REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-4675/2024-83

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, u pravnoj stvari tužitelja OU iz [adresa], 225 South Occidental Bvld. apt 5, OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Marku Krpanu odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika GU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Tomislavu Hotko odvjetniku iz [adresa] , radi isplate, nakon javne i glavne rasprave održane i zaključene dana 8. srpnja 2025 . u prisutnosti punomoćnika stranaka , dana 12. rujna 2025.godine

p r e s u d i o  j e :

I Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

" I. Nalaže se tuženiku, i to GU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti tužitelju, i to OU s prebivalištem u [adresa], apt 5, Los Angeles CA 90057, SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj], ukupan iznos od 2.093,50 EUR / 15.773,47 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja od 14.07.2016. godine do 31.12.2022. godine teče po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku prouzročen parnični trošak u iznosu od 3.125,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. rujna 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 14. srpnja 2016. navodi da su stranke dana 25. listopada 2011. sklopile Ugovor o zajmu broj AN/2011-10/25 u visini od 1.954,05 eur u kunskoj protuvrijednosti od 14.000,00 kn s godišnjom kamatom od 6,30% plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, s rokom otplate 25.2.2013. te s eventualnim ovršnim troškovima. Do dana podnošenja tužbe tužena je umjesto ugovorenih rata ukupno uplatila iznose navedene u otvorenom izvatku stavki koje se nalaze u privitku tužbe. Tužitelj nadalje navodi da je čl.1 Ugovora o zajmu ugovoreno da tražbina tužitelja dospijeva u slučaju neplaćanja bilo koje rate za više od 4 dana te kako tužena nije podmirila svoje dugovanje to tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom podneskom od 16. ožujka 2023.godine potražuje isplatu iznosa od 2.093,50 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2016. do isplate .

2. Tužena je u odgovoru na tužbu podneskom od 21. veljače 2017. navela da nikada nije zaprimila navedeni iznos, a niti poznaje tužitelja i da je bila korisnica drugog kredita, a u svrhu zaštite zaposlenika kreditnog ureda Dario Mitrović na adresi [adresa] dao joj je da potpiše "par papira" za koje nije niti gledala ni što znače niti joj je bilo objašnjeno. Nadalje ističe da navedeni ugovor nikada nije pravno konzumiran jer navedeni iznos nije nikada primila na ruke ili na račun niti je o navedenom iznosu dobila kakvu potvrdu, a kamoli da je ugovor ovjeren. Ističe da je netočan izvadak otvorenih stavki jer tužena posjeduje uplatnice i točno zna što je bila dužna uplaćivati. Svi novčani iznosi bili su uplaćivani u kreditnom uredu MU i ŽU i pečatirani imenima različitih tvrtki, Stratosfera, Plava svjetlost itd. koje su bile i otvarane u svrhu davanja zajmova. Novac se nikada nije mogao uplatiti direktno na račun, a kamoli izvršavati sukladno čl.2 Ugovora o zajmu. Tužena ističe da je primila potvrđujuću presudu Županijskog suda u Rijeci u svoju korist i koja se odnosi na period od svibnja 2012.godine. Nikada nije primila navedeni iznos, nikada nije primila potvrdu, ne poznaje niti je čula za tužitelja i bila je "žrtva" malverzacije kreditnih ureda i njegovih zaposlenika. U daljnjem tijeku postupka tužena je navela da nije potpisala Ugovor o zajmu koji prileži na listu 4 do 6 spisa. Konačno predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

3. Presudom ovog suda posl.br. P-6233/2020 od 29. travnja 2024. godine odbijen je tužitelj s tužbenim zahtjevom u cijelosti. Točkom II izreke presude naloženo je tužitelju naknaditi prouzročeni parnični trošak tuženiku u iznosu od 2.625,00 eur sa zakonskim zateznim kamatama.

4. Rješenjem Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž-1086/2024 od 10. srpnja 2024. godine ukinuta je presuda ovog suda posl.br. P-6233/2020 od 29. travnja 2024. godine i predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

5. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo po strankama sve predložene dokaze i to dokaz uvidom u Ugovor o zajmu na listu 4 do 6 spisa, izvod na listu 7 do 8 spisa, dokaz uvidom u presliku presude Županijskog suda u Rijeci br. Gž-2330/14 od 5. listopada 2016., dokaz uvidom u izjavu o solidarnom jamstvu na listu 25 do 26 spisa, u isplatnicu na listu 27 spisa, u izjavu korisnika zajma na listu 28 spisa, dokaz u uplatnice na listu 50 do 54 spisa, dokaz grafološkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Darinki Tratnik uz dokaz usmenim očitovanjem vještaka, dokaz financijskim vještačenjem po stalno sudskom vještaku Darku Prpiću uz dokaz usmenim očitovanjem vještaka, dokaz zamolbenim putem saslušanjem svjedoka ŠU i dokaz saslušanjem svjedoka TU te dokaz saslušanjem tužene.

6. Nakon ukidne odluke Županijskog suda stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga već su u cijelosti ostale kod svih dosadašnjih navoda.

7. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju cjelokupnog postupka dokazivanja, a temeljem odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/01, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - nastavno ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Potraživanje tužitelja se odnosi na isplatu dospjelih, a nepodmirenih rata temeljem sklopljenog Ugovora o zajmu.

9. Tužitelj je tijekom trajanja ovog postupka naveo da je pred ovim sudom u tijeku postupak pod posl.br. P-3558/18 i to protiv solidarnog jamca AU.

9.1. Uvidom u e spis utvrđeno je da je spis u prekidu temeljem rješenja suda od 9. ožujka 2020.godine do pravomoćnog okončanja ovog postupka.

10. Radi utvrđenja činjeničnih navoda tužbe i samim time osnovanosti tužbenog zahtjeva, sud je proveo po strankama sve predložene dokaze.

11. Iz iskaza svjedoka ŠU u bitnom dijelu proizlazi da se tužene sjeća po njenom imenu i da je ista tada živjela na Pašcu u Rijeci. Koliko se sjeća došla je u kreditni ured sa svojom kćerkom, zatražila je određeni zajam, ispunila potrebnu aplikaciju koji zahtjev je predan na autorizaciju te je po obradi zahtjeva došla ponuda koju je stranka prihvatila i Ugovor o zajmu je zaključen. Svjedok navodi da misli da je tužena bila vlasnica nekretnine, a da je zajam trebao za kćer, no više se ne sjeća u kom iznosu. Moguće je da je tužena ili sama ili njena kćer ili zajedno dolazila u ured i bile su redovite platiše i dug su redovito podmirivale do trenutka dok ih nije zatvorio USKOK, a nakon toga svjedok je naveo da mu nije poznato što je bilo. Ne sjeća se da li je došlo do prijenosa vlasništva nekretnine do čega obično ne bi dolazilo kod zajma malih novčanih iznosa, no isti je naveo da je redovito strankama slikovito znao objašnjavati što znači prijenos vlasništva te bi im čak crtao i kućice po papiru i obrazlagao da je u trenutku zaključenja ugovora vlasništvo preneseno na kreditora, a uplatom zadnje rate duga da se vlasništvo iznova vraća stranci. Ne sjeća se da li su stranke brojale novac ili bile zadovoljne dobivenim iznosom ali pretpostavlja ako su ugovor potpisale da su s ugovorom bile zadovoljne. Nakon što je svjedoku predočen Ugovor o zajmu od 25. listopada 2011. isti je naveo da su njima u kreditni ured ugovori već dolazi potpisani i gotovi od strane zajmodavca i ugovor o zajmu pred njima bi potpisala sama stranka zajmoprimac. Na ugovoru nema njegovog potpisa ili parafa, a isti se može nalaziti na tavalonima koje su oni izdavali prilikom mjesečne uplate rate u uredu. Svjedok je naveo da je tužena platila posredničku proviziju, da je stranka ukoliko je htjela sama pročitala svoj ugovor, ali su oni stranci uvijek ukratko objašnjavali odredbe ugovora i da su postojale situacije u kojima stranke nisu dobile odobrenje kreditora za sklapanje ugovora te da ne zna konkretne razloge za odbijanje. Svjedok je nadalje naveo da sva prikupljena dokumentacija vezana za stranku i zahtjev se skenirala i slala gospođi O u sjedište u [adresa]. Aplikacija je zahtijevala ispunjavanje podataka u općem dijelu kao ime i prezime, adrese, da li je stranka zaposlena ili nije i primanja, da li je vlasnik imovine i slično. Aplikacija bi se ispunjavala pred njima ili bi se prazan obrazac dao stranci da sama kući ispuni. Tužena je sigurno pristala na ugovor budući je isti od njene strane i potpisan i nismo joj prijetili niti prije, niti za vrijeme, a niti nakon zaključenog ugovora. Tužena nije iskazivala nikakav prigovor na predmetni ugovor, ugovoreni iznos isplaćen je u cijelosti i na isti nije bilo prigovora. Svjedok je naveo da su oni bili posrednici davatelja zajma i postupali po njihovim uputama. Nakon što su svjedoku predočene uplatnice koje prileže spisu isti je naveo da se na njima nalazi njegov paraf.

12. Iz iskaza svjedoka TU u bitnom dijelu proizlazi da je kćer tužene, da je bila jamac mami za kredit, da je s njom pregovarao ŠU. Kada je sa mamom bila u uredu ŠU je rekao da su oni kao bana i dali su papire, iznosa koji se sjeća je bio 11.000,00 ili 12.000,00 kn i da ga treba vratiti u roku od godine dana. Isplata je bila na ruke, a i rate kredita su se vraćale u uredu. Svjedokinja je navela da je vraćala novac s mamom i bila je tri ili četiri puta u uredu i vraćale 1.015,00 kn i misli da su za dvije uplatnice dobile potvrdu. Prije nego je USKOK zatvorio ured mama i ona su predale BU iznos od 7.500,00 kn ali on je rekao da ne može izdati priznanicu i da dođu slijedeći put po uplatnicu i da će se tada zatvoriti kredit. Ured je bio zatvoren. Nakon što je svjedokinji predočen Ugovor o zajmu od 25. listopada 2011. ista je navela da joj taj ugovor nije poznat i da ugovor nije potpisala njena mama jer to nije njezin rukopis.

13. Iz iskaza tužene u bitnom dijelu proizlazi da nikada nije vidjela tužitelja, da je bila u uredu u Rijeci i tamo je isključivo kontaktirala sa ŠU i pozajmila je 10.000,00 kn, a što je trebalo njenoj kćeri da pokrije stari kredit. Prilikom isplate novaca nije dobila potvrdu da joj je isplaćen novčani iznos i nije dala hipoteku na kuću. Na postavljena pitanja tužena je u bitnom dijelu odgovorila da je uplaćivala novčani iznos za otplatu zajma kojeg je podigla u iznosu od 10.000,00 kn, da nije znala da je njima prodala kuću, da kada su je zvali iz katastra da je prodala kuću je zdravstveno bila jako loše, da nije mogla vršiti uplate gdje je zajam podignut jer je bio zatvoren, da prilikom sklapanja ugovora tužitelju nije govorila ništa o svojim osobnim prilikama, da osoba u kreditnom uredu se nije identificirala samo je napisao broj radi komunikacije, da ne zna da li je platila proviziju kod sklapanja ugovora, da je kćerka brojala novce i nisu prigovarali, a trebalo im je 10.000,00 kn i to je isplaćeno. Nadalje, da nije s tužiteljem razgovarala niti o stanju nužde niti o teškim imovinskim prilikama, a da je prestala plaćati kada je kreditni ured zatvoren, pretpostavlja da je to bilo 2012. Pročitala je samo prvi dio ugovora, a nije bio opasan, a drugi je bio debeli i nije čitala.

Nakon što je tuženoj predočen ugovor o zajmu koji prileži na listu 4 do 9 spisa, ista je navela da to nije njezin potpis jer se tako ne potpisuje i da je iskaz koji je dala pred sudom misli da joj se pomiješalo i da je vezano uz vlasništvo kuće.

14. Analizom iskaza svjedoka MU, a koji iskaz je sud u pretežnom dijelu cijenio kao istinit utvrđen je način poslovanja kreditnog ureda.

14.1. Analizirajući iskaz svjedokinje TU i dovodeći ga u vezu s iskazom tužene proizlazi da tužena nije potpisala sporni ugovor o zajmu. Sud iskaz saslušane svjedokinje cijeni istinitim, životnim i logičnim.

15. Radi utvrđenja da li je tužena potpisala Ugovor o zajmu sud je proveo dokaz grafološkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Darinki Tratnik.

16. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za rukopise Darinke Tratnik od 30. travnja 2018. proizlazi da tužena GU vrlo vjerojatno nije ispisala sporan potpis na Ugovoru o zajmu br. AN/2011-10-25 od 25. listopada 2011. koji se u preslici nalazi na listu 4 spisa.

17. Tužitelj je podneskom od 13. srpnja 2018. prigovorio provedenom vještačenju navodeći u bitnom dijelu da su nalaz i mišljenje u suprotnosti s tvrdnjama tužitelja koji je siguran da je predmetni ugovor potpisao tuženik. Nastavno tužitelj je naveo da je podnio tužbu i protiv solidarnog jamca i to ĐU koji se vodi pod posl.br. P-3558/18.

18. Na ročištu održanom dana 14. ožujka 2024. godine proveden je dokaz usmenim očitovanjem vještaka.

18.1. U svom usmenom očitovanju stalni sudski vještak je u bitnom djelu naveo da cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 29.4.2018. u kojem je dala mišljenje da tuženica vrlo vjerojatno nije ispisala sporni potpis na Ugovoru o zajmu koji se u preslici nalazi na listu 4 spisa. Za vještačenje izvornik spornog ugovora nije bio dostupan. Prilikom analize i usporedbe spornog potpisana na Ugovoru o zajmu i nespornih potpisa i rukopisa tužene utvrđene su stanovite podudarnosti u općem izgledu i strukturi potpisa ali i mnogobrojne razlike. Razlikama se mora dati prednost u odnosu na podudarnosti osim ukoliko za te razlike ne postoje logična objašnjenja. U ovom konkretnom slučaju takva objašnjenja nisu nađena, a nesporni potpisi tužene pisani su spontano i bez iskrivljavanja. U usporedbi je nađena i razlika u samom stupnju ispisanosti koja razlika u pravilu ima takav značaj da osobu čiji je stupanj ispisanosti niži isključuje kao mogućeg skriptora. Međutim, kako je u ovoj pravnoj stvari vještačenje provedeno na preslici spornog ugovora, a razlika u stupnju ispisanosti je vidljiva i na toj preslici ali nije toliko velika da bi se moglo dati decidirano mišljenje da tužena nije ispisala sporni potpis. Zbog toga je mišljenje dano u visokom stupnju vjerojatnosti kao vrlo vjerojatno nije ispisala sporan potpis.

Na pitanje je li vremenski period od 5 godina od dana potpisa ugovora, a imajući u vidu dob tužiteljice, može utjecati na primjenu potpisa, vještakinja je odgovorila da to nije moguće iz razloga što uz karton osobne iskaznice iz 2006. u vještačenju su korišteni rukopisi i potpisi tužene pisani 26.9.2017. pred ovim sudom. Između rukopisa i potpisa pisanih 2017. i onih pisanih 2006. ne nalazi se razlika u kvaliteti potpisa niti drugim značajkama vlastoručnih potpisa tužene. Kako je sporni potpis nastao unutar tog razdoblja tj. 2011. to navodna razlika u vremenu nastanka spornog i nespornog potpisa ne postoji.

19. Sud je u cijelosti poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka Darinke Tratnik kao stručnom i objektivnom te izrađenim od stručne osobe u skladu sa pravilima struke, kao i usmenom očitovanju vještaka kojim je u bitnom djelu odgovorila na postavljena pitanja i opetovano obrazložila utvrđenja iz pisanog nalaza i mišljenja.

18.1. Provedenim grafološkim vještačenjem nedvojbeno je utvrđeno da tužena nije potpisala Ugovor o zajmu, a koji prileži na listu 4-6 spisa i čiju isplatu zbog neispunjenja tužitelj potražuje u ovom postupku. Isto je iskazala i saslušana svjedokinja TU čiji iskaz sud cijeni istinitim. To nadalje znači da je točan navod iz iskaza tužene da ista nije potpisala sporni Ugovor o zajmu, a čiji iskaz sud cijeni kao istinit. Isplate koju je tužena primila i koje je iste vraćala nisu proizašle iz ugovora koji je predmet ovog spora.

18.2. Odredbom čl.292 st.1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23-nastavno ZOO) određeno je da kada je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu ugovor je sklopljen kad ispravu potpišu ugovorne strane.

18.3. U konkretnom slučaju tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da ugovor nije potpisan od strane tužene što nadalje znači da ugovorni odnos između stranaka nije niti nastao, pa nema niti obveze tužene za plaćanje stoga je valjalo odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom i odlučiti kao u izreci ove presude.

18.4. Kraj nesporne činjenice da tužena nije potpisala Ugovor o zajmu koji je predmet spora po stavu ovog suda isto je jedino bitno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, a u pogledu upute sadržane u ukidnoj odluci Županijskog suda. Sud je u više navrata pokušao izvršiti dostavu poziva svjedoku BU radi dopunskog saslušanja, no sve dostave su vraćene s naznakom "nije tražio", a i isti je već saslušan tijekom postupka pa je nejasno što bi isti novo iskazao osim onog što je već rekao u svom saslušanju. Isto se odnosi na svjedokinju TU. .

19. S obzirom na prednje utvrđenje suda, sud nije posebno navodio, a niti obrazlagao ostale navode iznesene tijekom postupka pa tako niti provedeno financijsko vještačenje.

20. Odluka o kamati temelji se na odredbi čl. 29 ZOO-a, a odluka o kamati na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 27 Ovršnog Zakona.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st. 1 u svezi s čl.155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja istih po punomoćnicima-odvjetnicima i isti je odmjeren u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).

21.1. Trošak tuženika sastoji se od troška sastava dva podneska po tbr.8 toč.1 (1.2.2017.g. i 28.2.2018.g.) od 200 bodova, troška sastava jednog podneska po tbr.8 toč.3 (17.2.2022.) od 25 bodova, troška sastava žalbe po tbr.10 toč.1 od zatraženih 100 bodova, troška pristupa na devet ročišta po tbr.9 toč.1 (3.7.2017., 26.9.2017., 12.10.2022., 7.9.2023., 28.9.2023., 20.12.2023. , 14.3.2024., 12.12.2024. i 8.7.2025.) od 900 bodova i troška pristupa na jedno ročište po tbr.9 toč.5 (24.5.2023.) od 25 bodova, odnosno sveukupno 1250 bodova, što prema važećoj vrijednosti boda po tbr.54, a prema vrijednosti predmeta spora sveukupno iznosi 2.500,00 eur uz 25% povećanja po tbr.46 u iznosu od 625,00 eur, sveukupno iznosi i čini trošak tuženika od 3.125,00 eur.

22. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 12. rujna 2025.

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa :

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA

1. Punomoć. tužitelja

2. Punomoć. tužene