mahao je rukama, pričao nešto nesuvislo, bio je kao u polu svjesnom stanju, a kako je htio da se oštećeni ŽĐ ustane, rukama ga je primio ispod njegovih ruku, ispod pazuha te mu je on pomogao, jer se uspio osloniti na svoje noge i ustati. Optuženi je krenuo prema svom vozilu, no kada se okrenuo, uočio je da je oštećeni ŽĐ opet pao i dolje leži poprijeko na cesti, glavom na bankini, na leđ ima i po tome zna da je glavom lupio na bankinu. Oštećenog je pokušavao podići i odvesti ga kući te ga je ponovno po drugi put primio za ruke i htio podići i osoviti na noge, on je nešto pričao u polu svjesnom stanju, no na noge se nije oslanjao pa ga je pustio da bude u ležećem položaju. Kako se njemu žurilo jer je sutradan ujutro morao putovati u Njemačku, već je bio ljut zbog toga što se oštećeni nije htio ustati pa ga je rukama ščepao za noge i sa tog mjesta odvukao u njegovo dvorište. Htio ga je skloniti sa ceste da ne bi naišao netko poput pijanih vozača, koji bi ga još i pregazili. Oštećeni je govorio "leđa, leđa" pa je shvatio da se njemu gule leđa od vučenja po podlozi te je u dvorištu oštećenog uhvatio rukama za njegove ruke i posjeo ga, a oštećeni je nešto rukama pipao oko sebe, na travi u dvorištu. Dok je tako sjedio u dvorištu, pitao je oštećenog je li to trebalo biti tako, a nakon što je oštećeni odgovorio "mrš pizda ti materina", otišao je iz dvorišta i zaključio da će oštećeni ŽĐ biti dobro. Putem je našao šlape oštećenog, pri čemu je jednu odbacio njemu u dvorište, a drugu negdje kod kanti za otpad. Otišao je svojoj kući te legao spavati, a ujutro se ustao oko 5,15 sati i oko 6,10 sati krenuo na put za Njemačku. Putem ga je tri puta zvala PĐ i obavijestila da je kod oštećenog ŽĐ hitna pomoć i policija, da je morala dati izjavu te da ukoliko se on ne odazove na razgovor, da će za njim biti raspisana i tjeralica, tako da se ubrzo i vratio u Hrvatsku. Na pitanje svog branitelja, optuženi je naveo kako nije mogao niti pretpostaviti niti naslutiti niti je želio da oštećeni ŽĐ umre i da je to napravio sa ciljem da ga ubije, sigurno ne bi naknadno po pozivu policije dolazio iz Njemačke. Kritične zgode branio se od napada oštećenog, jer nije on napao oštećenog u njegovoj kući niti ga je tražio da dođe kod PĐ u kuću. Nadalje , kada se pita je li postupao svjesno ili nesvjesno, u trenutku kada čuje glas oštećenog ŽĐ iza njega i kada se okreće od svog prtljažnika bočno prema oštećenom ŽĐ, ne zna je li on tamo sam ili je s nekim i jednostavno je reagirao u trenutku, no nije osjetio neke fiziološke promjene u svom organizmu u smislu da bi mu srce ubrzano lupalo, iako je bio pod adrenalinom, a u trenutku kada oštećeni ŽĐ njemu prilazi, na jedan način osjetio je strah odnosno prepast. Kada je oštećeni ŽĐ došao do njega kod auta, nije namjeravao pobjeći sa tog mjesta, iako je mogao, ali to nije htio jer ima svoje „ja“. Nakon što mu je oštećeni ŽĐ otpustio ruku ispod svog pazuha, tri puta ga je udario zatvorenom šakom i oštećeni ŽĐ nije bježao, već je stajao na mjestu, bio je na nogama i nakon što ga je udario treći put, oštećeni ŽĐ je dolje pao i nakon toga oštećenog više nije niti jednom udario ni na cesti ni u njegovom dvorištu i kako je pao tako se od njega odmaknuo, no kako se oštećeni ŽĐ nije ustajao, on mu je pomogao, tako što ga je dizao. Optuženi dodaje i da osim navedena tri udarca zatvorenom šakom, bilo je između oštećenog i njega razmjene i drugih udaraca, obostrano su se udarali po trbuhu i prsima zatvorenom šakom, kada je imao slobodnu lijevu ruku, dok je oštećeni njega udarao desnom rukom, no ne može se izjasniti o broju takvih udaraca, možda ih je bilo pet ili šest i za to vrijeme obojica stoje, jedan drugom su neposredno u blizini. Što se tiče zdravstvenog stanja oštećenog, o tome nije imao nikakvog saznanja sve do ovog kaznenog postupka i žao mu je zbog ovoga što se dogodilo, žao mu je oštećenika, žao mu je zbog PĐ i svega, jer je došao na godišnji odmor na pet dana i trebao je odraditi poslove koje je planirao i nije imao namjeru tući se s nekim pijancem. Žao mu je zbog svega što se dogodilo i što je ovako završilo.

6.1. Obrana optuženog ČĐ samo je djelomično sudu prihvatljiva kao uvjerljiva i vjerodostojna i to u dijelu iz kojeg proizlazi da je najprije došlo do kraćeg verbalnog sukoba, a zatim i do tjelesnog kontakta optuženog i oštećenog .

7. Tijekom dokaznog postupka provedeno je ispitivanje svjedoka PĐ, AĐ, NĐ, EĐ, ZĐ, JĐ, MĐ i IĐ.

8. Oštećeni kao svjedok AĐ (str. 249), brat oštećenog žrtve ŽĐ, iskazuje (str.249) da je njegov brat oštećeni žrtva ŽĐ **.**.2024. bio kod njih na ručku, no ne zna kada je otišao kući, jer je on otišao na nogomet. Poznato mu je da je sa PĐ bio u vezi i njegov brat ŽĐ i op tuženi ČĐ te je toga dana i optuženi ČĐ bio kod njega na piću, dok njega nije bilo kod kuće. Svjedok AĐ nema saznanja o okolnostima ozljeđivanja ŽĐ, već ga je drugo jutro oko 6,25 sati susjed JĐ upozorio da su prilikom odlaska na posao vidjeli njegovog brata, oštećenog žrtvu ŽĐ , kako leži u svom dvorištu, sav u krvi te daje vrlo slabe znakove života pa je sa sinom i MĐ otišao na mjesto gdje se nalazio oštećeni ŽĐ, koji je ležao, glavom prema cesti, krvario na uši, usta i nos te ga je VĐ okrenuo na bok, kako se ne bi ugušio od krvi i sačekali su dolazak hitne pomoći, a ubrzo je došla i policija. Na mjestu gdje je oštećeni žrtva ležao, kraj njega je bio mobitel, tabakera za cigarete i upaljač i po tragovima krvi i oguljotinama po leđima bilo je vidljivo da je dovučen u svoje dvorište iz dvorišta kuće PĐ. Oštećeni kao svjedok AĐ (str. 667) na raspravi je u bitnome ponovio svoj iskaz, navodeći da je sutradan nakon ozljeđivanja oštećenog žrtve, uočio tragove vučenja tijela oštećenog iz dvorišta PĐ do dvorišta oštećenog žrtve ŽĐ. S obzirom na stanje u kakvom je oštećeni bio, on nije sam mogao pored sebe ostaviti tabakeru, upaljač i mobitel.

9. Svjedok IĐ (str.268), nećak oštećenog žrtve ŽĐ (268), iskazao je da su optuženi ČĐ i oštećeni žrtva ŽĐ **.**.2024. bili kod njih i to optuženi negdje do 18,30 sati, a oštećeni do 21,00 sat, no što se dalje događalo, nije mu poznato. Slijedeće jutro, pozvao ga je JĐ te je sa MĐ došao do kuće ŽĐ, gdje je na dvorištu ležao oštećeni na leđima, glavom prema cesti, hroptao je i tresao se, na njegove dozive nije reagirao, a tragovi krvi protezali su se od mjesta gdje je oštećeni ležao do ulaza u dvorište PĐ te je izgledalo kao da je oštećeni dovučen iz njezinog dvorišta, a poznato mu je da je oštećeni žrtva ŽĐ bio u povremenoj vezi sa PĐ. Svjedok IĐ na raspravi je iskazao (str.669) kako mu je poznato da je njegov stric oštećeni žrtva ŽĐ u povremenoj, može se reći ljubavnoj vezi sa PĐ nekih dvadeset godina i viđali su se i tijekom 2024., a između njih je dolazilo do nesuglasica, kada su se oboje znali napiti. Prije događaja, 11. kolovoza 2024. poslijepodne, kod njih u dvorištu bili su i optuženik i oštećenik, pri čemu je optuženik popio tri čaše gemišta od pola litre, no već pri dolasku kod njega bio je pod utjecajem alkohola.

10. Svjedok NĐ (str.252) nema saznanja o ozljeđivanju oštećenog žrtve ŽĐ, već je iduće jutro oko 6,45 sati vidio vozilo Hitne pomoći i policije, a naknadno je čuo da je oštećeni ležao duže vrijeme u dvorištu svoje kuće , dok mu o sukobu ništa nije poznato, kao ni da bi optuženi i oštećeni bili u zavadi niti su mu poznati njihovi odnosi sa PĐ. Svjedok NĐ ispitan je na raspravi i svoj iskaz u bitnome ponavlja (str.674).

11. Svjedok EĐ (str.256) nema neposrednih saznanja o načinu ozljeđivanja oštećenog žrtve, već je iskazao da je 12. kolovoza 2024. ujutro oko 6,20 sati krenuo prema Garešnici te dolaskom do kuće oštećenog žrtve ŽĐ vidio kako isti leži na dvorištu, na leđima, glavom okrenutom prema cesti te je EĐ zajedno sa susjedima ZĐ i ĆĐ ušao u dvorište gdje je ležao oštećeni pa je JĐ otišao po brata oštećenog, AĐ, koji je došao sa sinom i MĐ te do dolaska hitne pomoći nakon petnaest minuta nitko nije dirao oštećenog žrtvu. Svjedoku je poznato da je oštećeni žrtva ŽĐ bio u ljubavnoj vezi sa PĐ i da je večer prije kod PĐ bio optuženi ČĐ, jer mu je tamo bio parkiran auto, no nije mu poznato što se u kući dogodilo. Svjedok EĐ na raspravi (str.675) ponavlja svoj raniji iskaz, navodeći da su se oštećeni žrtva ŽĐ i PĐ viđali svaki dan, no nije mu poznato da bi optuženi bio u vezi sa PĐ.

12. Svjedokinja ZĐ (str.259), nema neposrednih saznanja o načinu ozljeđivanja oštećenog žrtve, no iskazala je da je sa suprugom JĐ **.**.2024. oko 6,25 sati krenula automobilom na posao u Garešnički Brestovac te nakon što su uočili oštećenog žrtvu ŽĐ kako leži u dvorištu odlučili su doći do putnog mosta njegove kuće te su po izlasku iz automobila vidjeli da oštećeni žrtva ŽĐ leži na leđima, sav krvav, glavom prema cesti, a tragovi krvi u dvorištu vodili su cestom iz pravca susjedne kuće PĐ i tragovi su izgledali kao da je ŽĐ vučen. Njezin suprug JĐ pozvao je hitnu pomoć te brata žrtve AĐ, koji je došao sa sinom IĐ, a po uputi djelatnika hitne pomoći, VĐ, koji je došao sa AĐ i IĐ, okrenuo je ŽĐ na bok i u tom se položaju isti nalazio kada je došla hitna pomoć. Svjedokinja ZĐ (str.672) na raspravi ponavlja svoj raniji iskaz, navodeći kako samo po priči zna o vezi oštećenog žrtve ŽĐ i PĐ.

13. Svjedok JĐ (str.262) nema neposrednih saznanja o načinu ozljeđivanja oštećenog žrtve, no iskazao je da je prilikom odlaska na posao sa suprugom 12. kolovoza 2024. tijekom vožnje uočio da u dvorištu ŽĐ netko leži ravno kao svijeća na tlu, glavom prema cesti, a dolaskom do te kuće, susjed EĐ koji se tamo nalazio, rekao im je da leži ŽĐ, natečen s krvi u predjelu uha, čuo se hroptaj, a trag krvi se protezao od oštećenog žrtve ŽĐ po cesti i bankini u pravcu kuće PĐ, s kojom je ŽĐ neko vrijeme bio u vezi. Svjedok JĐ (str.671) ispitan na raspravi ponavlja svoj raniji iskaz, navodeći kako mu je poznato i bilo je vidljivo da je oštećeni žrtva ŽĐ bio zaljubljen u PĐ, ali i ljubomoran te su se međusobno posjećivali, ali i svađali te je bilo i policijskih intervencija.

14. Svjedok VĐ (str.265), nema neposrednih saznanja o načinu ozljeđivanja oštećenog žrtve, već je iskazao o svojim saznanjima slijedećeg dana, kada je sa šogorom IĐ došao do kuće oštećenog žrtve ŽĐ , koji je ležao na leđima na sred dvorišta, glavom okrenutom prema cesti, s vidljivim ozljedama na glavi te nije davao znakove života, osim što se tresao, a po uputi djelatnika hitne medicinske pomoći, on je oštećenog okrenuo na bok. Osim navedenog, svjedok je uočio na cesti tragove krvi koji su izgledali kao da je oštećeni dovučen u svoje dvorište. Svjedok VĐ ispitan je na raspravi (str.673), kada potvrđuje svoj raniji iskaz, navodeći da je nakon događaja ozljeđivanja oštećenog, u blizini oštećenog žrtve ŽĐ na tlu uočio tabakeru za cigarete, mobitel i novčanik.

15. Svjedoci AĐ, IĐ, NĐ, EĐ, ZĐ, JĐ i VĐ nemaju neposrednih saznanja o ozljeđivanju i načinu nastanka ozljeda oštećenog žrtve ŽĐ, već su nakon ozljeđivanja, 12. kolovoza 2024. u 6,30 sati, zatekli oštećenog žrtvu u ležećem položaju, u besvjesnom stanju i to u njegovom dvorištu, u [adresa], na kbr. 66., do kojeg mjesta su vodili tragovi od dvorišta kuće PĐ na kbr.66A. Kada se iskazi ovih svjedoka dovedu u vezu sa obranom optuženog, koji potvrđuje da je 11. kolovoza 2024. oko 20,10 sati došao kod PĐ, kod koje je ubrzo došao i oštećeni žrtva te da je došlo do određenog verbalnog sukoba sa oštećenim žrtvom još u kući PĐ, a potom i da je stisnutom punom šakom desne ruke optuženi ČĐ zadao udarce oštećenom žrtvi ŽĐ u predjelu očiju i nosa, ispred kuće i dvorišta PĐ na kbr. 66A, nakon čega je odvukao oštećenog u njegovo dvorište na kbr.66, može se zaključiti da je događaj u kojem je upravo optuženi ČĐ ozlijedio oštećenog žrtvu ŽĐ bio u vremenu kako se optuženi tereti, tako da je slijedeće jutro oštećeni žrtva zatečen u svom dvorištu od strane prethodno navedenih svjedoka .

16. Obrana je prigovorila iskazu svjedoka IĐ, o odnosu oštećenog i PĐ, s tvrdnjom da veza PĐ i oštećenog žrtve ŽĐ nije postojala , no i iz iskaza oštećenog kao svjedoka AĐ te svjedoka ZĐ, JĐ i EĐ, može se zaključiti da su se oštećeni žrtva ŽĐ i PĐ posjećivali te da su u nekom vremenu bili u ljubavnoj vezi prije predmetnog događaja, pri čemu je nesporno utvrđeno da je i neposredno prije samog događaja ozljeđivanja, 11. kolovoza 2024. oštećeni žrtva ŽĐ bio u kući PĐ.

17. U iskazu svjedok PĐ (str.247), opisuje svoja neposredna saznanja o događaju 11. kolovoza 2024. i 12. kolovoza 2024., navodeći da je tijekom večeri 11. kolovoza 2024. optuženi ČĐ bio kod nje u kući te je došao i oštećeni žrtva ŽĐ, sjeo ispred televizora i tražio bevandu, no rekla mu je da je kasno i da je vrijeme za spavanje, nakon čega je oštećeni počeo vikati na nju i optuženog, govoreći da su „kurve“, psovao im je „mater“ i vrijeđao ih, a već pri dolasku je imao zguljeno lice i krvave ruke. U jednom se trenutku optuženi ČĐ ustao i preko stola „opalio“ šamar pokojnom SĐ, no isti od toga nije pao, već ga je ona primila za ramena i zamolila da izađe van iz kuće pa je oštećeni žrtva ŽĐ krenuo iz njenog dnevnog boravka i u jednom trenutku se sapleo te mu je iz ruke ili iz nekog drugog dijela tijela špricnula krv, no uspio je izaći na balkon pred ulazom u kuću te je nastavio vikati i psovati. Za njim je na balkon izašao optuženi ČĐ i pitao da li će je nastaviti vrijeđati te ga je oštećeni opsovao, a što se dalje događalo i je li bilo fizičkog sukoba, nije joj poznato, no misli da se nisu tukli, jer nije čula da bi se tukli, a u jednom trenutku se optuženi vratio u njenu kuću, no po povratku u kuću optuženi nije govorio da su se tukli niti je na njemu primijetila ikakve ozljede. Drugo jutro nije vidjela oštećenog žrtvu ŽĐ u njegovom dvorištu, no čula je susjedu ZĐ kako vrišti te joj je ista rekla da je oštećenom ŽĐ pozlilo, nakon čega je došla hitna pomoć i policija te joj nije poznato što se dogodilo oštećenom , kojeg inače danima nema, a kada dođe uglavnom je u alkoholiziranom stanju.

17.1. Na raspravi je svjedokinja PĐ (str.675) o dolasku optuženog i oštećenog u njezinu kuću 11. kolovoza 2024. djelom ponovila svoj iskaz, navodeći i da je dolazak oštećenog u njenu kuću, njegovo vrijeđanje optuženog i nje te njegov odlazak iz njene kuće, trajalo nekih petnaestak minuta. Dok su svi troje sjedili za stolom, optuženi je oštećenog, dok su sjedili jedan drugome sučelice, u jednom trenutku pljusnuo otvorenom rukom sa vanjske strane ruke, ne dlanom, a pri izlasku iz kuće oštećeni se uhvatio za zid te je na zidu ostalo tragova krvi, ali je oštećeni hodajući na nogama izašao van iz kuće preko balkona, no ne zna kada i kamo je otišao, dok su optuženi i ona ostali u kući, popili kavu, nakon čega je optuženi otišao iz kuće na ulazna vrata, ali ne zna kada, no kod nje se više nije vraćao. U vrijeme događaja bila je u vezi sa optuženim, tako što su zalazili u kuću jedan drugome te je i sada s njim u vezi, dok sa oštećenim ŽĐ nikada nije bila u vezi, ali je od njegove strane bilo ljubomore, zavisti, uhođenja i praćenja i dolazilo je do svađa te je bilo i intervencije policije. Optuženi i oštećeni nisu bili u dobrim odnosima, odnosno, nisu nešto posebno kontaktirali te optuženi nije dao razloga ni povoda oštećeniku za takvo ponašanje, već razlog za isto vidi u alkoholiziranosti oštećenika, koji od 1987. živi u [adresa] i nikada ga nije vidjela trijeznog. Nakon što je oštećeni ŽĐ izašao iz njene kuće, optuženi nije izlazio van iz kuće na balkon za oštećenim žrtvom, već je došao samo do hodnika, a iz hodnika su njih dvoje otišli u dnevni boravak, gdje su popili kavu te se optuženi kratko zadržao i potom otišao.

18. Zastupnik optužbe opravdano je prigovorio iskazu svjedokinje PĐ kao neistinitom, jer je ista odstupila od prvog iskaza, a kako je ista u vezi s optuženim, iskazom želi zaštititi optuženika i umanjiti njegovu kaznenu odgovornost. Svjedokinja PĐ mijenjala je svoj iskaz tako što je u prvom iskazu navela da, nakon što je u njenoj kući, u jednom trenutku optuženi ČĐ ustao i preko stola „opalio“ šamar pokojnom SĐ, da je nakon toga oštećeni žrtva ŽĐ izašao iz njene kuće, a za oštećenim žrtvom ŽĐ izašao je i optuženi ČĐ, da bi se u jednom trenutku kod nje u kuću vratio optuženi. Takav iskaz upućuje na zaključak kako je optuženi, nakon verbalnog sukoba sa oštećenim žrtvom, napustio kuću PĐ i u određenom vremenu se u toj kući zasigurno nije nalazio, da bi se u jednom trenutku ponovno vratio u kuću PĐ. U iskazu na raspravi svjedokinja PĐ je navela da je optuženi, za stolom kod nje u kući, oštećenog, dok su sjedili jedan drugome sučelice, u jednom trenutku pljusnuo otvorenom rukom sa vanjske strane ruke, ne dlanom, nakon čega je oštećeni žrtva ŽĐ izašao iz njene kuće, dok su optuženi i ona ostali u kući, popili kavu i da je tek tada, nakon kratkog vremena optuženi otišao iz njene kuće i kod nje se više nije vraćao. Takav iskaz svjedokinje PĐ, dan na raspravi, upućivao bi na zaključak kako optuženi, nakon verbalnog sukoba sa oštećenim žrtvom, pri odlasku oštećenog žrtve iz kuće PĐ, ni u jednom trenutku nije napustio kuću PĐ i nije izašao van za oštećenim, već da se u toj kući neprekidno nalazio i da je tek nakon nekog kratkog vremena napustio kuću PĐ. Kada se dovede u vezu iskaz svjedokinje PĐ i obrana optuženog, koji tvrdi da je nakon izlaska oštećenog žrtve ŽĐ iz kuće PĐ, PĐ otišla u svoj dnevni boravak, dok je on ostao stajati kod ulaza u kuću, naslonjen na štok vrata nekih deset minuta i gledao kako oštećeni žrtva ŽĐ odlazi cestom u svoje dvorište, nakon čega se vratio u kuću PĐ, o kojem stajanju optuženog, naslonjenom na štok vrata u kući PĐ u trajanju deset minuta, svjedokinja PĐ uopće ne iskazuje, sud u tom dijelu ne prihvaća iskaz svjedokinje PĐ dat na raspravi, jer je odstupila od svog prvog iskaza , upravo s ciljem da svojim iskazom zaštiti optuženog, s kojim je u ljubavnoj vezi te kako bi otklonila njegovu kaznenu odgovornost za predmetni događaj u kojem je optuženi ozlijedio oštećenog žrtvu pa se dakle ne prihvaća navod PĐ u dijelu kada iskazuje da optuženi nije odlazio iz njezine kuće za oštećenim žrtvom, već naprotiv da je ostao neprekidno s njom u kući i da je došao samo do hodnika te da su njih dvoje iz hodnika otišli u dnevni boravak, gdje su se zadržali kratko vrijeme.

18.1. Upravo iz prvog iskaza svjedokinje PĐ o samom tijeku događaja, u dijelu u kojem je svjedokinja određeno i jasno iskazivala i u kojem ima neposrednih saznanja, koji sud u bitnome prihvaća kao logičan, uvjerljiv i životan, može se zaključiti da je nakon kraćeg verbalnog sukoba u kući PĐ, optuženi ČĐ najprije pljusnuo oštećenog žrtvu ŽĐ, u stojećem položaju, a potom , kada je oštećeni žrtva ŽĐ izašao iz kuće PĐ, da je i optuženi odmah izašao iz njene kuće i otišao upravo za oštećenim žrtvom ŽĐ, a potom se nakon nekog vremena vratio u kuću PĐ, gdje se kratko zadržao i onda otišao svojoj kući.

19. Iskaze ispitanih svjedoka valja povezati kako sa materijalnim tragovima izuzetim tijekom očevida odnosno tragovima krvi, tako i sa zapisnikom o obavljenoj obdukciji tijela žrtve SĐ te činjenicama utvrđenima provedenim sudsko-medicinskim vještačenjem.

20. Prema kriminalističko-tehničkom izvješću (str. 28) obavljen je očevid u [adresa], između kbr. 66, vlasništvo oštećenog žrtve Darka Kolara i kbr. 66A, vlasništvo PĐ, u dvorištima obiteljskih kuća i na kolniku ispred navedenih obiteljskih kuća, o čemu je sačinjen zapisnik o očevidu. Prilikom očevida pronađeni su tragovi i to trag 1 - crvena boja nalik na krv u vidu kapljica, na betonskoj popločenoj prilaznoj stazici prema ulazu kuće kbr.66A, trag 2 - crvena boja nalik na krv u vidu sasušene lokve i kapljica paralelno s lijevim rubom kolnika, trag 3 - crvena boja nalik na krv u vidu brisotina, koji se proteže dijelom po kolniku, a dijelom po travnatoj površini uz lijevi rub kolnika, a završava na prilaznom betonskom mostu obiteljske kuće kbr. 66, trag 4 – lijeva natikača, trag 5 – lokva nalik na krv, cigarete, opušci i kutija za cigarete, pri čemu su na dijelovima cigarete i opuška vidljivi tragovi nalik na krv te trag 6 – mobilni telefon s torbicom i osobnim dokumentima na ime ŽĐ, a što je sve vidljivo u fotodokumentaciji očevida (str.31).

20.1. Prema obrani optuženog, kada se ista dovede u vezu sa činjenicama utvrđenima provedenim očevidom, na fotografiji broj 5 fotodokumentacije očevida, na dnu fotografije, vidljivo je mjesto ispred ulaza u dvorište kuće PĐ, na kbr. 66A, gdje je oštećeni žrtva ŽĐ pao prvi put, a to je prema tvrdnji optuženog bilo nakon što mu je optuženi zadao tri udarca šakom, pri čemu su na fotografijama 5 do 11 na prilaznoj betonskoj popločenoj stazici vidljivi nađeni tragovi crvene boje nalik na krv u vidu kapljica, dok je na fotografijama 13 i 14 vidljivo mjesto gdje je prema navodu optuženog, oštećeni žrtva ŽĐ pao nakon što ga je optuženi pokušao dizati na noge, gdje je prilikom očevida nađen trag crvene boje nalik na krv u vidu manje lokve i kapljica krvi i to na lijevoj bankini ispred kbr.66A i uz lijevu bankinu i lijevi rub kolnika, a sa tog mjesta je, prema navodu optuženog, optuženi ujedno i odvukao oštećenog, pri čemu je vidljiv trag vučenja te se navedeni trag krvi crvene boje nalik na krv u vidu brisotine pronađen prilikom očevida, proteže dijelom po kolniku, a dijelom po travnatoj površini uz lijevi rub kolnika te navedeni trag završava na betonskom prilaznom mostu ispred kuće kbr. 66, vlasništvo oštećenog žrtve ŽĐ, što je vidljivo na fotografiji 32. Nadalje, na fotografijama 33 i 34 vidljivo je mjesto gdje je oštećeni u svom dvorištu pronađen i gdje ga je optuženi, kako sam navodi, kada je odlazio, zadnji put i vidio, a u fotodokumentaciji očevida na fotografijama 38, 39 i 40 , vidljiv je trag crvene boje nalik na krv u vidu lokve te cigarete, opušci cigareta i kutija cigareta, sve u dvorištu kbr. 66, dok je ispred ulaza u kuću oštećenog žrtve ŽĐ, na kbr. 66, nađena torbica, mobitel i osobni dokumenti oštećenog ŽĐ, u fotodokumentaciji očevida na fotografijama 41 do 45.

21. Očevid je proveden u odnosu na oštećenog ŽĐ (str.67) dana 12. kolovoza 2024. u 15,40 sati, u Općoj bolnici „Dr. Anđelko Višić“ [adresa], na Odjelu anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja i centralne sterilizacije, pri čemu je izvršen pregled osobe priključene na medicinske aparate, za koju je utvrđeno da se radi o oštećenom žrtvi ŽĐ te su tijekom pregleda osobe uočene ozljede po tijelu, a izuzeti su uzorci krvi i urina te privremeno oduzeta uz potvrdu (str.93), odjeća koju je oštećeni ŽĐ imao na sebi tijekom događaja i izvršeno je fotografiranje, o čemu je sačinjena fotodokumentacija (str.72).

21.1. Kada se činjenice utvrđene provedenim očevidom nad oštećenim dovedu u vezu s obranom optuženog, koji ne osporava da su u određenom trenutku 11. kolovoza 2024. i optuženi i oštećeni žrtva bili u kući PĐ i da je optuženi zadao udarce oštećenom nakon izlaska iz kuće PĐ u [adresa], može se zaključiti da ozljede oštećenog žrtve ŽĐ, utvrđene prilikom očevida 12. kolovoza 2024., vremenski slijede neposredno nakon opisanog postupanja optuženog za koje se isti tereti.

22. Prema prijavi povreda Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar (str.216) dostavljenoj Policijskoj postaji Bjelovar 14. kolovoza 2024., oštećeni žrtva ŽĐ zadobio je ozljede te je postavljena dijagnoza: subduralni hematom, subarahnoidalno krvarenje, višestruki prijelomi kosti lica, ogrebotina na leđima, prijelomi 11. i 12. rebra lijevo, sumnja na prijelom XII. rebra desno, stanje po prijelomu Th 12 i Th 9, iz čega proizlazi da je tada oštećeni žrtva bio živ i da su njegove ozljede tada po liječnicima kvalificirane kao teška tjelesna povreda.

23. Provedena je pretraga doma i drugih prostora kod PĐ u [adresa] te nastavak očevida u kući u sklopu pretrage doma i drugih prostora (str.100), pri čemu su nađeni desna natikača u komunalnoj kanti za otpad, trag crvene boje nalik na krv u vidu brisotine na zidu lijevo od ulaznih vrata dnevnog boravka na visini od poda 1,00 m te od lijevog ruba vrata prema lijevom bočnom zidu 0,20 m (trag 9), zat im, trag crvene boje nalik na krv u vidu kapljice na podu dnevnog boravka neposredno ispred fotelje (trag 10), građevinska kolica u prostoru drvarnice, što je sve fotografirano i vidljivo u fotodokumentaciji očevida provedenog u kući PĐ (str.109, 121).

23.1. Kada se dovedu u vezu činjenice utvrđene ovom pretragom doma PĐ sa iskazom svjedokinje PĐ koja opisuje da je oštećeni žrtva ŽĐ već pri dolasku u njenu kuću imao na sebi krvi te da je u njenoj kući iz nekog dijela tijela oštećenog špricnula krv te su ostali tragovi krvi, može se zaključiti da trag 9 i trag 10 potječu upravo od samog oštećenog žrtve ŽĐ. Sam optuženik u obrani potvrđuje da je oštećeni žrtva u kući PĐ bio krvav i da je ostavio trag krvi na zidu, a desna natikača koja je pronađena pri očevidu pripada upravo oštećenom žrtvi i istu je nakon ozljeđivanja oštećenog žrtve, optuženi odbacio kod kante za otpad, dok je drugu natikaču odbacio u dvorište oštećenog na kbr.66, gdje je prilikom očevida u dvorištu kbr. 66 i pronađena.

24. Provedena je pretraga doma i drugih prostora obiteljske kuće optuženog ČĐ u [adresa] (str.140), pri čemu je izvršeno izuzimanje pronađenih predmeta kratkih traper hlača plave boje marke Denim, kao trag 17 i majice s kratkim rukavima plave boje marke Kappa, kao trag 18, sve vidljivo i u fotodokumentaciji pretrage kod optuženog (str.161).

24.1. Kada se činjenice utvrđene pretragom doma optuženog ČĐ dovedu u vezu sa iskazom svjedokinje PĐ, proizlazi da je optuženi u vrijeme događaja na sebi imao upravo navedene traper hlače.

25. Prema zapisniku o obdukciji od 30. rujna 2024., provedena je obdukcija mrtvog tijela oštećenog žrtve ŽĐ, koji je preminuo u Jedinici intenzivnog liječenja Opće bolnice „ Ž. KĐ“ u [adresa] **.**.2024. (str.327), pri čemu je , prema mišljenju liječnika obducenta ĐĐ, dr. med., oštećeni žrtva ŽĐ, koji je nađen pretučen 12. kolovoza 2024., liječen u navedenoj ustanovi od 12. kolovoza 2024., gdje i umire 29. rujna 2024., zadobio ozljede nađene vanjskim pregledom i obdukcijom, a histološkom analizom tkiva potvrde se vezivni ožiljci srčanog mišića, nabreknuće pluća, natučenje i nabreknuće mozga, kronična upala moždanih ovojnica, ciroza jetre i povećana prostata te je uzrok smrti zatajenje srca, koje je nastalo kao posljedica komplikacija liječenih ozljeda i smrt je nasilna.

25.1. Iz navedenog proizlazi da se ozljeđivanje oštećenog žrtve 11./12. kolovoza 2024. može dovesti u vezu sa smrću oštećenog žrtve ŽĐ **.**.2024. Na provedenu obdukciju stranke nisu stavljale prigovore pa je sud uz suglasnost stranaka pročitao zapisnik o obdukciji uz nalaz i mišljenje liječnika obducenta.

26. Prema zapisniku o toksikološkom vještačenju, provedenom u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Zagreb, u Službi kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja, prema nalazu i mišljenju samostalnog vještaka za toksikološka vještačenja LĐ, dr. med. za oštećenog ŽĐ nije moguće dati ocjenu o stupnju alkoholiziranosti u trenutku događaja jer je preveliki vremenski razmak između događaja i vađenja krvi (str.344) te je prema mišljenju vještaka toksikologa oštećeni ŽĐ u trenutku vađenja krvi bio trijezan, a prema nalazu i mišljenju glavnog vještaka za toksikološka vještačenja mr.sc. Ines Gmajnički, stalnog sudskog vještaka za toksikologiju, utvrđeno je da je oštećeni žrtva ŽĐ konzumirao anksiolitik diazepam, hipnotik midazolam, lokalni anestetik i antiaritmik lidokain, kao djelatne sastojke određenih lijekova, pri čemu su imenovanom poslije događaja dani određeni lijekovi Sufentanil i Dormicum, a moguće i drugi lijekovi, odnosno, da su mu propisani od strane liječnika, s obzirom da se isti propisuju isključivo na liječnički recept, a prema analizama utvrđene koncentracije diazepama i njegovog metabolita nordazepama te midazolama u uzorku krvi, isti su u okviru koncentracija koje se nalaze kod terapijskog uzimanja tih lijekova.

26.1. Iz provedenih toksikoloških vještačenja, u odnosu na utjecaj droge, utvrđeno je da su tvari nađene u organizmu oštećenog žrtve ŽĐ sastojci lijekova koji se propisuju isključivo na liječnički recept i iste je oštećeni očito primio za vrijeme liječenja ozljeda zadobivenih u predmetnom događaju, počev od 12. kolovoza 2024., a u odnosu na utjecaj alkohola, s obzirom na protek vremena od događaja pa do uzimanja uzoraka krvi i urina oštećenog, nije sa sigurnošću utvrđeno je li oštećeni žrtva ŽĐ u vrijeme događaja i zadobivanja ozljeda bio pod utjecajem alkohola i koji je bio stupanj alkoholiziranosti. S tim u vezi, svjedok IĐ potvrđuje da je oštećeni žrtva ŽĐ kod njega pio bevandu, dakle, konzumirao je alkoholno piće, dok optuženi i svjedokinja PĐ navode da je oštećeni žrtva ŽĐ pri dolasku u kuću PĐ navečer 11. kolovoza 2024. bio pod utjecajem alkohola.

27. Prema zapisniku o biološkom vještačenju, provedenom u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Zagreb, u Službi bioloških i kontaktnih vještačenja, prema nalazu i mišljenju glavnog vještaka za biološka vještačenja Nataše Ortynski, prof., stalnog sudskog vještaka za biološka vještačenja, analizom tragova krvi sa prednje i stražnje strane hlača (omot 17) utvrđen je isti DNA profil muške osobe koji se podudara s DNA profilom ŽĐ.

27.1. Iz provedenog biološkog vještačenja proizlazi da je na hlačama optuženog, koje je optuženi imao obučene na sebi za vrijeme događaja 11./12. kolovoza 2024., a izuzetim prilikom pretrage doma nakon predmetnog događaja, nađena krv upravo oštećenog žrtve ŽĐ.

28. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka koji su proveli toksikološka vještačenja, kao i biološko vještačenje u ustanovi u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ TĐ“ [adresa] te kako ni stranke nisu stavljale primjedbe na iste, sud je nalaz i mišljenje ovih vještaka pročitao uz suglasnost stranaka.

29. Prema izvješću o izvršenom pregledu sadržaja mobilnog uređaja optuženog (str.377), privremeno oduzetog uz potvrdu (str.167), utvrđeno je da optuženi ČĐ nema ostvarenu komunikaciju sa oštećenim žrtvom ŽĐ niti se oštećeni pronalazi u kontaktima mobilnog uređaja optuženog , dok u razdoblju od 7. kolovoza 2024. u 17,41 sati do 13. kolovoza 2024. u 17,07 sati, optuženik ima ostvarenih više zaprimljenih i upućenih kontakata sa svog mobilnog uređaja sa PĐ na njen mobilni uređaj, putem video poziva preko aplikacija „Viber“ i „WhatsApp“. Pregledom komunikacije putem aplikacije „Viber“ utvrđeno je da je optuženi kontaktirao sa PĐ putem poruka i video poziva , pri čemu u poruci od 12. kolovoza 2024. u 21,17 sati optuženi upućuje poruku PĐ sadržaja: „Morao sam se vratiti radi posla ali ako policija oče doči ču pitaj ih kad ja ne bežim i neču“, na što PĐ istog dana u 21,33 sati odgovara: „Što ćeš moć prije se javit u [adresa] u pp“. Pregledom komunikacije putem aplikacije „WhatsApp“ utvrđeno je da je optuženi ČĐ kontaktirao sa PĐ video pozivima u vremenu od 11. kolovoza 2024. u 12,35 sati do 13. kolovoza 2024. u 17,07 sati, a 11. kolovoza 2024. u 17,02 sati PĐ upućuje poruku optuženom ČĐ sadržaja: „Doći će do mene jel te mogu nazvati da dođeš da vidiš što će mi reč“.

29.1. Kada se činjenice utvrđene pretragom mobilnog uređaja optuženog ČĐ dovedu u vezu sa njegovom obranom i iskazom svjedoka PĐ, proizlazi da je optuženi ČĐ tijekom kolovoza 2024., za vrijeme godišnjeg odmora u [adresa], kontaktirao sa PĐ i na njen poziv dolazio u kuću PĐ pa tako i dana 11. kolovoza 2024., prije predmetnog događaja za koji se optuženik tereti i očito su optuženi i PĐ bili u vezi, a kontaktirali su i bili u komunikaciji i nakon predmetnog događaja.

30. Prema zapisniku o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa (str.471) utvrđeno je da je provedena pretraga mobilnog uređaja oštećenog žrtve ŽĐ te prema Izvješću o izvršenom pregledu sadržaja mobilnog uređaja oštećenog žrtve ŽĐ (str. 481), oštećeni žrtva ŽĐ nema ostvarenu komunikaciju sa optuženim ČĐ, dok se broj telefona +49 1788 986377 u mobilnom uređaju istog nalazi spremljen u kontaktima kao „Susjed Drazen“.

30.1. Kada se činjenice utvrđene pretragom mobilnog uređaja oštećenog žrtve ŽĐ dovedu u vezu sa obranom optuženog ČĐ i iskazima svjedoka oštećenog AĐ, brata oštećenog žrtve ŽĐ i svjedoka IĐ, nećaka oštećenog žrtve ŽĐ, proizlazi da je optuženi došao iz Njemačke na godišnji odmor, u kojem vremenu je 11. kolovoza 2024. poslijepodne, optuženi bio u društvu oštećenog žrtve ŽĐ u dvorištu svog susjeda AĐ, jer se tada tamo nalazio oštećeni žrtva ŽĐ te su zajedno konzumirali alkoholna pića, no ne može se zaključiti da su upravo optuženi i oštećeni žrtva i inače redovito kontaktirali i bili u prijateljskim odnosima, kako je obrana isticala tijekom postupka.

31. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu UĐ, dr. med. (str.483), provedenim sudsko-medicinskim vještačenjem je utvrđeno da je oštećeni žrtva ŽĐ ozlijeđen od strane druge osobe 11./12. kolovoza 2024. i po pronalasku istog 12. kolovoza 2024. oko 6,30 sati isti je prevezen u Opću bolnicu u Bjelovar gdje je bio na liječenju do 29. rujna 2024., kada premine. Pregledom i tijekom liječenja oštećenog utvrđene su ozljede i postavljene dijagnoze otekline i krvnog podljeva kože lica obostrano, ogrebotine – odignuće kože lica na desnoj jagodičnoj kosti, zrak u mekim tkivima lica, prijelom dna i vanjskog bočnog zida koštanog sustava lijeve očne šupljine, višeiverni prijelom prednje i vanjske bočne stjenke gornjočeljusne šupljine obostrano, izraženije lijevo sa pomakom ulomaka i krvarenjem unutar šupljine gornje čeljusti obostrano, krv u šupljinama rešetnice, prijelom nosnih kostiju bez pomaka ulomaka, krvarenje iz desne nosnice, krvarenje iz lijevog uha, akutno krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice lijevo čeono – slijepoočno – tjemeno, krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica lijevo čeono - slijepoočno – tjemeno, oteklinu lijeve moždane polutke sa pomakom središnje linije, veliku plohastu oguljotinu kože leđa izraženije desnostrano, krvni podljev kože desne strane prsnog koša, prijelom 11. i 12. lijevog rebra sa manjim pomakom 11. rebra, krvne podljeve kože oba ramena, krvne podljeve kože lijeve strane vrata, krvne podljeve kože obje podlaktice i šake sa oguljotinom kože stražnje strane lijeve podlaktice, krvni podljev sa oguljotinama kože desnog koljena, krvni podljev sa oguljotinama kože stražnje strane desne natkoljenice – kuka. Prema vještaku, opsežne ozljede glave u vidu otekline i krvnog podljeva kože lica obostrano, ogrebotine – odignuće kože lica na desnoj jagodičnoj kosti, zrak u mekim tkivima lica, prijelom dna i vanjskog bočnog zida koštanog sustava lijeve očne šupljine, višeiverni prijelom prednje i vanjske bočne stjenke gornjočeljusne šupljine obostrano, izraženije lijevo sa pomakom ulomaka i krvarenjem unutar šupljine gornje čeljusti obostrano, krv u šupljinama rešetnice, prijelom nosnih kostiju bez pomaka ulomaka, krvarenje iz desne nosnice, krvarenje iz lijevog uha, akutno krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice lijevo čeono – slijepoočno – tjemeno, krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica lijevo čeono - slijepoočno – tjemeno, oteklinu lijeve moždane polutke sa pomakom središnje linije, čine cjelinu i predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu, a ozljeda je bila takvih karakteristika i intenziteta da je dovela do realne i nastupjele opasnosti po život oštećenog, nastale višekratnim djelovanjem sile od slabog do jakog intenziteta, s time da su za nastanak ovakvih ozljeda bila potrebna najmanje dva udarca zadana silom jakog intenziteta nekim tupotvrdim sredstvom, a u pravilu isti nastaju u okvirima fizičkih sukoba, udarcima stisnutom šakom te još najmanje dva udarca zadana silom barem slabog intenziteta, a velik broj ozljeda lica govori u prilog fiksiranosti žrtve tijekom ozljeđivanja. Krvni podljev kože desne strane prsnog koša predstavlja tjelesnu ozljedu, a nastao je djelovanjem sile slabog intenziteta, udarcem ili pritiskom nekog tupotvrdog sredstva. U trenutku zadobivanja navedenih ozljeda oštećeni se nalazio okrenut osobi koja mu ozljede nanosi sučelice ili pod nekim manjim otklonom od tog položaja, no o položajima tijela sudionika ozljeđivanja u prostoru u trenutku zadobivanja ovih ozljeda nije moguće zaključivati, budući bi ozljede izgledale jednako da su nanesene u uspravnom položaju, ali i u bilo kojem drugom položaju pri kojemu je lice oštećenog dostupno ozljeđivanju. Krvni podljevi kože lijeve strane vrata čine cjelinu i predstavljaju tjelesnu ozljedu, a nastali su djelovanjem sile slabog intenziteta i viđa ih se u pravilu nastale pritiskom prstiju/ruku druge osobe prigodom hvatanja, stezanja vrata (gušenja) i slično. Prijelom 11. i 12. lijevog rebra s manjim pomakom 11. rebra čine cjelinu koja predstavlja tjelesnu ozljedu, nastalu djelovanjem sile srednjeg intenziteta, udarcem ili pritiskom nekog tupotvrdog sredstva. Velika plohasta oguljotina kože leđa predstavlja tjelesnu ozljedu, a nastala je povlačenjem tijela žrtve po tupotvrdoj podlozi, što može biti kolnik ceste i/ ili meki teren uz kolnik (trag 3 zapisnika o očevidu), u kojem trenutku se oštećeni žrtva morao nalaziti u ležećem položaju, leđima oslonjenim o podlogu te je isti bio povučen prvo donjim dijelom leđa po nekoj ravnoj tupotvrdoj prepreci u prostoru na podlozi (bočni rub kolnika, kameni prag, kanalica i slično) te je pritom bio vučen za noge koje su bile odignute od površine. Krvni podljevi kože oba ramena predstavljaju svaki za sebe tjelesnu ozljedu, a nastali su djelovanjem sile slabog intenziteta i nastali su najvjerojatnije pritiskom prstiju ruke druge osobe prigodom hvatanja, navlačenja, držanja/fiksiranja, povlačenja, potezanja. Krvni podljev s oguljotinama kože prednje strane desnog koljena te krvni podljev s oguljotinama kože stražnje strane desne natkoljenice/kuka, predstavljaju svaki za sebe tjelesnu ozljedu i u pravilu ih viđamo nastale padom i kosim udarcem navedenih dijelova tijela u neku tupotvrdu prepreku u prostoru ili podlogu. Udarci u lice koji su rezultirali navedenim ozljedama su, među ostalim, mogli uzrokovati destabilizaciju oštećenog i/ili poremećaj stanja svijesti koji bi rezultirao posljedičnim padom i nastankom ovih ozljeda kosim udarcem u neku tupotvrdu prepreku u prostoru ili podlogu. Krvni podljevi kože obje podlaktice i šake s oguljotinom kože stražnje strane lijeve podlaktice predstavljaju svaka za sebe tjelesnu ozljedu, nastale višekratnim djelovanjem sile slabog do srednjeg intenziteta, udarcima i/ili pritiskom ruku druge osobe, pri čemu ozljede podlaktica i šaka viđamo i nastale podmetanjem ruku oštećenog ispred ili ispod sredstva kojim druga osoba zamahuje prema njemu te bi se pritom radilo o tzv. pasivnim obrambenim ozljedama te sve ozljede u ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu. Vještak nije bio u mogućnosti utvrditi kako dugo je trajalo ozljeđivanje oštećenog žrtve SĐ, međutim, prema vještaku, utvrđene ozljede u pravilu nastaju u dinamici odigravanja događaja na način da je oštećeni najprije u nekom uspravnom položaju, sučelice u odnosu na osobu koja mu ozljede nanosi, zadobio neku od ozljeda glave udarcem šakom, uslijed čega je pao na podlogu, nakon čega se ozljeđivanje nastavlja, na način da ga je na podlozi, u položaju sučelice, dok je oštećeni leđima okrenut podlozi, napadač opkoračio i kleknuo na njega te mu pritom, pritiskom nogama/tijelom, nanio ozljede prsnog koša (prijelom lijevih rebara, krvni podljev desne strane prsnog koša), zatim, nastavio udarati u predjelu lica te ga eventualno gušiti, dok se pritom oštećeni neko izvjesno vrijeme branio rukama, a uslijed zadobivenih ozljeda, a moguće i uslijed gušenja, oštećeni je u nekom trenutku izgubio svijest. Prema vještaku, ovaj dio ozljeđivanja se dogodio u dvorištu, a možda dio i u kući na kbr. 66A, dok su preostale ozljede u vidu oguljotina kože leđa nastale prilikom vučenja tijela oštećenog u besvjesnom stanju po cesti od dvorišta na kbr. 66A do dvorišta na kbr. 66, gdje je oštećeni pronađen u besvjesnom stanju. Tijekom liječenja, obrade i obdukcije oštećenika uz navedene ozljede, utvrđena su i od ranije postojeća patološka stanja organizma u vidu ciroze jetre, stanja nakon kompresivnih prijeloma trupa 9. i 12. prsnog kralješka, uvećanja i proširenja srca u cijelosti, općeg ovapnjenja krvnih žila u jakom stupnju, koja ne stoje u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljeđivanjem. Tijekom liječenja traumatske bolesti došlo je do razvoja komplikacija u vidu razvoja zaležajnih vrijedova, upale moždanih ovojnica te srčanog popuštanja, koje je liječnik obducent označio kao neposredni uzrok smrti. U konačnici vještak zaključuje kako postoji medicinski logičan slijed između ozljeđivanja, zadobivenih ozljeda, nepovoljnog tijeka traumatske bolesti s razvojem komplikacija te smrtnog ishoda koji je nastupio kod žrtve SĐ, a uzrok smrti stoji u uzročno-posljedičnoj vezi sa ozljedama i komplikacijama ozljeda zadobivenih u inkriminiranom događaju.

32. Vještak UĐ usmeno je dopunio i obrazložio pisani nalaz i mišljenje na raspravi 19. ožujka 2025. (str.654), kada je utvrdio da je tijekom liječenja došlo i do razvoja komplikacija na podlozi od ranije narušenog zdravstvenog stanja oštećenog, no o ispravnosti liječenja i postojanju eventualnih liječničkih grešaka ne može se izjasniti samostalno, već je za odgovor potrebno uključiti vještake odgovarajućih struka, (neurokirurg i internist-intenzivist), pri čemu su od prije postojeća patološka stanja (bolesti) oštećenika jednim dijelom utjecala na nepovoljni tijek liječenja i smrtni ishod oštećenog, s tim što je uslijed ozljeđivanja oštećenog, među ostalim, došlo do opsežne ozljede glave s ozljedama unutarlubanjskih struktura, koje su dovele do nastupa opasnosti po život oštećenog i ovakve po život opasne ozljede glave i unutarlubanjskih struktura mogu, već same po sebi dovesti do smrti osobe , bilo neposredno po ozljeđivanju ili tijekom liječenja ozlijeđene osobe. Nadalje, oštećeni nije zadobio otvorenu ozljedu mozga, odnosno, lubanjske šupljine tijekom koje bi moglo doći do ulaska uzročnika upalne bolesti s posljedičnim razvojem upale moždanih ovojnica, već je do istog došlo najvjerojatnije uslijed operativnog zahvata na dan prijema 12. kolovoza 2024., kada je izvršena operacija otvaranja lubanje s vraćanjem koštanog poklopca te evakuacije krvarenja i postavljanja drenaže u lubanjsku šupljinu. Zaležajni vrijedovi predstavljaju komplikaciju kod dugotrajnijeg ležanja osobe te je daljnja komplikacija razvoj upale na mjestu takvih rana, što može prijeći u opće upalno zbivanje (sepsa). Vezano za srčano popuštanje, s obzirom na tijekom obdukcije utvrđene promjene u vidu povećanja i proširenja srca u cijelosti, uz ovapnjenje krvnih žila u jakom stupnju, moguće da je neposredni uzrok smrti bilo zatajenje srca , no uzimajući u obzir dokumentaciju oštećenog tijekom boravka u Općoj bolnici Bjelovar, kao najvjerojatnije proizlazi da je do uzroka smrti došlo uslijed višeorganskog zatajenja (srce, bubrezi, jetra), do kojeg je došlo nakon traumatskog ozljeđivanja u ko jem je oštećeni zadobio ozljede koje su predstavljale osobito tešku tjelesnu ozljedu te istu kao cjelinu (ozljedu) i njezine patofiziološke učinke na organizam nije moguće odvojiti od višeorganskog popuštanja i stoga je zaključeno da postoji medicinski logičan slijed ozljeđivanja, tijeka traumatske bolesti, razvoja komplikacija traumatske bolesti i od prije postojećih patoloških stanja oštećenog te smrtnog ishoda, a smrt je nasilna i stoji u uzročno-posljedičnoj vezi sa ozljeđivanjem i smrtnih ishodom. U slučaju da je oštećenom pružena hitna medicinska pomoć ranije nakon ozljeđivanja, isto bi imalo povoljniji utjecaj na tijek traumatske bolesti, no nije moguće isključiti da bi krajnji ishod u tom slučaju bio jednak kao u konkretnom slučaju.

33. Nakon što je pribavljena cjelokupna medicinska dokumentacija o liječenju oštećenog od ozljeđivanja pa do trenutka smrti 29. rujna 2024., kao i osobni zdravstveni karton oštećenika (str.709), određena je dopuna medicinskog vještačenja, a vještačenje su proveli stalni sudski vještaci prof. dr. sc. Višnja Nesek Adam, prim. dr. med., specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja i specijalistica hitne medicine te prof. dr. sc. Boris Božić, prim. dr. med., specijalist neurokirurgije i UĐ, dr. med., specijalist sudske medicine, koji su sudu dostavili pisani nalaz i mišljenje, prema kojemu je, na temelju analize priložene medicinske dokumentacije i kliničkog tijeka liječenja, smrt oštećenog ŽĐ, rođenog **.**.1965., rezultat osobito teške traumatske ozljede mozga, koja je uzrokovala višestruko zatajenje organa, a koja je bila dodatno pogoršana njegovim prethodnim patološkim stanjima, ponajprije cirozom jetre. Prema vještacima, ozljeda mozga bila je izuzetno teška, s velikim akutnim subduralnim hematomom koji je izazvao kompresiju moždanih struktura i pomak središnjih struktura mozga prema kontralateralnoj strani. Ova kompresija rezultirala je povećanjem intrakranijskog tlaka, dubokom komom i ozbiljnim neurološkim deficitom pa iako su odmah poduzeti odgovarajući medicinski postupci, uključujući intubaciju, neurokirurški zahvat za odstranjenje hematoma i terapiju za smanjenje krvarenja, oštećeni je pokazivao promjenjive neurološke reakcije uz velike fluktuacije u stanju svijesti, no nije bio u mogućnosti uspostaviti odgovarajući kontakt niti u konačnici zadovoljavajući neurološki oporavak. Smrtnost kod osoba sa akutnim subduralnim hematomom koji djeluje kompresivno na mozgovne strukture i indikacija je za operacijsko liječenje , ako oštećenik ulazi u operaciju sa Glasgow Coma ljestvicom (dalje: GCS) u vrijednosti 15, iznosi 50%. Ukoliko je GCS niži, sa svakim smanjenjem ljestvice povećava se vjerojatnost letalnog ishoda operacije, tako da je kod ulaska u operaciju akutnog subduralnog hematoma sa GCS rezultatom 3, što je bio slučaj kod oštećenika , letalni ishod, odnosno smrtnost, povećana na 90%. Kod oštećenika se osim toga radilo o kompleksnoj kraniocerebralnoj ozljedi, koja je osim gore opisanog akutnog subduralnog hematoma imale i multiple – višestruke prijelome kostiju neuro i visceroraniuma. Kod takvih kompleksnih kraniocerebralnih ozljeda redovito dolazi i do nastanka tzv. potrošne koagulopatije, koja je u slučaju oštećenika još komplicirana i insuficijentnom funkcijom jetre, zbog od ranije evidentirane jetrene ciroze etilične geneze. U konkretnom slučaju, ciroza jetre, razvijena kao posljedica kroničnog alkoholizma, predstavljala je značajan čimbenik koji je doprinio razvoju brojnih komplikacija i konačno smrtnom ishodu. Ciroza je dovela do izražene koagulopatije, što je rezultiralo smanjenom sposobnošću zgrušavanja krvi i povećanom sklonošću krvarenju. Istovremeno, ciroza dovodi do imunološke supresije, čime značajno smanjuje sposobnost organizma da se učinkovito bori protiv infekcija. Takvo stanje otežalo je poslijeoperacijski oporavak, pogodovalo razvoju teških infekcija, meningitisa, sepse i septičnog šoka koju su, u konačnici, doveli do multiorganskog zatajenja i smrtnog ishoda. Medicinska skrb pružena bolesniku bila je u potpunosti u skladu s pravilima medicinske struke te je obuhvaćala hitnu stabilizaciju općeg stanja, intubaciju, izvođenje neurokirurških zahvata te intenzivno liječenje, uključujući transfuzije krvi i krvnih pripravaka, kao i ciljanu antibiotsku terapiju. Tijekom hospitalizacije bolesnik je bio kontinuirano dijagnostički praćen uz stalne konzultacije sa specijalistima različitih medicinskih grana. Međutim, prisutna ciroza jetre, kao ozbiljno prethodno patološko stanje, značajno je otežala tijek liječenja, uzrokujući koagulopatiju, povećanu sklonost infekcijama i progresivno pogoršanje općeg zdravstvenog stanja. Unatoč poduzetim terapijskim mjerama, bolesnik je tijekom liječenja razvio niz teških komplikacija, uključujući pojačano poslijeoperacijsko krvarenje iz rane i nosa, bakterijemiju, meningitis, sepsu i septički šok, akutno zatajenje bubrega te daljnje pogoršanje jetrene funkcije, što je u konačnici dovelo do multiorganskog zatajenja i značajno smanjilo izglede za preživljavanje. Teška trauma mozga s masivnim subduralnim hematomom i povišenim intrakranijskim tlakom sama po sebi nosila je vrlo visok rizik smrtnog ishoda, a prisutnost izražene jetrene insuficijencije i sistemskih komplikacija dodatno je smanjila šanse za preživljavanje. Zaključno, iako je pružena medicinska skrb bila odgovarajuća i u skladu s pravilima struke, težina primarne ozljede, a pritom se misli na kompleksnu kraniocerebralnu ozljedu, u kojoj je glavni čimbenik akutni subduralni hematom sa izrazito nisk im GCS rezultatom, gdje smrtnost iznosi 90 %, u kombinaciji s otprije postojećom cirozom jetre, imala je ključnu ulogu u razvoju nepovoljnog tijeka liječenja i smrtnog ishoda pa je smrt oštećenog nasilna, a uzrok smrti stoji u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u inkriminiranom događaju.

34. Na raspravi 9. lipnja 2025. (str.742) vještaci su obrazložili pisani nalaz i mišljenje, pri čemu vještakinja prof. dr. sc. Višnja Nesek Adam pojašnjava da Glasgow coma ljestvica (GCS) u vrijednosti 3, koji je bio prisutan kod prijema oštećenog, označava stanje najdublje razine kome ili potpuni nedostatak svijesti. Oznaka 1 ili bod 1 označava da oštećenik ne otvara oči na poziv, glede motoričkog odgovora koji je motorički izostanak dobiva bod 1, a nedostatak komunikacije bod 1, sve skupa iznosi 3, stanje duboke kome, pri čemu se Glasgow coma ljestvica (GCS) mijenjala tijekom samog liječenja, što je i za očekivati, s obzirom da je pacijent intenzivno liječen, no promjena GCS je fluktuirala i ni u jednom trenutku prema priloženoj dokumentaciji bolesnik nije postigao puno stanje svijesti, što ukazuje da se radilo o teškoj traumi mozga, s malom mogućnošću oporavka. Vještak prof. dr. sc. Boris Božić, prim. dr. med., naveo je da je uzrok smrti nasilan, pri čemu kod jake traume glave, dolazi do pucanja tzv. mosnih vena i nakupljanja velikog volumena krvi u subduralni prostor, što djeluje izrazito kompresivno na mozak, zbog čega se on pomiče u stranu što se stručno zove hernijacija. Slijedom istoga, dolazi do pritiska na vitalne mozgovne strukture- mozgovno deblo, gdje se nalazi centar za svijest, centar za disanje i drugi vitalni mozgovni centri. Shodno istome kod ovako niske GCS, što je bio slučaj kod oštećenika, u pravilu unatoč provedenom liječenju isto rezultira smrtnim ishodom. Kod ovako velikih, masivnih krvarenja javlja se i potrošna koagulopatija, što znači pojačano krvarenje, a kod oštećenog dodatni faktor je bila i dekompenzirana jetrena ciroza, što još više pogoršava situaciju vezanu za zaustavljanje krvarenja, tako da je zapravo samo zahvaljujući adekvatnom anesteziološkom zbrinjavanju liječenje bilo produženo, pri čemu kod osoba sa alkoholnom bolesti krvne žile postaju izrazito osjetljive-fragilne, što dovodi do pojačane mogućnosti krvarenja i kod manjih oštećenja mozga i koagulopatije. Kod izrazito teških kraniocerebralnih ozljeda kao što je bio ovdje slučaj, zbog mas efekta na duboke mozgovne strukture, prvenstveno na mozgovno deblo, gdje se nalaze svi vitalni mozgovni centri, kod izrazito jake traume mozga, smrtni ishod može nastupiti gotovo trenutno. Na pitanje branitelja optuženog, vještak UĐ je naveo da nije u mogućnosti zaključivati o sili potrebnoj za nastanak krvarenja ispod tvrde moždane ovojnice u osobe s utvrđenim prijašnjim patološkim stanjima organizma kao što je bio slučaj u oštećenika, no s obzirom da je do kraniocerebralne ozljede došlo uslijed udaraca u lice, a čime su nastali višestruki prijelomi kostiju lica, na koji nastanak ne utječu ova ranija patološka stanja, bilo je potrebno najmanje dvokratno djelovanje sile jakog intenziteta, a s obzirom na od ranije postojeća patološka stanja organizma oštećenika te njegovu veću podložnost nastanku intrakranijske ozljede akceleracijsko- deceleracijskim mehanizmom do jednake intrakranijske ozljede je kod oštećenog moglo doći i djelovanjem sile nešto slabijeg intenziteta nego kod zdravih osoba, no to je isključivo teoretske naravi, a nije primjenjivo za konkretan slučaj, s obzirom da je oštećenik zadobio ozljede glave u vidu višestrukih prijeloma kostiju lica, a koji su prigodom nastanka istodobno uslijed djelovanja akceleracijsko-deceleracijskim mehanizmom uzrokovale nastanak utvrđene unutarlubanjske ozljede u vidu krvarenja unutar tvrde moždane ovojnice i mekih moždanih ovojnica lijevo čelno slijepoočno tjemeno. Lokalizacija ozljeda lica poklapa se i uklapa u nastala unutarlubanjska krvarenja, sve s obzirom da se radi o prijelomima koštanog sustava lijeve očne šupljine te lijeve gornjočeljusne kosti, pri čemu pregledom i tijekom liječenja oštećenika nisu utvrđene ozljede koje bi ukazivale na ozljeđivanje glave mehanizmom pada i udarca glavom u neku tupotvrdu prepreku u prostoru ili podlogu. Nadalje, tijekom liječenja oštećenika evidentno je došlo do nastupa brojnih komplikacija, kako traumatskih bolesti, razvoja infektivnih stanja (među ostalim i septičkih-infekcija više organa i organskih sustava) te pogoršanja od prije postojećih patoloških stanja oštećenoga. Obdukcijom, koja predstavlja jedini relevantni izvor podataka za zaključivanje o uzroku smrti, ne proizlazi da je u trenutku smrti u oštećenoga bilo prisutno akutno infektivno stanje ijednog organa, odnosno, organskog sustava. Klinički je do smrti došlo u sklopu multiorganskog zatajenja (zatajenje funkcije bubrega, hepatobiliarnog te kardiovaskularnog sustava), do kojega je po svemu sudeći sa najvećom mogućom vjerojatnošću došlo prvenstveno "centralno", odnosno, uslijed teške ozljede mozga i moždanih vitalnih centara koji reguliraju, među ostalim, navedene funkcije, odnosno, organske sustave. U pisanom nalazu i mišljenju vještaci su naveli da je tijekom liječenja, među ostalim, došlo i do sepse i septičkog šoka, no radi ovih stanja oštećeni je intenzivno liječen antibiotskom terapijom kako širokog spektra, tako i ciljano, s obzirom na nalaz mikrobiološke obrade izuzetih uzoraka. Ova stanja (sepsa i septički šok) omaškom su u pisanom nalazu i mišljenju navedena kao jedan od čimbenika koji su doveli do neposrednog uzroka smrti oštećenika. Klinički se prema medicinskoj dokumentaciji febrililitet, razvoj sepse sa septičkim šokom, prati od 16. kolovoza 2024. do 20. kolovoza 2024. Na daljnje pitanje branitelja o omjeru utjecaja ranijih postojećih patoloških stanja organizma oštećenog u nastupu smrtnog ishoda, vještaci navode kako se nije moguće brojčano izjasniti, no u općoj populaciji s ozljedom glave i posljedičnim poremećajem stanja svijesti kakvu je zadobio oštećeni, smrtnost je 90 % i više. Iz navedenoga proizlazi da je izrazito visoka vjerojatnost postojala za nepovoljan tijek liječenja i smrt oštećenika, neovisno o njegovim od prije postojećim oboljenjima te nije moguće u potpunosti isključiti da bi bolesti oštećenika, ako se izuzme ozljeđivanje, u nekom kraćem vremenu dovele do njegove smrti, no s obzirom na njegovo prethodno stanje, smrt nije bila za očekivati u ovako kratkom vremenu. Nadalje, ozljede preostalih dijelova tijela (izuzev glave), svaka za sebe predstavljale su tjelesnu ozljedu te iste očekivano ne dovode do bitnijeg narušenja zdravlja i nije za očekivati da bi rezultirale razvojem komplikacija tijekom liječenja te smrtnim ishodom. Ozljedu glave oštećenika treba shvatiti kao jednu jedinstvenu cjelinu i označiti osobito teškom tjelesnom ozljedom, a s obzirom na topografsko anatomske položaje za ozlijeđene dijelove lica, bilo je potrebno višestruko djelovanje sile u rasponu od slaboga do jakog intenziteta te je obzirom na utvrđene prijelome kostiju lica bilo potrebno najmanje dva zasebna, međusobno odvojena udarca silom jakog intenziteta. Brzina nastupa smrtnog ishoda kog ovakvih ozljeda glave i unutarlubanjskih struktura ovisi prvenstveno o brzini krvarenja odnosno porastu volumena krvnih žila i krvi u lubanjskoj šupljini, što ovisi o broju i kalibru ozlijeđenih krvnih žila ("mosnih vena"). U konkretnom, slučaju koliko je i kojeg su kalibra bile ozlijeđene krvne žile nije moguće zaključivati, no u trenutku primitka i obrade pacijenta oštećenika, bio je izražen tzv. spaciokompresivni učinak središnjeg živčanog sustava i dolazilo je do uklještenja pojedinih moždanih struktura. Ozljede oštećenika mogu se podijeliti u dvije skupine, s obzirom na njihovu težinu i kvalifikaciju i to ozljede glave i unutarlubanjskih struktura koje čine jedinstvenu cjelinu, a predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu i ozljede drugih dijelova tijela, koja svaka za sebe predstavlja tjelesnu ozljedu te ako se prihvati podatak iz medicinske literature i prakse da osobe s ovakvim ozljedama glave imaju vjerojatnost preživljavanja od 10% i manje , tada bi utvrđena patološka stanja organizma oštećenog u najvećoj mogućoj mjeri mogla biti odgovorna za do 10 % u nastupu smrtnog ishoda.

35. Sud prihvaća kao objektivan, nepristran i sukladan pravilima struke, znanosti i vještine, nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka UĐ, kao i nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka koji su proveli dopunu medicinskog vještačenja prof. dr. sc. Višnja Nesek Adam, prim. dr. med., specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja i specijalistica hitne medicine te prof. dr. sc. Boris Božić, prim. dr. med., specijalist neurokirurgije i UĐ, dr. med., specijalis t sudske medicine, pri čemu su vještaci svoj pisani nalaz i mišljenje obrazložili usmeno i neposredno na raspravi te odgovorili na sva pitanja suda i stranaka, na koja vještačenja konačno nije bilo prigovora pa je sud uz suglasnost stranaka pročitao nalaze i mišljenja vještaka.

36. Obrana je na raspravi 19. ožujka 2025. (str.678) predlagala provođenje DNA vještačenje opušaka cigareta nađenih na mjestu događaja, radi utvrđivanja pripadaju li tragovi oštećeniku, je li isti bio pri svijesti, jer po stavu obrane moguće da je isti bio pri svijesti i da se oštećenik sam micao s mjesta, a što utječe na kaznenu odgovornost optuženog, a predloženo je i pribavljanje kaznene evidencije i prekršajne evidencije za oštećenika i PĐ, s obzirom na iskaz PĐ. Optužba se prijedlozima protivila jer navedene evidencije nemaju veze sa odlučnim činjenicama, a vještačenje opušaka cigareta nađenih na mjestu događaja ne bi se utvrdile odlučne činjenice, jer su opušci mogli biti na mjestu događaja i dva do tri dana prije događaja, a tragovi krvi na opušcima mogli su potjecati od oštećenika, prije samog događaja, s obzirom da je prema navodima PĐ oštećenik došao u njenu kuću krvavih ruku. Obrana je na raspravi 9. lipnja 2025. predlagala biološko vještačenje tabakere i cigareta oštećenog (str.747), radi utvrđivanja postoje li tragovi oštećenika na predmetima, a ukoliko ne postoje, istime bi se moglo dokazati je li netko treći bio u blizini oštećenika i da je netko treći nešto mogao napraviti. Sud je odbio kao nevažne prijedloge obrane, jer se istima ne bi utvrdile neke nove odlučne činjenice. Svjedokinja PĐ sama iskazuje da je policija intervenirala zbog svađa između nje i oštećenog žrtve ŽĐ , kao i da je plaćala kazne, a u spisu postoji odluka suda o kažnjavanju oštećenog ŽĐ i PĐ u prekršajnom postupku (str.94-97), no po stavu suda, njihovi međusobni odnosi i sukobi neodlučni su sada za utvrđivanje postojanja kaznene odgovornosti optuženog ČĐ u ovom kaznenom postupku, kao što je neodlučno i jesu li isti kazneno osuđivani prema kaznenoj evidenciji i prekršajno kažnjavani prema prekršajnoj evidenciji, pri čemu se optuženik ne pojavljuje u drugim postupcima kao okrivljenik ili oštećenik u odnosu na žrtvu ŽĐ i PĐ . Isto tako, prilikom očevida u dvorištu oštećenog žrtve ŽĐ, u njegovoj blizini pronađeni su predmeti tabakera, odnosno, kutija za cigarete, mobilni uređaj i novčanik, a prilikom dolaska oštećenog u kuću PĐ, oštećeni je već tada imao krvi na ruci pa je neodlučno postoje li osim tragova oštećenika na navedenim predmetima, još i tragovi trećih osoba, pri čemu optuženik ne osporava da je oštećenom zadao određene udarce šakom i da je oštećenog odvukao u njegovo dvorište nakon tih udaraca pa dakle, očito nitko osim optuženog nije poduzimao radnje ozljeđivanja oštećenog niti ikakve druge radnje prema oštećenom, sve do pronalaska oštećenog sutradan ujutro u njegovom dvorištu, kada je došla i hitna pomoć. Sudsko-medicinskim vještačenjem je utvrđeno da su sve ozljede oštećeniku zadane u kratkom vremenskom razdoblju te je utvrđena dinamika nastanka ozljeda i mehanizam nastanka ozljeda pa ne stoji tvrdnja obrane da je netko treći nešto mogao napraviti oštećeniku. Medicinskim vještačenjem je utvrđeno i da je po dolasku u bolnicu oštećenik bio u stanju duboke kome, a svjedoci koji su zatekli oštećenog u njegovom dvorištu, sutradan ujutro nakon ozljeđivanja, opisali su u kakvom je stanju oštećenik bio, odnosno, da je bio bez svijesti, tako da je neodlučno utvrđivati po prijedlogu obrane je li oštećenik bio pri svijesti i je li se oštećenik micao u svom dvorištu nakon ozljeđivanja, a opušci cigareta pored oštećenog mogli su potjecati od oštećenika prije događaja njegovog ozljeđivanja te se ovim vještačenjem ne bi utvrdile neke nove odlučne činjenice.

37. Uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka UĐ, dr. med., koji je utvrdio ozljede oštećenog žrtve ŽĐ i prema kojem opsežne ozljede glave oštećenika treba shvatiti kao jednu jedinstvenu cjelinu i označit i osobito teškom tjelesnom ozljedom i u konkretnom slučaju takvih karakteristika i intenziteta da su predstavljale realnu i nastupjelu opasnost po život oštećenika te da je, s obzirom na topografsko anatomske položaje za ozlijeđene dijelove lica, bilo potrebno višestruko djelovanje sile u rasponu od slaboga do jakog intenziteta i to za nastanak ovakvih ozljeda najmanje dva udarca zadana silom jakog intenziteta nekim tupotvrdim sredstvom, koji u pravilu nastaju u okvirima fizičkih sukoba, udarcima stisnutom šakom te još najmanje dva udarca zadana silom barem slabog intenziteta, pri čemu velik broj ozljeda lica govori u prilog fiksiranosti žrtve tijekom ozljeđivanja, zatim, da postoji medicinski logičan slijed ozljeđivanja, tijeka traumatske bolesti, razvoja komplikacija traumatske bolesti i od prije postojećih patoloških stanja oštećenog te smrtnog ishoda, kao i da je smrt nasilna i stoji u uzročno-posljedičnoj vezi sa ozljedama i komplikacijama ozljeda zadobivenih u inkriminiranom događaju, zatim, da je medicinska pomoć za oštećenog bila sukladna pravilima struke, pravovremena i adekvatna i u slučaju da je oštećenom pružena hitna medicinska pomoć i ranije nakon ozljeđivanja, isto bi imalo povoljniji utjecaj na tijek traumatske bolesti, no nije moguće isključiti da bi krajnji ishod u tom slučaju bio jednak kao u konkretnom slučaju, zatim, da utvrđene ozljede u pravilu nastaju u dinamici odigravanja događaja na način da je oštećeni najprije u nekom uspravnom položaju, sučelice u odnosu na osobu koja mu ozljede nanosi, zadobio neku od ozljeda glave udarcem ili udarcima šakom, uslijed čega je pao na podlogu, nakon čega se ozljeđivanje nastavlja, na način da ga je na podlozi, u položaju sučelice, dok je oštećeni leđima okrenut podlozi, napadač opkoračio i kleknuo na njega te mu pritom, pritiskom nogama/tijelom, nanio ozljede prsnog koša (prijelom lijevih rebara, krvni podljev desne strane prsnog koša), zatim, nastavio udarati u predjelu lica te ga eventualno gušiti, dok se pritom oštećeni neko izvjesno vrijeme branio rukama, a uslijed zadobivenih ozljeda, a moguće i uslijed gušenja, oštećeni je u nekom trenutku izgubio svijest , zatim, da se prema vještaku, ovaj dio ozljeđivanja dogodio kod kbr. 66A, dok su preostale ozljede u vidu oguljotina kože leđa nastale prilikom vučenja tijela oštećenog u besvjesnom stanju po cesti od dvorišta na kbr. 66A do dvorišta na kbr. 66, gdje je oštećeni pronađen u besvjesnom stanju, kao i da nije moguće u potpunosti isključiti da bi bolesti oštećenika, ako se izuzme ozljeđivanje, u nekom kraćem vremenu dovele do njegove smrti, no s obzirom na njegovo prethodno stanje, smrt nije bila za očekivati u ovako kratkom vremenu te dovodeći u vezu ove činjenice utvrđene provedenim medicinskim vještačenjem sa obranom optuženog kada priznaje da je oštećenom zadao udarce šakom, proizlazi da je optuženi u više navrata šakama udario oštećenog u predjelu glave i prsa i da je upravo uslijed ovako poduzetih radnji optuženog došlo do ozljeđivanja oštećenog te u konačnici i do smrti oštećenog.

38. S obzirom na dinamiku odigravanja događaja prema sudsko-medicinskom vještaku, sud ne prihvaća obranu optuženog kada optuženi tvrdi da je oštećenom žrtvi ŽĐ zadao samo tri udarca šakom u predjelu lica i to dok su obojica stajali, jedan drugome u neposrednoj blizini te da je prije toga bilo i drugih međusobnih udaraca između optuženog i oštećenog i to udaraca zatvorenom šakom , ali po trbuhu i prsima, za koje vrijeme i optuženi i oštećeni stoje, a oštećeni drži desnu ruku optuženog ispod svog lijevog pazuha, no da se nakon zadavanja tri udarca šakom optuženi odmaknuo od oštećenog. Ovakva obrana optuženog nije prihvatljiva ni uvjerljiva i usmjerena je isključivo na umanjenje značaja vlastitih poduzetih kriminalnih radnji prema oštećenom žrtvi i utjecaja istih radnji na smrtni ishod za oštećenika, kao i na otklanjanje ili barem smanjenje vlastite kaznene odgovornosti, jer je prema vještaku UĐ, neku ili neke od ozljeda glave oštećenik zadobio dok je stajao, a uslijed udarca ili udaraca optuženika u stojećem položaju, oštećeni žrtva pada na tlo te očito optuženi ne prestaje udarati oštećenog, ne odmiče se od oštećenog, već naprotiv, udaranje šakama nastavlja u predjelu lica oštećenog i dok optuženi udara šakama oštećenog u predjelu lica, oštećeni se u tom položaju izvjesno vrijeme branio rukama i uslijed zadobivenih ozljeda, a moguće i gušenja, o čemu govore i ozljede vrata, oštećeni je u nekom trenutku izgubio svijest, a s obzirom na fiksiranost žrtve pri ozljeđivanju i činjenicu da optuženi kleči na oštećenom i pritom mu nanosi još i ozljede prsnog koša, oštećeni žrtva očito nije bio u stanju ni mogućnosti dalje braniti se od napada optuženog. Osim toga, prema sudsko-medicinskom vještaku oštećeni je samo ozljede koljena i kuka zadobio pri padu, ali očito padu koji je slijedio nakon prvih udaraca, dok su ozljede glave oštećenog na uvučenom dijelu glave te se nastanak ozljeda glavom uslijed pada isključuje. Ozljeda u vidu velike plohaste oguljotine kože leđa oštećeni je zadobio na kraju, uslijed povlačenja tijela po tupotvrdoj podlozi dok je oštećeni žrtva bio u ležećem položaju te je isti bio vučen za noge koje su bile odignute od površine.

39. Nadalje, sud ne prihvaća obranu optuženog kada opisuje da je nakon izlaska oštećenog žrtve ŽĐ iz kuće PĐ, on ostao samo stajati kod ulaza u kuću, naslonjen na štok vrata nekih deset minuta i promatrati kako oštećeni žrtva ŽĐ odlazi cestom u svoje dvorište, nakon čega se vratio u kuću PĐ, iz čega bi proizlazilo da u tom vremenu optuženi prema oštećenom nije poduzimao radnje i nije zadao udarce oštećenom žrtvi, već da je tek nakon odlaska iz kuće PĐ, kada ga je napao oštećenik, zadao tri udarca oštećenom jer se branio od napada oštećenog. Tako optuženi opisuje da je dolaskom do svog parkiranog automobila ispred kuće PĐ na kbr.66A, njemu s leđa došao oštećeni koji ga je nogom udario u desni but, primio optuženog desnom rukom za vrat, stisnuo optuženog na automobil i dva puta pokušao udariti rukom pa je došlo do naguravanja na cesti ispred kuće PĐ na kbr.66A, pri čemu je bilo i međusobnog udaranja šakama po trbuhu i prsima u stojećem položaju, a kako je oštećeni primio desnu ruku optuženog ispod svog lijevog pazuha te optuženog ošamario otvorenim dlanom desne ruke po lijevoj strani uha i lica, a zatim i po vrhu glave, optuženi je, nakon što ga je oštećeni prvi put pljusnuo, uspio lijevom rukom primiti za vrat oštećenog i kada je drugi put uspio lijevom rukom primiti za vrat oštećenog, palcem svoje lijeve ruke oštećenom je stisnuo jamicu kod ključne kosti, tako da je oštećeni pustio njegovu ruku koju je držao ispod svog lijevog pazuha i tada je oštećenom optuženi zadao tri udarca šakom, a nakon trećeg udarca nakon što je oštećeni pao na tlo, on se od oštećenog odmaknuo, a potom je pokušavao oštećenika postaviti na noge, a kako to nije uspio, odvukao ga je u njegovo dvorište na kbr.66. Sud smatra da je neuvjerljiva i neprihvatljiva takva obrana optuženog u kojoj optuženik opisuje događaj na način da pokušava prikazati svoje postupanje prema oštećenom kao postupanje u nužnoj obrani , kako bi od sebe otklonio istodobni skrivljeni protupravni napad oštećenika na njega. S obzirom na činjenice utvrđene medicinskim vještačenjem i provedenom obdukcijom te očevidom na mjestu događaja, pretragama u kući optuženog i PĐ, kada se iste dovedu u vezu sa iskazima svjedoka koji iskazuju o međusobnom odnosu PĐ i sa oštećenim i sa optuženim, sud smatra da je optuženik imao razloga i motiv postupati prema oštećenom upravo i isključivo na način kako se tereti optužbom, a sada opisan u izreci ove presude i njegov motiv za takvo postupanje je upravo ljubomora proizašla iz odnosa i veze sa PĐ, s kojom je prethodno u ljubavnoj vezi bio i sam oštećenik te je optuženi htio maknuti oštećenog kao smetnju i suvišnu osobu u svojoj vezi sa PĐ, koji i kritičnu večer 11. kolovoza 2024. dolazi u kuću PĐ, tako da je nakon kraćeg verbalnog sukoba sa oštećenim žrtvom ŽĐ, upravo optuženi iz kuće PĐ izašao odmah za oštećenim žrtvom, čim je oštećeni žrtva ŽĐ izašao iz kuće PĐ i to nakon što je u kući PĐ optuženi udario oštećenog po licu te je optuženi ispred kuće PĐ u više navrata šakama udarao oštećenog žrtvu ŽĐ u predjelu glave i prsa, a potom ga odvukao u njegovo dvorište na kbr.66. Istovremeno, optuženi nije tražio liječničku pomoć niti postoji ikakva medicinska dokumentacija kojom bi se moglo utvrditi da je na tijelu optuženog kritične zgode nastala ikakva ozljeda uslijed napada oštećenog. S obzirom na navedeno, optuženi nije djelovao prema oštećenom braneći se od napada oštećenog.

40. Sud ne prihvaća obranu optuženog kada poriče počinjenje kaznenog djela navodeći i da radnje udaranja šakom oštećenog žrtve nisu u uzročno-posljedičnoj vezi sa smrtnim ishodom za oštećenog žrtvu ŽĐ, s obzirom na postojeća patološka stanja zdravlja oštećenog te s obzirom na pruženu medicinsku pomoć i poduzeto liječenje oštećenog žrtve, kao i razvoj komplikacija u liječenju, u razdoblju od 12. kolovoza 2024. do 29. rujna 2024., jer kako je prethodno opisano i utvrđeno medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima specijalistima različitih medicinskih grana, oštećenik je zadobio opsežne ozljede glave koje predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu koja je dovela do realne i nastupjele opasnosti po život oštećenog, koji je prilikom liječenja dobio adekvatnu medicinsku skrb, po pravil ima struke, no unatoč intervenciji djelatnika Hitne medicinske pomoći oštećeni žrtva ŽĐ je upravo uslijed zadobivenih ozljeda preminuo **.**.2024. u jedinici intenzivnog liječenja Opće bolnice u Bjelovaru, pri čemu je smrt oštećenog nasilna i uzrok smrti stoji u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama i komplikacijama ozljeda zadobivenih u inkriminiranom događaju. S obzirom na navedeno, neprihvatljiva je obrana optuženog prema kojoj je oštećeni zadobio samo teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom.

41. Neprihvatljiv je stav obrane kada pokušava prikazati da micanje oštećenog s mjesta u dvorištu do kud ga je dovukao optuženi, utječe na kaznenu odgovornost, kao i kada pokušava prikazati da je neka treća osoba nešto mogla poduzimati prema oštećeniku i da bi to također utjecalo na kaznenu odgovornost. Oštećeni je na liječenje primljen u stanju duboke kome te nije ostvario stanje pune svijesti za cijelo vrijeme liječenja, a svjedoci koji su zatekli oštećenog u njegovom dvorištu nakon ozljeđivanja potvrđuju da oštećenik nije bio pri svijesti pa je očito da se sam oštećenik u svom dvorištu nikamo nije micao nakon ozljeđivanja pa sve do pružanja medicinske pomoći sutradan ujutro niti je utvrđeno da bi na stanje oštećenog na bilo koji način utjecala neka treća osoba i da bi neka treća osoba poduzimala ikakve radnje koje bi utjecale na stanje oštećenog, već je sve radnje prema oštećenom poduzeo upravo i isključivo optuženik, a iz kojih radnji je proizašla smrt oštećenika.

42. Provedeno je psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje optuženog u Zavodu za forenzičku psihijatriju „Dr. Vlado Jukić“ Klinike za psihijatriju Vrapče Zagreb, po stalnom sudskom vještaku doc. dr. sc. Marku Ćurkoviću, dr. med., specijalistu psihijatru i stalnom sudskom vještaku BĐ, prof. psihologu. Prema zaključku vještaka psihologa psihologijskim testiranjem optuženog utvrđeno je da je optuženik nalazi na prosječnoj razini sa znakovima blažeg organskog moždanog oštećenja kognitivnih sposobnosti, a u testovima ličnosti dobiveni podaci ukazuju na narcisoidnost, poteškoće s preuzimanjem odgovornosti, nedostatak empatije, površnu afektivnost, niži prag tolerancije frustracije, latentnu agresivnost, mogućnost impulzivnih i pretjeranih emocionalnih reakcija, slabiju sposobnost socijalnog prilagođavanja, slabije učenje iz iskustva, nepovjerljivost, projektivnost, pretjeranu interpersonalnu osjetljivost, rigidnost, poteškoće i površnost u socijalnom funkcioniranju, poteškoće na afektivnom planu, anksioznost situacijski uvjetovanu, smanjenu kritičnost. Prema zaključku vještaka koji su proveli vještačenje optuženi je osoba prosječnih intelektualnih sposobnosti kod koje je dijagnosticiran dissocijalni poremećaj ličnosti te zloraba alkoholnih pića. Temeljno obilježje dissocijalnog poremećaja ličnosti je zanemarivanje i nepoštivanje (prava) drugih, što se ogleda u a(nti)socijalnom ponašanju, to jest, učestalom kršenju društvenih normi i vrijednosti koje ne priznaju, uključivši i sklonost počinjenju protupravnih djela te općem zanemarivanju vlastite i tuđe sigurnosti, osobe se ponašaju prema vlastitim nagonima, željama i potrebama koje teže odmah i bez odgode („sada i ovdje“) zadovoljiti, slabo podnose frustracije, razdražljive su i sklone eksplozivnim impulzivn im reakcijama, nerijetko praćenim agresivnošću, manipulativne su, ne uče iz kazni, nemaju sposobnost za iskreno kajanje i žaljenje te za preuzimanje odgovornosti za vlastita djela te se u ličnosti optuženika i ujedno kao temeljno određujućoj psihičkoj odrednici ponašanja optuženog, tako i u vrijeme počinjenja kaznenog djela, bilježe gotovo sva navedena obilježja dissocijalnog poremećaja ličnosti i u tom smislu optuženik je iznimno sklon antisocijalnim ponašanjima, opetovano i uporno, bez obzira na posljedice ne uspijeva zadovoljiti općeprihvaćene društvene vrijednosti i norme, sklon je trenutnom zadovoljenju vlastitih želja, bez naročite brige o posljedicama, oslabljenih inhibicija, (samo)kontrole, razdražljiv i niskog praga tolerancije frustracije, sklon nasilnim impulzivnim reakcijama, manipulativnošću, racionalizacijama i okrivljavanju drugih. Ovakve ustrajne, uporne i sveprožimajuće obrasce doživljavanja i ponašanja optuženik je razvio u okvirima iznimno nepovoljnih okolnosti odrastanja te počeo iskazivati već u vrlo ranoj dobi te kasnije od istih, unatoč primijenjenim mjerama pa i služenju kazne zatvora u trajanju osam godina zbog ubojstva vlastite majke te nije odustao, odnosno, nije došlo do bitne korekcije istih pa tako i tijekom vještačenja stavom i ponašanjem optuženika naprosto dominira aberantna struktura osobnosti. U odnosu na štetnu zlorabu alkohola, u slučaju optuženika, nema dovoljno dokaza da je tempore criminis na bilo koji način odlučujuće djelovala upotreba alkoholnih pića. Prema vještaku psihijatru, optuženikove sposobnosti shvaćanja značenja vlastitog postupanja i upravljanja svojom voljom bile su očuvane, to jest, tempore criminis optuženik je bio ubrojiv. Optuženik je raspravno sposoban.

43. Vještaci su svoj nalaz i mišljenje obrazložili usmeno i neposredno na raspravi 10. rujna 2025., pri čemu su, ostajući kod pisanog nalaza i mišljenja, utvrdili i da u vrijeme počinjenja kaznenog djela kod optuženika nije postojalo stanje jake razdraženosti, već su optuženikovo ponašanje određivale karakteristike njegove ličnosti, jer kako je utvrđeno, u situacijama ugroze, osobe takvih karakteristika sklone su reagirati nasilno i impulzivno. Vještak BĐ objasnio je da je kod optuženog došlo do miješanja afekata u smislu bijesa i ljutnje i određene ustrašenosti, no uzimajući u obzir dinamiku događaja prema obrani optuženog, kada bi se takva obrana prihvatila i to da je nakon verbalnog i fizičkog obračuna ranije u kući, moglo doći do osvetničkih radnji oštećenog u smislu uništavanja imovine te da je onda i na taj način optuženi bio relativno psihički i emocionalno pripremljen na tu mogućnost, kao i da se optuženi kritične zgode brzo i organizirano ponaša te oštećenog sklanja sa kolnika da ga netko vozilom ne pogazi, po stavu vještaka ne može se govoriti o stanju razdraženosti optuženog. Osim toga, u obrani sam optuženik navodi kako nije htio bježati s mjesta događaja, jer ima „svoje ja“.

44. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka koji su proveli psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje kao objektivan, nepristran i sukladan pravilima struke, znanosti i vještine , pri čemu je vještačenje provedeno na temelju podataka i dokumentacije u spisu i na temelju vlastitog ispitivanja optuženog po psihijatru i psihologu te ni stranke nisu imale primjedbe na provedeno vještačenje, koje su vještaci obrazložili i dopunili usmeno i neposredno na raspravi.

44.1. S obzirom na navedeno, kada se činjenice utvrđene psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem, da optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela nije bio u stanju jake razdraženosti i da je bio potpuno ubrojiv, dovedu u vezu sa činjenicama utvrđenim medicinskim vještačenjem, što se odnosi osobito na dinamiku ozljeđivanja oštećenog i mehanizam nastanka ozljeda oštećenog, neprihvatljiv je stav obrane prema kojoj je optuženik iznenađen i uplašen reagirao instinktivno prema oštećenom i da je oštećeni napao optuženog iznenada, s leđa, iz mraka.

45. Optuženi je poduzeo objektivne radnje kaznenog djela ubojstva za koje se tereti, kako je sada opisano u činjeničnom opisu kaznenog djela u izreci ove presude, kada je nakon kraćeg verbalnog sukoba sa oštećenim žrtvom ŽĐ, u više navrata šakama udarao SĐ u predjelu glave i prsa , kojim objektivnim radnjama je oštećeniku nanio, medicinskim vještačenjem prethodno opisane i utvrđene ozljede koje u ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu, tako da je došlo do realne i nastupjele opasnosti za život oštećenog te je unatoč pruženoj pravovremenoj i adekvatnoj medicinskoj pomoći upravo uslijed ozljeda zadobivenih 11./12. kolovoza 2024., oštećenik preminuo u bolnici 29. rujna 2024. i uzrok smrti stoji u uzročno-posljedičnoj vezi sa ozljedama i komplikacijama liječenja ozljeda nastalih u predmetnom događaju.

46. Optuženik je poduzimajući prethodno opisane objektivne radnje, postupao upravo u namjeri da usmrti oštećenog, na način opisan u optužbi, sada i u izreci ove presude, pri čemu je optuženi bio svjestan da usmrćuje oštećenog, time što udara oštećenog u više navrata šakama, s najmanje dva udarca silom jakog intenziteta i još najmanje dva udarca silom slabog intenziteta, udarcima u predjelu glave i još i u predjelu prsa, u kojim dijelovima tijela se nalaze vitalni organi, što je optuženik upravo i htio, svjestan da ubija drugoga i s voljom za takvim postupanjem pa je kazneno djelo počinio s izravnom namjerom. S obzirom na utvrđeni mehanizam i dinamiku ozljeđivanja oštećenog, kao i motiv postupanja optuženog, neprihvatljiva je obrana optuženog prema kojoj nema namjere na strani optuženog za počinjenje kaznenog djela i da optuženi nije htio pa čak niti pristao na posljedice proizašle iz njegovog postupanja, već da su posljedice nastale naglo i neočekivano u obrambenoj situaciji.

47. Kako je utvrđeno psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem optuženog, isti je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, odnosno, njegove sposobnosti shvaćanja značenja vlastitog postupanja i upravljanja vlastitom voljom nisu bile umanjene ni u kojem stupnju.

48. Mjesto počinjenja kaznenog djela u optužnici je navedeno u [adresa]., no sud je izmijenio činjenični opis kaznenog djela ispuštanjem kao suvišne i nepotrebne oznake kućnog broja „66.“ pa je kao mjesto počinjenja kaznenog djela određeno navedeno „u Velikoj Mlinskoj“. S obzirom na navode obrane optuženog o mjestu odvijanja događaja zadavanjem udaraca oštećenom žrtvi, u [adresa], izvan kuće PĐ na kbr. 66A te odvlačenju oštećenog žrtve nakon zadavanja udaraca u njegovo dvorište na kbr.66, zatim, s obzirom na mjesto provođenja očevida i mjesto pronalaska tragova i predmeta između kbr. 66A i kbr.66. na kolniku te u dvorištima kbr. 66 i kbr.66A, pri čemu je oštećeni pronađen sutradan ujutro u svom dvorištu na kbr.66 već ozlijeđen, gdje ga je nakon udaranja i ozljeđivanja dovukao upravo optuženi, može se zaključiti da je samo mjesto događaja ozljeđivanja oštećenog žrtve i počinjenja kaznenog djela zasigurno bilo u [adresa].

49. Na temelju provedenih dokaza sud smatra dokazanim i utvrđenim da je optuženi ČĐ postupao na način naveden u izreci ove presude, čime je opisanim postupanjem optuženi ČĐ ubio drugoga i tako počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvo, opisano i kažnjivo po čl. 110. Kaznenog zakona , za koje kazneno djelo je sada proglašen krivim.

50. Na temelju čl. 110. Kaznenog zakona optuženi ČĐ se za prethodno opisano kazneno djelo osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.

51. Polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, sud je prilikom odmjeravanja kazne uzeo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika.

52. Olakotne okolnosti na strani optuženog je činjenica teškog djetinjstva i nepovoljnih okolnosti odrastanja optuženog, jer je optuženi doživljavao nasilje u obitelji od strane oca, a potom i od očuha, kako je utvrđeno psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem te činjenica prekršajne nekažnjavanosti prema podacima Prekršajne evidencije i činjenica što u razdoblju od punih deset godina nije vršio kaznena djela te je nakon odsluženja zadnje kazne zatvora, od 2018. pa do samog predmetnog događaja optuženi dulje vrijeme boravio i radio u inozemstvu, u Njemačkoj, na poslovima u građevinarstvu, čime je samostalno stjecao prihode i uzdržavao se vlastitim radom te bio financijski neovisan. Olakotna okolnost je činjenica što je optuženi na raspravi u vezi predmetnog kaznenog djela izrazio žaljenje zbog posljedica proizašlih iz predmetnog događaja.

53. Otegotne okolnosti su činjenica dosadašnje kaznene osuđivanosti prema podacima Kaznene evidencije navedenim u izreci ove presude, pri čemu je do sada optuženik već u jednom navratu suđen za kazneno djelo protiv života i tijela -ubojstvo počinjeno na štetu vlastite majke kao žrtve, a osuđen je i za razna druga kaznena djela. Otegotna okolnost je činjenica, prema psihijatrijsko-psihologijskom vještačenju optuženog utvrđena, da kod optuženog postoji prethodno opisani dissocijalni poremećaj ličnosti, pri čemu se u ponašanju optuženog, tako i u vrijeme počinjenja kaznenog djela, bilježe gotovo sva navedena obilježja dissocijalnog poremećaja ličnosti i u tom smislu optuženik je iznimno sklon antisocijalnim ponašanjima, opetovano i uporno i bez obzira na posljedice, ne uspijeva zadovoljiti općeprihvaćene društvene vrijednosti i norme, sklon je trenutnom zadovoljenju vlastitih želja, bez naročite brige o posljedicama, oslabljenih je inhibicija, (samo)kontrole, razdražljiv i niskog praga tolerancije frustracije, sklon nasilnim impulzivnim reakcijama, manipulativnošću, racionalizacijama i okrivljavanju drugih i ovakve ustrajne, uporne i sveprožimajuće obrasce doživljavanja i ponašanja optuženik je počeo iskazivati već u vrlo ranoj dobi te kasnije od istih, unatoč primijenjenim mjerama pa i služenju kazne zatvora u trajanju osam godina zbog ubojstva vlastite majke, nije došlo do bitne korekcije istih pa tako i tijekom vještačenja stavom i ponašanjem optuženika naprosto dominira aberantna struktura osobnosti. Otegotna okolnost je činjenica što se optuženi po stavu suda nije iskreno pokajao zbog poduzetih radnji prema oštećenom ŽĐ, već je radnjom odvlačenja oštećenog u njegovo dvorište, nakon zadavanja udaraca šakama istome i ozljeđivanja istog, upravo htio sakriti svoje kriminalne radnje poduzete protiv života i tijela druge osobe, s ciljem da se njega ni na koji način ne dovodi u vezu sa ozljeđivanjem i ubojstvom oštećenog, pri čemu je optuženi počinio jedno od najtežih kaznenih djela propisanih po Kaznenom zakonu. Verbalni sukob koji je prethodio ovakvom postupanju optuženog nije bio od takvog značaja da bi se moglo zaključiti kako je oštećenik dao razloga i povoda za ovakvo nasilno i agresivno postupanje optuženog, jer iako je oštećeni vrijeđao PĐ i optuženog, što optuženi očito shvaća kao napad oštećenog, po stavu suda već je sama pojava oštećenog u kući PĐ za optuženog bila dovoljna da pokrene optuženog na djelovanje prema oštećenom, jer na verbalne primjedbe oštećenog, optuženi je oštećenom odgovorio verbalno na isti način, govoreći oštećenom da je „pijanac“, a osim verbalnog sukoba optuženi je još u kući PĐ dlanom ruke udario oštećenog, koji se nakon takvog napada optuženog na njegov tjelesni integritet povukao, jer je odmah nakon toga izašao iz kuće PĐ, da bi odmah nakon toga tek slijedio predmetni napad optuženog na oštećenog, čime je optuženi pokazao razdražljivost, nizak prag tolerancije frustracije, sklonost nasilnim impulzivnim reakcijama, veliku agresivnost, upornost u postupanju i veliku kriminalnu volju te bezobzirnost pri udaranju oštećenog, sve praćeno motivom ljubomore, zbog veze u kojoj je oštećeni prethodno bio sa PĐ, s kojom je sada optuženik u vezi .

54. Svrha kažnjavanja postići će se jedino izrečenom kaznom zatvora u duljem trajanju i istom će se utjecati na optuženika da ga odvrati od daljnjeg vršenja kaznenih djela jer dosadašnje kazne očito na njega nisu utjecale, tako da je optuženika neophodno i jedino pravedno izdvojiti iz društva na jedno dulje vrijeme, pri čemu će se nakon izdržane kazne zatvora optuženiku omogućiti njegovo ponovno uključivanje u društvo, a kaznom će se utjecati i na druge eventualne počinitelje takvih ili sličnih kaznenih djela.

55. Na temelju čl. 54. Kaznenog zakona optuženiku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i svako oduzimanje slobode u vezi sa predmetnim kaznenim djelom zbog kojeg je proglašen krivim pa se u izrečenu kaznu zatvora optuženom ČĐ uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru počev od uhićenja dana 13. kolovoza 2024. pa nadalje.

56. Na temelju čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom optuženi ČĐ oslobađa se u cijelosti obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. Zakona o kaznenom postupku i paušalne svote iz čl. 145. st. 2. točke 6. i st. 3. Zakona o kaznenom postupku te nužnih izdataka i nagrade branitelja po službenoj dužnosti i isti troškovi padaju na teret proračunskih sredstava. Optuženi je proglašen krivim zbog kaznenog djela i bio bi dužan podmiriti nastale troškove kaznenog postupka, no p rema Potvrdi o visini dohotka (str.640-642), za optuženog je utvrđeno da u 2023. i 2024. u Republici Hrvatskoj nema iskazan dohodak, a kako se od 13. kolovoza 2024. nalazi u istražnom zatvoru, optuženi nije u mogućnosti niti odlaskom u inozemstvo ostvarivati prihode radom na poslovima zidara, što je radio do trenutka uhićenja te kako optuženog očekuje izdržavanje kazne zatvora u duljem trajanju, isti do daljnjega neće biti u mogućnosti više raditi u inozemstvu i ostvarivati prihod potreban za vlastito uzdržavanje i plaćanje troškova kaznenog postupka niti bi se nastali troškovi kaznenog postupka, koji se odnose na troškove vještaka za provedena brojna vještačenja i

troškove svjedoka te postavljenih branitelja po službenoj dužnosti, s obzirom na nedostatnost prihoda i imovine koju optuženik posjeduje, mogli naplatiti prisilnim putem.

57. Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku optuženi ČĐ dužan je platiti oštećeniku troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 8. Zakona o kaznenom postupku na ime nagrade opunomoćenika oštećenika i optuženik se sukladno čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku ne može osloboditi plaćanja ovih troškova, pri čemu će sud o visini svih nastalih troškova donijeti posebno rješenje kada se utvrdi visina svih nastalih troškova.

Bjelovar, 12. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Maja Sikora

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana po primitku pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi u 5 (pet) primjeraka za sud i protivnu stranku putem ovoga suda, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte