REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1759/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja BŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene dana 27. kolovoza 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja Ive Eškinja, odvjetnika i Marte Pintorić, Su-501/2025, dana 12. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos 7.588,87 eura s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 8.4.2023. do 30.12.2023. po stopi koja se određuje svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.1., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.7. te godine sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 500,00 eura, sa zakonskim zateznim kamatama od 8.4.2023., kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.202,95 eura, sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.1., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.7. te godine, a koje teku od dana 12.9.2025. do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 28. lipnja 2022., u sjedištu poslodavca PAN- PEK d.o.o., u Zagrebu, Planinska ulica 2C, obavljajući svoje redovite radne dužnosti, zadobio ozljedu na radu. Do nezgode je došlo prilikom obavljanja redovitih radnih zadataka, za vrijeme redovnog radnog vremena, na način da se tužitelju tijekom čišćenja usipnog koša, poskliznula noga, nakon čega je upao u sam usipni koš, prilikom čega su mu obje noge prikliještile lopatice za tijesto, a što je posljedično dovelo do nastanka predmetne štete. Za štetu je odgovoran poslodavac tužitelja PAN PEK d.o.o., jer je propustio osigurati uvjete za siguran rad, a što je bio dužan prema čl. 7. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19.) te Zakonu o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.). PAN PEK d.o.o. je u vrijeme štetnog događaja imalo ugovorenu policu osiguranja od odgovornosti kod tuženika. Tužitelj je u štetnom događaju zadobio ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a radi čega mu je prvotno pružena pomoć u Klinici za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, gdje je obavio i operacijski zahvat, u Specijalnoj bolnici Varaždinske Toplice gdje je obavio stacionarnu rehabilitaciju, kao i u Domu zdravlja Zagreb – Centar gdje je obavio fizikalnu terapiju. Tužitelj je u predmetnoj nezgodi zadobio multifragmentarni prijelom noge zbog kojeg morao obaviti operacijski zahvat nakon kojeg su mu zaostali stalno vidljivi ožiljci velikog promjera, kao što su mu zaostali i ožiljci koji su posljedica same nezgode, koji sveukupno, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti (životnu dob, zanimanje, izmijenjenu vanjštinu, primjetnost, opseg itd.) predstavljaju naruženje srednjeg stupnja. Tužitelj se u mirnom postupku obratio tuženiku, dana 7. travnja 2023. koji mu je isplatio iznos od 6.075,00 EUR/45.772,09 kn na ime cjelokupne naknade štete. Tužitelj ističe kako tuženikova procjena štete nije objektivna, te da je procijenjena vrijednost pravične novčane naknade prenisko utvrđena.

2. Stoga konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 23.1.2025. potražuje od tuženika naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu i to:

- za pretrpljene fizičke

2.000,00 eura,

- za pretrpljeni strah

1.400,00 eura,

- za duševne boli zbog smanjenih životnih aktivnosti 4.000,00 eura,

- za duševne boli zbog naruženja

4.379,85 eura,

- za tuđu pomoć i njegu (599 sati x 3,98 eura)

2.384,02 eura, odnosno

14.163,87 eura, sve umanjeno za isplaćeni iznos od 6.075,00 eura, odnosno ukupno 8.088,87 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 8.4.2023. do isplate, sve uz naknadu parnično troška s kamatama od presuđenja do isplate. Tužitelj temeljem čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima potražuje zakonske zatezne kamate od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno od dana 8. travnja 2023. pa do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju obzirom da je sa poslodavcem tužitelja na dan štetnog događaja, imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti broj 078700091348 i nastanak štetnog događaja. Tuženik prvenstveno ističe kako je za nastanak štetnog događaja djelomično odgovoran i sam tužitelj, jer je prilikom obavljanja radnog procesa postupao sa krajnjom nepažnjom. Naime, prema navodima poslodavca, tužitelj je započeo s čišćenjem usipnog koša dok je stroj bio uključen, misleći da je isključen. Čišćenje je započeo tako što je sjeo na rub usipnog koša, kada se poskliznuo, a noge su mu zapele u "leptiru" stroja. Radna operacija čišćenja usipnog koša se obavlja na način da se isti čisti s podesta ručnim strugalicama, a ne sjedeći na njegovom rubu. Kako je vidljivo iz naprijed izloženog, tužitelj je postupio protivno pravilima zaštite na radu, s kojima je kao osoba sa višegodišnjim radnim iskustvom i završenom obukom za rad na siguran način bio upoznat. U odnosu na zatraženi iznos štete, tuženik ističe kako isti previsok, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijskim kriterijima te sudskoj praksi. Prije podnošenja ove tužbe, tuženik je na temelju odštetnog zahtjeva i dostavljene medicinske dokumentacije, tužitelju isplatio iznos od 6.075,00 eura, čime je u cijelosti podmirio svoju obvezu. Tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege. Ovo iz razloga što tužitelj uz tužbu nije dostavio dokaz da je istu plaćao te se pretpostavlja da su mu pomoć pružali ukućani. Dakle, obzirom a se radi o nerepariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Zaključno, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru, Rješenje HZZO, medicinsku dokumentaciju, Rješenje HZMO, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem od 16.12.2024. po sudskom vještaku dr. Jošku Filipušiću, izvršen je uvid u sudsku praksu, saslušani su svjedoci JŽ i ŽŽ, te tužitelj. Sud je odbio prijedlog tuženika za saslušanjem svjedoka EŽ na okolnost da je do štetnog događaja došlo krajnjom nepažnjom tužitelja, kao nepotreban, obzirom je i temeljem provedenih dokaza, bez saslušanja navedenog svjedoka koji i nije bio očevidac štetnog događaja, činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje odluke.

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, u smislu čl.8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomice osnovan, kao u izreci presude.

6. Obzirom na navode tužbe, te odgovora na tužbu, među strankama nije sporna pasivna legitimacija i štetni događaj, dok je sporna odgovornost tuženika, te visina tužbenog zahtjeva.

7. U konkretnom slučaju poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i u svezi sa radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava, te u svezi s čl. 111. Zakona o radu i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu. U takvoj situaciji poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, dok odgovornost tuženika kao osiguratelja koji odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem proizlazi iz odredbi čl.964. i 965. ZOO-a.

8. Na okolnost nastanka samog štetnog događaja saslušan je tužitelj kao stranka, te je isti u svom iskazu naveo da je u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen u PAN- PEK-u gdje još uvijek radi i obavljao je poslove operatera na liniji odnosno u proizvodnji tijesta i peciva, a koji poslovi uključuju i čišćenje i održavanije linije, a toga dana obavljao je svoje redovne poslove. Inače uvijek kada završi proizvodnja jedne vrste tijesta mora se detaljno očistiti usipni koš, pa je tako i toga dana obzirom se prije toga radilo tijesto od heljde koje je tamno, trebalo temeljito očistiti usipni koš, jer je iza toga išlo bijelo tijesto, kako ne bi bilo tamnih tragova heljde u tim proizvodima bijelog tijesta. Inače je on prije ove nezgode dvije godine radio u pogonu i cijelo to vrijeme nije bilo špahtle s dugom ručkom, te su špahtle bile "potrgane" i morali su ih maknuti ali novih nije bilo cijelo to vrijeme dok je on radio kod njih. Pretpostavlja da je netko obavijestio poslodavca da su one "potrgane", uglavnom novih nije bilo cijelih tih dvije godine. Čišćenje usipnog koša obavljalo se pomoću male špahtle duljine oko 10 cm, a cijeli taj koš dubine je preko 2 metra, tako da zapravo tom špahtlom nije bilo nikako moguće očistiti taj usipni koš do kraja odnosno gdje se nalaze lopatice, pa čak i dok se sagnulo do kraja, nije se moglo skroz očistiti i dohvatiti, to je bilo još opasnije, pa se jednostavno moralo ući u koš da se očiste te lopatice i dno. Tako su radili i svi prije njega, on je zapravo dok je došao od starijih kolega dobio upute da se upravo na taj način kako je on toga dana radio, čisti taj usipni koš, jer drugog načina i nije bilo. On je rekao kolegi JŽ da ugasi liniju i to par puta sjeća se, on ga je čuo i vidio je da je na displeju pritisnuo tipku, a kako se u tom usipnom košu lopatice dok je on prazan pokrenu svakih sedam do osam sekundi, obzirom je od trenutka dok je on pritisnuo tipku u displeju pa do trenutka dok je ušao u koš prošlo više od 20 sekundi, misli da i više, mislio je odnosno očekivao da je stroj ugašen, no tada su se lopatice okrenule i njemu zahvatile obje noge koje su bile priklještene i tako je doživio nezgodu. Bio je u košu oko 15 do 20 minuta dok nisu došli kolege koji su oslobodili lopatice i njemu noge koje su bile priklještene, povezali su ih i zaustavili krvarenje i pozvali hitnu pomoć koja ga je odvezla u bolnicu. Imao je svu zaštitnu opremu odnosno propisane radne papuče, pekarske hlače, majicu i kapu, on misli da se poskliznulo, zapravo radilo se o sekundama i ne zna ni sam što se dogodilo uglavnom lopatice su mu zahvatile noge jer se poskliznuo preduboko unutra. Nakon što se vratio s bolovanja poslodavac je nabavio nove lopatice koje imaju dugačke drške i s njima se sada čisti usipni koš bez problema jer su to špahtle koje imaju drške kojima se može dosegnuti dno usipnog koša jer postoje dvije do tri dužine drške, toga nije bilo u vrijeme dok se njemu dogodila nezgoda, već su bile samo male špahtle od 10 cm. Pojašnjava da je do nezgode došlo tako što je on sjeo na rub tog usipnog koša, i to nakon određenog vremena jer se pripremio da stroj stane i da ide čistiti, i kada sam vidio da se to par puta upalilo ugasilo, odnosno procijenio je da je stroj ugašen jer je kao što je već rekao kolega JŽ isti ugasio, najvjerojatnije se poskliznuo unutra prije nego je namjeravao ući i tako su mu lopatice zahvatile noge jer su se one naglo okrenule, jer stroj očigledno nije bio ugašen. Nakon što je došao iz bolnice bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega koju mu je pružala supruga zato što je on 6 mjeseci bio na štakama, nije mogao sam hodati te mu je pomoć bila potrebna za higijenu, nabavu i pripremu hrane i ostalih aktivnosti. Na upit da li mu je kolega JŽ dao kakav znak da je ugasio stroj navodi kako je on njemu viknuo da ugasi stroj i on ga je čuo i krenuo je ugasiti stroj što navodi da je vidio jer je bio na povišenom oko 3 do 4 metra, vidio je da je on krenuo i da je pritisnuo tipku na displeju gdje se gasi taj stroj, pa je procijenio da je 20 do 30 sekundi dovoljno da krene čistiti stroj, međutim tada se poskliznuo i pao u taj koš kao što je već rekao.

9. Svjedok JŽ iskazao je da radi u PAN-PEK-u, te je bio zaposlen i u vrijeme dok je tužitelj doživio nezgodu na radu 28.6.2022. Tužitelj je kao i on obavljao poslove na liniji za proizvodnju kruha i peciva. U trenutku nezgode tužitelj je čistio usipni koš za tijesto, odnosno obavljao je sve redovne poslove koje je i do tada radio i nezgoda se dogodila za vrijeme radnog vremena. Tužitelj je taj koš za tijesto čistio na način da je strugao koš malom špahtlom koju su imali koja je duljine oko 10 cm, tako su radili i do tada jer drugo sredstvo za čišćenje nisu imali. Postojala je mogućnost da se čisti lopaticom koja je na kraju imala jednu ručku ali ta je plastika odnosno ručka tada bila "potrgana". Tužitelj je bio na podestu visine oko 3 do 4 metra a on je od njega bio udaljen oko 10 metara, sam trenutak nezgode nije vidio jer je tužitelj njemu rekao da ugasi koš prije nego on uđe da ga očisti, naveo je da je on stisnuo tipku da ga ugasi i tužitelj je to vidio, no neki put ne uhvati od prve, tužitelj je mislio da je on ugasio i krenuo je čistiti koš. Inače se taj koš nije čistio dok je upaljen samo dok bi se ugasio bi se išao čistiti. Kako njemu nije od prve prihvatilo pritisak na tu tipku stroj se nije odmah ugasio, a tužitelj je mislio da je jer je vidio da je on pritisnuo tu tipku. Tužitelju je nakon što se popeo na taj koš vjerojatno propala noga i lopatice su mu zahvatile obje noge te se tako ozlijedio, on je pogledao unutra i vidio da je tužitelj ozlijeđen i pozvao pomoć. Inače je tužitelj imao svu propisanu zaštitnu opremu, odnosno pekarske šlape koje su svi imali i dobili od poslodavca, imao je pekarske hlače, majicu i kapu što je propisana zaštitna oprema. Inače je i on kao i svi drugi radnici radio na takav način kao i tužitelj, odnosno na opisani način kao i tužitelj toga dana čistili su usipni koš pomoću te špahtle. Inače je taj usipni koš sveukupno bio dubine oko metar, 1,20 m i nije se mogao očistiti pomoću te špahtle do kraja, moralo se jako nagnuti preko ruba toga koša i ispružiti ruku da bi se došlo do kraja koša, da bi se dosegnulo do tih lopatica koje su bile na kraju koša moralo se sagnuti na način da bi se visilo preko ruba skroz unutra u koš. Zato je tužitelj i bio na koljenima i bio je sagnut prema unutra, sam trenutak dok je upao u koš nije vidio. Nakon što se nezgoda dogodila tužitelju, oni su od poslodavca dobili duže špahtle za čišćenje toga usipnog koša koje su imale šipku tako da se moglo dosegnuti i samo dno toga koša i bile su šire nego one koje su do tada imali. U vrijeme nezgode kao što je spomenuo imali su jednu lopaticu koja je imala ručku ali u vrijeme kada se nezgoda dogodila te ručke nije bilo, odnosno ista je bila "potrgana" i neispravna pa se njome nije moglo čistiti. Čistili su s onime što su imali a to je špahtla koju je spomenuo od oko 10 cm. Ne zna je li netko obavijestio poslodavca i tražio novu lopaticu sa ručkom. Uglavnom u vrijeme nezgode ona se nije mogla upotrijebiti jer ručke nije bilo. Nakon nezgode on je tužitelja iznio na ramenima, omotali smo mu noge jer je krvario i tada je stigla hitna pomoć koja ga je odvezla. Na upit navodi da lopatice za rezanje tijesta koje se nalaze na dnu koša ne rade stalno već one jedno vrijeme miruju, pa onda nakon 8 sekundi ponovno se počnu okretati te tako stalno uzimaju dio tijesta za rezanje. Na upit da li je on na bilo koji način dok je ugasio stroj signalizirao tužitelju da je stroj ugašen navodi da je u pogonu velika buka i moraju se dovikivati jer iza njega su radili drugi strojevi za pranje, tužitelj je njemu viknuo da ugasi stroj i on je krenuo prema ekranu i stisnuo tu tipku za gašenje, tužitelj mu je bio iza leđa i on ga tada više nije vidio, a dok se okrenuo njega više nije bilo. Tužitelj je u konkretnom slučaju morao skroz u dubinu očistiti usipni koš i to je bilo nužno, zato što je prije toga išla heljda koja je tamna s orasima, a iza toga išlo je potpuno bijelo tijesto, pa bi onda u istome ostalo tragova heljde koja je tamna ili oraha, što ne bi bilo upotrebljivo i moralo bi se baciti, a oni to nisu smjeli.

10. Svjedok ŽŽ iskazao je da radi u PAN-PEK-u, te je bio zaposlen i u vrijeme dok je tužitelj doživio nezgodu na radu 28.6.2022. Obavljao je poslove voditelja pekare a tužitelj je bio operater na liniji i obavljao je svoje redovne poslove u proizvodnji tijesta i pripreme i čišćenja linije. U trenutku nezgode tužitelj je čistio usipni koš za tijesto, radi se o košu koji je ukupne dubine oko 1 metar pa i više, a on se čistio strugalicama koje su imali koje su dužine oko 10 cm. Postojale su i duže strugalice s drškom u to vrijeme ali nisu bile raspoložive jer su bile "potrgane" a u međuvremenu nove nisu došle. To da su te strugalice s drškom neispravne bilo je prijavljeno poslodavcu, tko je točno prijavio on ili voditelj smjene ne sjeća se, uglavnom oni su to znali a u međuvremenu nove nisu došle, pa su radili s onim što su imali. I drugi radnici su čistili usipni koš na taj način kao i tužitelj toga dana, jer se s tom špahtlom od 10 cm nije moglo očistiti usipni koš do kraja odnosno do dna, pa se moralo sagnuti ili ući unutra, tako su radili i drugi. Koliko je on vidio jer je bio udaljen nekih 2 metra, čini mu se da se tužitelj poskliznuo u taj koš, bio je sagnut i upao je unutra. Unutra se nalaze lopatice i vjerojatno su one nakon što je tužitelj rekao kolegi JŽ da ugasi usipni koš nastavile odraditi još jedan krug. Kolega JŽ ugasio je usipni koš, a vjerojatno su lopatice napravile taj još jedan krug na dnu koša pa su tako zahvatile noge tužitelja koji je upao u koš. Nakon ove nezgode dobili su bolje lopatice odnosno špahtle za čišćenje one su isto bile oko 10 cm, ali su imale nastavak od jedan metar, pola metra, i 1,50 m, bile su tri vrste lopatica koje su tada nakon što je tužitelj stradao dobili od poslodavca. On je tada morao očistiti koš jer se koš nakon svake narudžbe tijesta morao očistiti do kraja, a misli da je tada bila heljda koja je tamna pa se moralo čistiti koš za sljedeću narudžbu da sljedeće tijesto ne bi bilo tamno i da ne bi bilo ostataka heljde. Tužitelj je imao svu propisanu zaštitnu opremu, odnosno propisane šlape koje se koriste za rad u proizvodnji, pekarske hlače, majicu i kapu. Nakon nezgode pozvana je hitna pomoć koja je odvezla tužitelja, vidjelo se da je krvario i da su mu ozlijeđene noge. Na upit navodi da lopatice koje se nalaze na dnu koša i koje služe za rezanje tijesta ne rade stalno, već u vremenskim ciklusima, tako da se one okreću i presjeku tijesto i kada jedan komad tijesta padne dolje onda one miruju jedan vremenski period dok se ne uključi senzor a to sve ovisi o proizvodu koji je u pitanju, ne miruju uvijek isti vremenski period, različito za različite proizvode.

11. Iskaze tužitelja i saslušanih svjedoka sud je prihvatio u cijelosti, obzirom su u bitnim dijelovima u međusobnom suglasju, te iz istih nedvojbeno proizlazi da se štetni događaj dogodio na način kako ga opisuje tužitelj, odnosno da je obavljao svoj redovan posao i čišćenje usipnog koša na način kao što je to radio i do tada, i kako su to radili i drugi radnici, te da je to bio jedini mogući način da se očisti taj koš, obzirom su u to vrijeme na raspolaganju bile samo male špahtle duljine od 10 cm, dok su duže s drškom u to vrijeme bile neispravne. Tužitelj je morao izvršiti radnju čišćenja usipnog koša do kraja, kako ne bi nastalo tijesto s ostacima tamnog tijesta koje se radilo u košu neposredno prije bijelog tijesta, a kakvo tijesto s tamnim tragovima onda radnici ne bi smjeli baciti. Kako drugog načina čišćenja usipnog koša dubine preko jedan metar i nije bilo, obzirom se i kada bi se sagnulo malom špahtlom od 10 cm ne bi moglo dohvatiti dno toga koša koje se moralo očistiti, proizlazi da tužitelj svojim radnjama ni na koji način nije pridonio nastanku štete, niti da je ozljeđivanja tužitelja došlo uslijed njegove nepažnje, već zbog toga što poslodavac nije organizirao proces rada na način da se sam proces rada može odvijati bez opasnosti za sudionike samog procesa rada, obzirom nije osigurao adekvatna sredstva za rad, a što je prema iskazima tužitelja i svjedoka učinio naknadno, odnosno nakon štetnog događaja, kada je nabavio špahtle s dugim drškama kojima se neometano mogao očistiti usipni koš do njegovog dna.

12. Iz navedenog proizlazi odgovornost poslodavca tužitelja, prema općim propisima obveznog prava, te s čl. 111. Zakona o radu i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu, dok odgovornost tuženika kao osiguratelja koji odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem proizlazi iz odredbi čl.964. i 965. ZOO-a.

13. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku dr. Jošku Filipušić koji je u svom nalazu i mišljenju od 16.12.2024. naveo da je tužitelj dana 28.6.2022., stradao na radnom mjestu i tom prilikom zadobio slijedeće ozljede: višeiverni otvoreni prijelom lijeve goljenične kosti i rana razderotina lijeve potkoljenice. Nakon nesreće tužitelju je inicijalna medicinska pomoć ukazana na Klinici za Kirurgiju KBC Rebro gdje je zadržan na bolničkom liječenju u razdoblju od 28.6. do 8.7.2023. Prijelom goljenične kosti je u prvom aktu s obzirom da se radilo o otvorenom prijelomu zbrinut postavljanjem vanjskog fiksatora. Fiksator je odstranjen dana 4.VII.2022. i umjesto njega je učinjena operativna osteosinteza po metodi AO. Tužitelj se dalje liječi kod kuće uz preporuku o mirovanju i poštedi noge. Uredno se pridržava uputa ordinariusa i redovito se javlja na kontrolne preglede EMG od 25.1.2023. nije pokazao znakove oštećenja perifernih živaca (list 37 spisa).Pomoću dvije štake uz dozirano opterećenje kretao se do 23.XI.2022. Nakon toga uz pomoć jedne štake do 22.11.2023. Stacionarna rehabilitacija trajala je od 21.X. do 11.XI.2022. Zdravstveni karton dan je na uvid prilikom pregleda. Karton datira od 23.XII.1970. do 18.VII.2024. U kartonu nema podataka o sličnim ozljedama ranije. Liječenje je trajalo do 28.X.2023. Nakon ovog datuma tužitelj se ponovno javio liječniku dana 2.11.2024. zbog otežanog savijanja palca lijevog stopala zbog čega se još danas liječi i očekuje planirani operativni zahvat. Pregled je obavljen 13.XII.2024. Subjektivne tegobe - žali se povremene bolove u potkoljenici i stopalu, najviše kod težih fizičkih napora poput stajanja ili hodanja, više izražene kod promjene vremena. Navodi da do tada a ni poslije nije imao slične ozljede. B nije odstranjena. Kliničkim pregledom na koji dolazi samostalno utvrđeno je da hoda asimetrično i blago šepa. Ne koristi se pomagalom. Otežano se kreće po stepenicama. Pregledom tužitelja nađena je zaostala ograničena pokretljivost lijevog skočnog zgloba kod fleksije-ekstenzije moguća od 15-0-10, dok je u desnom 45-0-20 stupnjeva. Inverzija- everzija lijevo je 10-0-5, dok je desno 30-0-15 stupnjeva. Pokretljivost u lijevom koljenu je uredna. Lijevi palac nalazi se u kontrakturi i ne može se skvrčiti. Čučanj djelomičan i otežan kao i hod i stajanje na prstima i petama. Inspekcijom zamjetan svijetli ožiljak s unutarnje strane lijevog skočnog zgloba duljine oko 5 cm, zatim u predjelu Ahilove tetive poprečni tamni ožiljak duljine oko 5 cm te na stražnjoj strani desne potkoljenice tamni nepravilni ožiljak veličine 5x2cm.

14. Stoga je vještak dao slijedeće mišljenje:

Tužitelj je zbog tri operativna zahvata trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 7 dana. Srednje jaki bolovi potrajali su 14 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 60 dana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore.

Pretrpio je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 5 dana, srednji 6 dana i manji 7 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od 45 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja.

Kod tužitelja je zbog oštećenja funkcionalnog statusa lijeve potkoljenice u obliku ograničenja pokretljivosti u jakom stupnju kao i posljedične kontrakture palca došlo do smanjenja životne aktivnosti za 22% trajno. Shodno ovom postotku imenovani će morati ulagati pojačane napore.

Dok se nalazio na kućnom liječenju bila mu je potrebna pomoć druge osobe po 3 sata dnevno od 8.VII. do 23.XI.2022. jer se kretao pomoću dvije štake. Nakon toga do 22.2.2023. po 2 sata dnevno jer se kretao pomoću jedne štake. Tuđa pomoć bila je potrebna radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti.

Naruženje je srednjeg stupnja povremeno uočljivo trećima od čega je blago šepav hod uočljiv uvijek.

15. Tužitelj se na nalaz i mišljenje očitovao podneskom od 23.1.2025. navodeći da na nalaz i mišljenje nema primjedbi, te je istim podneskom precizirao tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, dok se tuženik se na nalaz i mišljenje vještaka očitovao na ročištu 27.8.2025. navodeći također kako na nalaz i mišljenje vještaka nema primjedbi.

16. Sud je nalaz i mišljenje liječnika vještaka prihvatio u cijelosti, jer je dan stručno i nepristrano, na temelju medicinske dokumentacije, te pregleda tužitelja i uvidom u zdravstveni karton tužitelja.

17. Obzirom na nalaz i mišljenje liječnika vještaka, prema kojem je tužitelj zbog tri operativna zahvata trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 7 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 14 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 60 dana, a povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore, sud je, cijeneći u okviru i na način predviđen čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, a primjenom čl. 223. Zakona o parničnom postupku, s osnova pretrpljenih fizičkih bolova utvrdio kao primjerenu naknadu u iznosu od 2.000,00 eura.

18. Dalje, a obzirom da je prema nalazu vještaka tužitelj trpio primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje, u toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 5 dana, srednji 6 dana i manji 7 dana, kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od 45 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja, to jačina straha i njegovo trajanje opravdavaju, primjenom čl. 223. Zakona o parničnom postupku, a temeljem odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, utvrditi osnovanim naknadu u iznosu od 1.400,00 eura.

19. Kod tužitelja je zbog oštećenja funkcionalnog statusa lijeve potkoljenice u obliku ograničenja pokretljivosti u jakom stupnju kao i posljedične kontrakture palca došlo do smanjenja životne aktivnosti za 22% trajno, a shodno ovom postotku imenovani će morati ulagati pojačane napore, pa mu tom osnovu pripada 3.500,00 eura.

20. Kako je prema nalazu i mišljenju vještaka kod tužitelja došlo do naruženja srednjeg stupnja povremeno uočljivog trećim osobama od čega je blago šepav hod uočljiv uvijek, a neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da je kod tužitelja zaostalo naruženje na obje potkoljenice, i to u vidu ožiljka na desnoj nozi koji je dužine oko 5 cm, tamnije boje u odnosu na okolnu kožu, dok se na lijevoj nozi vidi više ožiljaka koji su tamni i udubljeni, a također je vidljivo i blago šepanje, to mu je po tom osnovu, temeljem čl.1100. ZOO-a i 223. ZPP-a, dosuđen zatraženi iznos od 4.379,85 eura.

21. Prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelju je bila potrebna pomoć i njega dok se nalazio na kućnom liječenju bila mu je potrebna pomoć druge osobe po 3 sata dnevno od 8.7. do 23.11.2022. jer se kretao pomoću dvije štake. Nakon toga do 22.2.2023. po 2 sata dnevno jer se kretao pomoću jedne štake. Tuđa pomoć bila je potrebna radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti, to tužitelju za 599 sati pripada iznos od 2.384,02 eura (599 x 3,98 eura), obzirom su stranke na ročištu 27.8.2025. učinile nespornim cijenu sata tuđe pomoći i njege u visini od 3,98 eura, te da su istu tužitelju pružali ukućani.

22. Dakle, tužitelju je ukupno dosuđeno 13.663,87 eura, umanjeno za nesporno plaćenih 6.075,00 eura, odnosno ukupno 7.588,87 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 8.4.2023. (kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a sve sukladno odredbi članka 1103. ZOO- a) pa sve do isplate, dok je istog valjalo odbiti s iznosom od 500,00 eura s kamatama od 8.4.2023. do isplate, kao neosnovanim.

23. Kamate suđene po stopi određenoj čl.29. st.2. ZOO-a.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154. st.5. ZPP-a, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: OT). Tako su tužitelju priznati trošak sastava tužbe prema Tbr. 7.1. OT u iznosu od 100 bodova, sastav odštetnog zahtjeva - 100 bodova (Tbr.32. OT), sastav podnesaka od 25.6.2024., 29.7.2024., 23.1.2025. - u iznosu 100 bodova svaki sukladno Tbr.8.1. OT, sastav podneska od 16.7.2024. - u iznosu od 25 bodova sukladno 8.4. OT, pristup na ročišta 5.7.2024., 27.8.2025. - u iznosu od 100 bodova svako sukladno Tbr.9.1. OT, ročište za objavu - 50 bodova (Tbr.9.3. OT), što ukupno iznosi 775 bodova, odnosno uz vrijednost boda od 2,00 eura, odnosno 1.550,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 1.937,50 eura. Tužitelju je valjalo priznati i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura u cijelosti, jer je bio potreban za vođenje ovog postupka, pa sveukupni troškovi tužitelja iznose 2.202,95 eura.

25. Kamata na parnični trošak dosuđena je primjenom odredbe čl. 30.st.2. Ovršnog zakona.

26. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

U Zagrebu 12. rujna 2025.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku