Poslovni broj: P-465/2023-55

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Maji Ivković, u pravnoj stvari tužitelja HZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po pun. Ivanu Rudiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika: 1) FZ, [adresa] 2) TZ, [adresa], kao nasljednica zk. vlasnice ĐZ. H, tuženici pod 1) i 2) kao nasljednici pok. oca ŽZ, a on kao nasljednik zk. vlasnice ĐZ, 3) JZ, [adresa], kao nasljednica zk. vlasnice ĐZ, a on kao nasljednik zk. vlasnice ĐZ, 4) LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao nasljednik pok. oca DZ, [adresa], on kao nasljednik svoga oca pok. ŠZ, a on kao nasljednik zk. vlasnice VZ pok. H, 5) UZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao nasljednica pok. supruga DZ, [adresa], on kao nasljednik svoga oca pok. ŠZ, a on kao nasljednik zk. vlasnice VZ pok. H, 6) ZZ, [adresa], zastupan po punomoćniku Tomislavu Nemariću, odvjetniku u Zadru, 7) ĆZ, [adresa], 8) AZ [adresa], tuženici pod 6) do 8) kao nasljednici svoga oca pok. ŠZ, a on kao nasljednik zk. vlasnice VZ F. H, 9) ČZ, [adresa], kbr. 37, 10) MZ, [adresa], kbr. 38, 11) OZ, [adresa], kbr.351, 12) RZ, [adresa], kbr.250, tuženici pod 9) do 12) kao nasljednici majke EZ, a ona kao nasljednik svoje majke i upisane zk. vlasnice GZ pok. H i 13) SZ ud. NZ, odsutna i nepoznata boravišta, zastupana po privremenoj zastupnici Klaudii Šopić, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Ivana Rudića, odvjetnika u Zadru, privremene zastupnice tuženice pod 13) Klaudie Šopić, odvjetnice u Zadru, presude objavljene 12. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženike pod 1) do 12) koji glasi:

“Utvrđuje se da je tužitelj IZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnine označene likom i točkama A-B-C-D-E-A te čini č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo upisane katastarske površine 3586 m2 u naravi ledina, č. zem. označena je likom i točkama C-F-G-J-C te čini č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo upisane katastarske površine 2660 m2, č. zem. označena je likom i točkama A-E-K-L- M-A te čini č. zem. [katastarska čestica] za cijelo upisane katastarske površine 214 m2 sve k. o. [katastarska općina] prikazano na Skici sudskog očevida izrađena od strane GEO LESI j.d.o.o. z geodetske poslove i vještačenje, stalni sudski vještak Dražen Torbarina, zaprimljeno od strane suda dana 18. prosinca 2023., slijedom čega je ovlašten tužitelj da temeljem ove presude suda a nakon njezine pravomoćnosti zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva ove nekretnine na svoje ime i u svoju korist u zem. knjige Općinskog suda uz istovremeni upis brisanja postojećeg prava sa imena tuženika a sve u roku od 15 dana.“

r i j e š i o  j e

I. Nalaže se tužitelju da tuženiku pod 6) naknadi parnični trošak u iznosu od 1.650,00 eura, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se preko dosuđenog odbija kao neosnovan zahtjev tuženika pod 6) za naknadom parničnog troška.

II. Odbacuje se tužba u odnosu na tuženicu pod 13).

Obrazloženje

1. Tužitelj HZ u tužbi podnesenoj 1. ožujka 2023. navodi da su predmetne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] upisane su u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime više fizičkih lica. Tužitelj je stvarni vlasnik i posjednik utuženih nekretnina, te je isti upisan u posjedovnom listu br. 3527 k. o. [katastarska općina] kao posjednik istih nekretnina, isto nije sporno. Pravo vlasništva utužene nekretnine tužitelj je stekao dosjelošću putem svojih pravnih prednika, odnosno svoje majke pok. BZ, Ivan. Pravna prednica tužitelja pravo vlasništva utužene nekretnine stekla je temeljem Rješenja o nasljeđivanju pod posl.br. O-713/85 iza pok. KZ ud. T i to je stekla kao izvanknjižno vlasništvo. Pravni prednik majke tužitelja, odnosno djed tužitelja CZ stekao je pravo vlasništva temeljem Ugovora iz Provincije Dalmacija od dana 14 rujna 1916 godine, broj predmeta 19576. Slijedom navedenog, pravo vlasništva utuženih nekretnina tužitelj je stekao dosjelošću dugi niz godina kako on, tako i njegovi prednici, koji su temeljem priložene materijalne dokumentacije u posjedu od 1916. godine, te su iste nekretnine obrađivane o strane i tužitelja i njegovih pravnih prednika.

2. Tuženik pod 4) LZ se u odgovoru na tužbu usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu. Navodi da su ove nekretnine bile vlasništvo njegove prabake PZ koja je obrađivala ovu nekretninu te potom i njezini nasljednici, ali kako se u zadnjih 50 godina nje obrađivala da se trenutno radi o zapuštenom i obraslom zemljištu. Stvarni vlasnik ove nekretnine je tuženik pod 6) ZZ. Poznato mu je da su se sva braća i sestra tuženika ZZ usuglasili da mu ove nekretnine pripadaju.

2.1. Tuženik pod 6) ZZ je osporio tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev. Ističe da je predmetna nekretnina za cijelo njegovo vlasništvo, a da je bila izvorno vlasništvo Đ s kojeg su iste prešle u vlasništvo ĐZ pok. llije, PZ, GZ pok. llije i SZ ud. NZ koji su još uvijek formalno uknjiženi vlasnicima u zemljišnim knjigama iako se radi o pokojnim osobama te su oni za života usuglasili i podijelili na način da predmetne parcele pridaju za cijelo PZ pok. llije, baki tuženika pod 6). lza PZ ud. DZ predmetna nekretnina je prešla u vlasništvo sina HP te po njegovoj smrti na suprugu FP, a ovu su naslijedili sinovi TP, DZ, HP i ĐP koji su se podijelili na način da predmetna nekretnina pripadne ZZ, dok kćerkee AZ, ŽP, ĆZ i lda Ž nisu uzele nekretnine iza smrti majke FP. Opreza radi izjavljuje se i prigovor tome što tužitelj nije obuhvati tužbom sve nasljednike iza formalnog zk. suvlasnika PZ rođ. SZ pok. llije ud. DZ koji se svi nasljednici navode u tekstu pod gore. Također tužbom nisu obuhvaćeni svi nasljednici iza ostalih formalnih zk suvlasnika ĐZ p. llije, GZ p. llije, SZ ud.Vladnmira jer svaki od njih imaju niz nasljednika (djece, unuka, praunuka). Tuženiku je nejasno na koji način se tužitelj upisao posjednikom te izvršio brisanje prednika tuženika. Predmetna nekretnina je obrađivana od PZ rođ. SZ pok. H ud. DZ i njezine djece i unuka i prestala se obrađivati negdje 1970-1972. godine pa se trenutno radi o nekretnini obraslom smrikom i dračom te dobrim djelom ograđeno starim suhozidom. U tijeku postupka dodatno ističe da je upravo J (i kao J) Mičić sin pok. PZ rođ. SZ pok. H zatražio 1988. da se u katastarskom operatu evidentira stvarno stanje tako da su tada upravo on i njegova sestra JP evidentirani kao posjednici. Nakon toga, prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru broj O-11/89 od 29. lipnja 1989. iza smrti J (i kao HP) Mičića pok. F se kao posjednik evidentira njegova supruga FP ud. L budući je njegova sestra JP pok DZ preminula kao neudana i bez potomaka (djece). Tek 1996. na zahtjev LP pok. T izvršen je upis u katastarskom operatu na njeno ime iako se uopće ne navodi po kojoj osnovi je ista upisana kao posjednica, a iza njezine smrti kao posjednik se spominje ovdje tužitelj HZ kao njezin suprug. BZ pok. T nije bila ni vlasnica ni posjednica predmetnih nekretnina u trenutku smrti pa ista nije ni mogla prenijeti na svoga supruga više vlasništva nego ga je sama imala. Tuženik pod 6) u tijeku postupka dodatno navodi da je tuženica pod 13) SZ. NZ preminula puno prije nego što je tužba podnesena što je vidljivo iz presude ovog suda broj P-281/16 od 14. ožujka 2022., te je u tom predmetu također vidljivo da je SZ imala nasljednike sina DP, D i ŠP. Nasljednici sina DP su VP i UP, nasljednici sina D su ZP i ĆP, a nasljednik sina ŠP je sin AP.

2.2. Tuženica pod 7) ĆZ se u odgovoru na tužbu usprotivila tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, te navodi da predmetne nekretnine pripadaju njezinoj baki VZ, rođenoj **.**.1895., a da je ona te nekretnine stekla pravom nasljeđivanja od svoga oca ČP. Navedene parcele je uvijek obrađivala njezina baka VZ i njezin djed, bakin suprug DZ i njihova djeca MP, JP i ŠZ, a kasnije i djeca njihovog sina J i nevjeste FP rođene Š, i to: TP, MP, DZ, AZ, J, ĐP, HP i ŽP. Nakon smrti bake VZ dana 2. lipnja 1953. svu imovinu je naslijedio njen suprug DZ. Naslijeđeni posjed obrađivali su do 1972. godine kako je djed DZ umro **.**.1971., a nasljednici posjeda su postali MP, JP i ŠZ. Posjed je obrađivao djed DZ i njegova supruga PZ rođ. VZ, te njihova djeca i unuci, te se nikada nije prodao. Na dotičnoj njivi je bio stari vinograd čiji su panji izvađeni početkom šezdesetih (1960-1963). Njivu su nastavili obrađivati do 1973. godine sadeći u nju kukuruz, tikve, čičvardu, a za vrijeme njezinog života je njivu obrađivala samo obitelj DZ.

2.3. Tuženica pod 13) SZ ud. NZ se kao odsutna i nepoznata boravišta i zastupana po privremenoj zastupnici usprotivila tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu dok tužitelj ne dokaže osnovanost iste.

3. Tužitelj je uredio tužbeni zahtjev nakon nalaza i mišljenja vještaka geometra Dražena Torbarine, i to podneskom zaprimljenim 20. prosinca 2023. (l.s. 86), i to sadržaja naznačenog kao u izreci presude.

4. Ovaj sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao: posjedovni list (l.s. 6), zk. izvadak (l.s. 9-15), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-713/85 od 30. prosinca 1985. iza smrti KZ ud. T (l.s. 16-18), ugovor od 14. rujna 1916. (l.s. 19-21), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru iza FP poslovni broj O-56/96 od 4. studenog 1997. (l.s. 27-29), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-11/89 od 29. lipnja 1989. iza smrti HZM pok. DZ (l.s. 30-31), povijest posjedovanja (l.s. 62.1-62.24), proveden je očevid na licu mjesta 8. prosinca 2023. uz sudjelovanje vještaka Dražena Torbarine iz Geo Lesi j.d.o.o. (l.s. 75-76), izvršen je uvid u skicu sudskog očevida zaprimljenu 18. prosinca 2023. (l.s. 80), proveden je dokaz stranačkog saslušanja tužitelja HZ (l.s. 99-100), tuženika pod 6) ZZ (l.s. 100-101) i tuženice pod 7) ĆZ (l.s. 101), pročitana je presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-281/16 od 14. ožujka 2022. (l.s. 106- 124), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-638/87 od 30. svibnja 1989. (l.s. 127-128), saslušani su svjedoci OP (l.s. 130-131), RP (l.s 131-132), EP (l.s. 132-133), GP (l.s. 133-134), SP (l.s. 134-135), pročitana je povijest vlasništva (l.s. 140-217), pročitan je dopis Državnog arhiva u Zadru od 12. prosinca 2024. (l.s. 219), rješenje Z-354/77 i O-302/77 (l.s. 233), dopis Državnog arhiva u Zadru od 7. veljače 2023. (l.s. 235), te je saslušan svjedok NP (l.s. 237-238).

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan u odnosu na tuženike pod 1) do 12), a u odnosu na tuženicu pod 13) je nedopušten te je tužba odbačena.

6.1. U odnosu na tuženicu pod 13) SZ ud. NZ valja navesti da iz sadržaja pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-281/16 od 14. ožujka 2022. (l.s. 106-124), te iskaza saslušanih svjedoka GP, SP i NP kojima sud vjeruje, proizlazi da je IP ud. NZ preminula prije podnošenja ove tužbe, i to još 1984. godine. Odredbom čl. 83. st. 1. ZPP-a je propisano da će sud u slučaju kada utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvati tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku.

6.2. Dakle, u konkretnom slučaju je tužba podnesena protiv nepostojeće osobe (osobe koja je preminula prije podnošenja tužbe), koji nedostatak se ne može ispraviti, a označavanjem nasljednika tuženika bi se radilo o novoj tužbi, slijedom čega je sud odbacio tužbu. Jednak pravni stav zauzeo je Županijski sud u Zadru kao u rješenju 21 Gž-2037/14-2 od 28. kolovoza 2014.

6.3. Slijedom svega navedenog, a sukladno čl. 98. st. 4. Zakona o parničnom postupku, valjalo je odbaciti tužbu u ovoj pravnoj stvari u odnosu na tuženicu pod 13) kao u izreci ovog rješenja.

7. Predmet postupka je zahtjev tužitelja HZ za utvrđenjem da je vlasnik nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] površine 3586 m2, čest. zem. [katastarska čestica] površine 2660 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 214 m2, sve k. o. [katastarska općina].

7.1. Tužitelj HZ se poziva stjecanje dosjelošću putem svojih pravnih prednika, te navodi da je prijepor stekao od pok. supruge LP, a ona nasljeđivanjem iza smrti svoje majke KZ ud. T, a a da je KZ stekla prijepor nasljeđivanjem svog oca CZ (ispravno- BP pok. CZ) koji da je te nekretnine stekao kupnjom 14. rujna 1916. od zk. vlasnika.

8. Uvidom u zk. izvadak (l.s. 9-15) proizlazi da su predmetne nekretnine, i to: čest. zem. [katastarska čestica], vinograd površine 3586 m2, čest. zem. [katastarska čestica], oranica površine 2660 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], oranica površine 214 m2, sve k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist ĐZ pok. H za 1/6 dijela, VZ za 1/6 dijela, GZ za 1/6 dijela i SZ ud. NZ za 3/6 dijela. Prema sadržaju posjedovnog lista je tužitelj HZ upisan posjednikom za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], Vlačine oranica površine 3568 m2, čest. zem. [katastarska čestica] Vlačine, pašnjak 2660 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] Vlačine, oranica površine 214 m2.

8.1. Prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O- 713/85 od 30. prosinca 1985. iza smrti KZ ud. T (l.s. 16-18) proizlazi da su čest. zem. [katastarska čestica] zv. Vlačine k. o. [katastarska općina] ušle u ostavinsku masu kao izvanknjižno vlasništvo, te je na tim nekretninama nasljednicom proglašena LP, kći ostaviteljice.

8.2. Uvidom u ugovor od 14. rujna 1916. (l.s. 19-21) proizlazi da je KP prodao CZ sinu HP nekretninu naziva Podanak na kojoj su stabla masline i stabla smokava i koje nosu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8.3. Prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O- 11/89 od 29. lipnja 1989. iza smrti HZM pok. DZ (l.s. 30-31) proizlazi da su predmetne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ušle u ostavinsku imovinu kao izvanknjižno vlasništvo, te ga je za cijelo naslijedila supruga FP ud. L J. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru iza FP pok. HP poslovni broj O-56/96 od 4. studenog 1997. (l.s. 27-29) proizlazi da su čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ½ dijela navedene kao izvanknjižno vlasništvo ostaviteljice, te su je na tim nekretninama naslijedili sinovi TP, DZ, ZZ i ĐP na jednake dijelove.

8.4. Prema povijesti posjedovanja (l.s. 62 a - 62 b) su čest. zem. [katastarska čestica] pripadale k. o. [katastarska općina] do osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] 1964. godina, a prema najstarijim podacima su od 1945. godine bile evidentirane posjedom [adresa] V. Takvo stanje ostaje neizmijenjeno do I. revizije k.o. Arbanasi 1955. godine, a kojom je utvrđena izmjena posjednika, te je posjednikom čest. zem. [katastarska čestica] upisan BP, a posjednikom čest. zem. [katastarska čestica] BP i CP. Nadalje se 1960. godine posjednikom evidentira PP pok. U, a 1975. godine na zahtjev HI je izvršeno darovanje i provjera posjeda, te njegov dio čest. zem. [katastarska čestica] odlazi u posjedovni list općenarodne imovine, dok se 1986. godine prema rješenju o nasljeđivanju poslovni broj O-713/85 na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] umjesto Končurat Jadre posjednikom evidentira LP. Potom je 1988. godine na zahtjev ŠZ izvršena izmjena posjednika bez osnove promjene, te su umjesto BZ posjednicima evidentirani ŠZ i JP, a potom prema rješenju o nasljeđivanju iza ŠZ je posjednikom evidentirana FP ud. HP. Nadalje je 1996. godine na zahtjev LP izvršena provjera posjeda i ispravka upisa na čest. zem. [katastarska čestica] te je posjednikom evidentirana LP, a 2008. godine iza smrti LP je posjednikom evidentiran HZ, a 2011. godine je u svrhu izvlaštenja za potrebe državne ceste D 502 izvršena dioba čest. zem. [katastarska čestica] i formiranje čest. zem. [katastarska čestica] istog posjednika.

8.5. Iz priloga VIII. povijesti posjedovanja (l.s. 62.19-62.19) proizlazi da je pristupio TP, te je na zapisnik 17. travnja 2006. izjavio žalbu-prigovor na prethodni upis posjeda u korist LP ističući da su te nekretnine od pamtivijeka njihove parcele koje su pripadale njegovoj baki VZ udatoj TP ženi DZ. Njegov djed DZ je tu zemlju ustupio samo na obradu vinograda prije II. Svjetskog rata BP koji je obrađivao do 1960. godine i od tada je vinograd propao. Nitko poslije 1960. nije obrađivao. Končurat je davao djedu naknadu u mastu ili vinu. U tom bivšem vinogradu je bilo pet maslina i dvije smokve koje su oni stalno čistili, gnojili i brali, a BP je obrađivao samo vinograd. Poslije 1960-ih više nije bilo vinograda i oni su koristili zemlju za pašnjak, a imali su ranije krave i ovce. Sve je ograđeno suhozidom, Zaključno FI traži da se rješenje poništi jer su upisani u zemljišnoj knjizi.

8.6. Sud je radi identifikacije prijepora proveo očevid na licu mjesta 8. prosinca 2023. uz sudjelovanje vještaka Dražena Torbarine iz Geo Lesi j.d.o.o. (l.s. 75-76), te je izvršen uvid u skicu sudskog očevida zaprimljenu 18. prosinca 2023. (l.s. 80). Temeljem prednjih izvedenih dokaza je utvrđeno da su utužene nekretnine sada u naravi ledina-zapušteno zemljište, te da su čest. zem. [katastarska čestica] ograđene suhozidovima sa svih strana, dok je čest. zem. [katastarska čestica] proširenje uz javnu [adresa].

8.7. Svjedok OP, rođ. 1964. godine (l.s. 130-131), kćerka tužitelja, je navela da joj je poznata predmetna nekretnina i da ju zovu [adresa], a tu nekretninu je njezin otac stekao od njezine mame BZ, a mama od svoje mame TI, koja je bila rođ. BP, te ima oko 6000 m2. Poznato joj je iz mamine priče da je sa svojoj bakom i djedom išla na predmetnu nekretninu jer su tamo imali vinograd, a inače su stanovali u [adresa] u [adresa], pa su pješke išli na tu nekretninu. Ne zna kada je to bilo, ali zna da je mama rođena 1938. Ne zna veličinu tog vinograda, a ni do kada se radio. Otac joj je pričao kako je išao pomagati u taj vinograd, vjerojatno didu i babi od njezine mame. Ne zna kada se ta zemlja zadnje obrađivala, oni su znali tu zemlju obići obično kada bi išli nekoga od rođaka skupiti na aerodromu. Ne zna je li predmetna nekretnina ograđena, s ceste koliko se vidi misli da nije. Nije uopće ulazila dublje na tu nekretninu. Nije čula da bi ikada vezano za tu nekretninu bio kakav spor ili da bi neke osobe osporavale njezinog obitelji prava na toj nekretnini. Ona nije išla pomagati na tu nekretninu jer je to sve vezano za vinograd bilo prije njezinog rođenja. Ne zna je li njezina baka zadnja obrađivala predmetnu nekretninu.

8.8. Svjedok RP, zet tužitelja, rođ. 1968. godine, (l.s. 131-132) je naveo da mu je poznata pozicija predmetne nekretnine na [adresa] i tu ima oko 6000 m2. Ovu nekretninu je tužitelj stekao od svoje žene BZ, ona od svoje mame ĐI, a ova od svoje mame ŽI. Prednici tužitelja su ovu nekretninu stekli od zk. vlasnika VZ kupnjom. Sjeća se da je bio jedan papir na talijanskom jeziku kojega je obitelj njegove žene držala uokvirenog na zidu, a iz kojega se vidi da su tu zemlju kupili od VZ, i to još djed od ženine mame BZ. Oni su koristili tu zemlju jer su tamo imali vinograd kojega su obrađivali do sredine 1960. i obrađivala ga je mama ili baba od pok. LP žene tužitelja. Njemu je svekar pričao da je on nakon toga išao na ovu nekretninu i da vinograda više nije bilo jer ga nije više nitko obrađivao. Nikada nije čuo iz priče svoga svekra da bi treće osobe osporavale njima ovu zemlju ili pokretale parnicu. On se s kćerkom tužitelja oženio 1995. godine.

8.9. Svjedokinja EP, rođena 1974. godine u [adresa], kćerka tužitelja, (l.s. 132-133) je navela da je njezin otac predmetnu nekretninu na [adresa] stekao u ostavinskom postupku iza smrti njezine mame, a ona u ostavinskom postupku iza svoje mame ĐI, koja je istu nekretninu stekla od svoje mame ŽI. Ova nekretnina ima površinu od 6000 m2. Predmetna nekretnina je zapuštena otkada svjedokinja pamti. Znali su je odlaziti s rodbinom koja je dolazila iz inozemstva da je obiđu, a ona sa suprugom zna odlaziti na tu nekretninu da je obiđu jer je ona usput kada negdje idu i može reći da je zarasla drači otkad ona pamti. Njoj je mama pričala da je baba znala odlaziti sa karijolom na predmetnu nekretninu pješke iz grada, nekada bi povela i njezinu mamu pa bi stali i odmorili se na pola puta u nekoj kapelici, sve kako bi obrađivala tu nekretninu. Ne sjeća se da joj je mama pričala koliko je godina imala kada je odlazila tako sa bakom na tu zemlju. Pričala joj je da su obrađivali vinograd, ne zna je li bio stari li mladi vinograd tada i kolika je bila površina tog vinograda. Ne zna do kada se ova nekretnina obrađivala. Kada obilaze tu nekretninu tada je gledaju s ceste i nikada ne ulaze na nju jer im se po izgledu ne čini za ulaženje. Njoj je otac pričao da je on odlazio s njezinom prabakom ŽI na tu nekretninu 1960. godine obrađivati vinograd. Nikada treće osobe nisu osporavale prava tužitelja na predmetnoj nekretnini ili da su se pojavljivale te treće osobe.

8.10. Svjedok GP, pok. Z rođ. 1955. godine, (l.s. 133-134) je naveo da je od rođenja pa do 15 godine živio na [adresa], a potom je nakon preseljenja u [adresa] dolazio svaki dan pomagati ocu u njegovoj auto-radioni jer je izučeni automehaničar. Zadnje dvije-tri godine živi u kući na [adresa]. Tako mu je poznato da se ova nekretnina nalazi na oko 100 m oko njihove kuće, stare i nove, te da je pripadala DZ, a to je otac od ŠZ, kojega je naslijedio ZZ, tuženik pod 6), koji ima i još 7 braće i sestara, sestre se zovu: J, Ć, MP i ŽP ili A, a braća: HP, DZ, TP i Č. Koliko on zna samo djeca od ŠZ, imaju pravo vlasništva predmetne nekretnine, ne zna jesu li se oni podijelili. Poznata mu je SZ. NZ i zvali su je i FZM, a ona je umrla davno, ne sjeća se kada i samo zna da je bila vršnjakinja navedenom DZ, ocu od ĆZ. Iz očeve priče zna da je ŠZ i njegov otac DZ držao na predmetnoj nekretnini vinograd, a također su držali stoku, ali ne zna jesu li je vodili tu na ispašu, moguće da jesu kada prođe sezona sadnje, osim toga mu je otac pričao da su M tu sadili povrtne kulture i kukuruz, a radi se o velikoj nekretnini. Tuženik pod 6) ZZ je do prije lani ili preklani držao ovce na toj nekretnini, a imao je 10–15 ovaca i vodio je te ovce na ispašu na predmetnu nekretninu, to je on vidio svojim očima. Dosta dugo je ZZ imao ovce i viđao ga je da ih vodi na ispašu na predmetnu nekretninu. Njemu nije poznat tužitelj, a ni osobe prezimena ŽI. On nikada nije vidio bilo koga osim obitelji ZZ da obrađuje predmetnu nekretninu. Nije čuo da bi se predmetna nekretnina nekada davala u najam. Nikada nije čuo da bi bilo sporova oko predmetne zemlje ili da bi ZZ netko zabranjivao da goni svoje ovce na tu zemlju.

8.11. Svjedok SP pok. SP, rođen 1950. godine (l.s. 134-135), je naveo u svom iskazu da živi na Dračevcu, ali je često dolazio kod svoga strica DZ koji je živio na oko 200 m od predmetne nekretnine. Iz priče oca zna da je DZ stekao ovu zemlju od svoje žene F koja je bila rođ. SZ, pa je udajom prenijela tu zemlju na njega. Stric DZ je preminuo početkom 70-ih. Poznata mu je FZM jer je navedena bila susjeda njegovog strica DZ, tako zna da je ona bila ud. NZ i oni su je zvali FZM. Saznao je da je FZM odnosno FZM imala dva imena jer voli u župi proučavati stare knjige. Također mu je poznato da je ona umrla 1984. godine jer je na starom groblju u Dračevcu njezin spomenik i ona je zadnja osoba koja je pokopana na starom groblju. Nije nikada čuo da bi navedena FZM polagala pravo vlasništva na predmetnu nekretninu ili da bi vezano za to bio spor. FZM je bila nevjesta u obitelji FZM, a zapravo je rodom bila iz Kali. Iz očeve priče zna da je DZ obrađivao predmetnu nekretninu, da je na jednom dijelu bio vinograd i da se u jednom dijelu koristila za ispašu jer se radi o velikoj nekretnini od oko pola hektara pa se ta nekretnina nije mogla u cijelosti obrađivati. Sjeća se da je DZ, a koji je unuk od naprijed navedenog njegovog strica DZ, a koji je od njega bio stariji dvije godine zajedno s njim išao na ovu nekretninu brati povrće, pa mu je tako poznato da su na toj nekretnini sadili krumpire, bob i biže. Tako se nekretnina obrađivala do otprilike 1968., što zna jer je on te godine otišao u vojsku. Po ćaćinoj priči zna da je nekada tu bio i vinograd, ali se ne sjeća vinograda i to ne može sam posvjedočiti. Nije mu poznata ŽI, a ni da bi Mičići davali nekome ovu zemlju u najam. Nije mu poznat HZ, a ni ranije saslušani svjedoci. Nije ih vidio na predmetnoj nekretnini. Nije vidio da bi neka žena dolazila sa karijolom iz grada obrađivali predmetnu nekretninu. Na predmetnoj nekretnini je viđao samo obitelj svoga strica DZ.

8.12. Svjedok NP, rođ. 1953. godine (l.s. 237-238) je naveo da zna da je na čest. zem. [katastarska čestica] nekretnina njegovog brata DP i njegova, a radi se o dvojnom objektu koji je prikazan na skici vještaka, dok se predmetna nekretnina nalazi preko puta. Zna da je tu nekretninu dugo obrađivao otac tuženika pod 6) i 7) koji se zvao JI, a ima već dugo da je nitko ne obrađuje. Iz priče pok. LI, brata tuženika pod 6) i 7) je čuo da je to njihovo odavno. Sjeća se da je na toj nekretnini bio Slavkov vinograd. Ima već 70 godina taj vinograd počeo polako nestajati. Ne zna jesu li M dali tu nekretninu bilo kome na korištenje. Nije nikada čuo za tužitelja ni njegovu majku, ŽI, rođ. TI. Iza njegovog djeda NZ i bake FZM (FZM) je bilo petero djece, i to: tri sina i dvije kćerke koje su otišle živjeti u inozemstvo, zvali su se O, BZ, R, DP i AP. Misli da je na bakinom grobu pisalo FZM. Sada je ta nekretnina neobrađena. DI ud. NZ ne polaže prava na ovoj nekretnini, ta nekretnina je pripadala pok. ŠZ, a tko je njega naslijedio to ne zna, on ima osmero djece, četiri sina i četiri kćeri.

8.13. Tužitelj HZ, sin pok. T, rođ. 1932. godine, (l.s. 99-100) je naveo da je predmetne nekretnine stekao od svoje supruge LP rođ. TI, a ona od svoje majke ŠI, a ova od svoje majke ŽI koja je bila baka njegove supruge i kupila je ove nekretnine negdje 1917. godine prema ugovoru koji je u spisu. CZ je muž pok. prabake njegove supruge. Nije mu poznato ime KP. Nisu mu poznati zk. upisani vlasnici, a ni njihovi slijednici koji su ovdje tuženici. Ova zemlja je bila neobradiva, osim što je tu bio vinograd koji je pokazao na čest. zem. [katastarska čestica], radilo se o prilično velikom vinogradu koji je držala baka njegove supruge ŽI i kojoj je pomagao brati u tom vinogradu 1960- tih. Ona je unajmljivala radnike koji su dolazili raditi u tom vinogradu jer je imala samo jednog sina. Nikada nije bilo nikakvih spora s bilo kim oko te zemlje, a niti je tko spominjao kakve sporove. Ne zna kada je baka njegove supruge ŽI preminula. On i njegova žena nisu radili na predmetnim nekretninama, osim što je 1960. trgao grožđe za svoju punicu na toj nekretnini. Nije vidio da bi tko čuvao ovce na tim nekretninama.

8.14. Tuženik pod 6) ZZ, sin pok. JI, rođ. 1965. (l.s. 100-101), je naveo da je ova nekretnina zv. Vlačine nekada pripadala ČP kojega su naslijedile kćeri VI i BZ, te sin NZ kojega je naslijedila ud. DI. Ne zna reći sve njihove nasljednike, ali zna da su od SZ nasljednici: NZ, UI i ZI. Nasljednik od VI je E. Ne zna Marijine nasljednike, a Zorkini su: L, MP i G. L je preminuo i naslijedila ga je ud. FZ, a nju su naslijedili: TP, MP, AZ, DZ, ĆZ, ŽP i on (tuženik pod 6) ZZ). Na ovim nekretninama se nije radilo ništa posebno osim što je čuvao blago ovdje na cijeloj predmetnoj površini do prije dvije do tri godine, a imao je od 10-15 ovaca kako kada, a držao ih je desetak i više. Na ovim nekretninama su bile dvije masline, i to jedna približno oko toč. A-B, a druga između toč. E-D, te su na prijeporu dvije smokve koje nisu divlje nego su sađene. Masline su stare najmanje 50, a vjerojatno 100 godina, te ih je sadio vjerojatno djeda DZ. Iz priče u obitelji zna da je u doba ČP i njegovih potomaka na prijeporu bio vinograd kojega su radili obitelj ŽI i ta zemlja je njima dana u plaćeni najam, a plaćali su moštom. Taj najam je bio davno, i spominjalo se u obitelji prezime ŽI. Taj vinograd je vjerojatno bio do 1950-tih ili 1960-ih godina. Nije mu poznata ŽI, a ni TI. Dok je on brao masline ili gonio blago preko prijepora njemu nikada nitko nije prigovarao ili ga onemogućavao da to radi. Sin od njegove prabake PZ se zvao DZ, a to je njegov djed. Sestre njegovog oca, JP i ĆI su preminule bez potomaka. U njegovoj obitelji je pismeno podijeljeno da prijepor pripada njegovog baki F i njezinim potomcima, ali to nije nigdje provedeno u javnom evidencijama. Njima nitko od nasljednika VI, S i ĐZ, svih pok. H, nije osporavao da bi to bilo od njihove bake F. Kuća njegovog brata DP (Pucara) je na čest. zem. [katastarska čestica], a on je jedan od nasljednika (potomaka) SZ ud. NZ koja je preminula poslije njegovog rođenja. SZ su svi zvali FZM, ali nije mu poznato zašto i živjela je na [adresa] do smrti iznad kuće DP.

8.15. Tuženica 7) ĆZ, pok. HP, rođ. 1951. godine (l.s. 101), sestra tuženika pod 6) je navela da je njihov pradjed ČP predmetne nekretnine darovao svojoj djeci koja su bila maloljetna 1904. godine, i to: F, VI, NZ i BZ. Potom je Ilija Pucar preminuo 1905. godine od bolesti. U preostalom dijelu iskaza se pridružila stranačkom iskazu tuženika pod 6). Nadalje navodi da je VI bila udana N i da je imala 4 djece, ali ne zna imena te djece. ĐZ pok. H je bila udana FZ i živjela je u [adresa] i imala je sina i kćer BZ, te unuke I i FZ. NZ je imao: B, K, UI i UI koji su svi živi. Nije joj poznato bilo što o davanju predmetnih nekretnina u plaćeni najam obitelji ŽI. Kada je ona provjeravala u katastru nekretnina su posjednicima bili upisani F, NZ, VI i ĐZ.

8.16. Uvidom u presudu Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-281/16 od 14. ožujka 2022. (l.s. 106-124) proizlazi da su tamo tuženici pod 1) do 6) označeni sljednicima pok. SZ ud. NZ, i to: AP, ZP, ĆP, AI, ZI i ČI. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-638/87 od 30. svibnja 1989. (l.s. 127-128) proizlazi da su nasljednici MI pok. DZ ud. NZ (rođene 1894 i preminule 1984. godine): sinovi ŠP i OI, te kćerke RI i EI za ¼ dijela svaki.

8.17. Iz povijesti vlasništva (l.s. 140-217) je vidljivo da su predmetne nekretnine oznaka kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], koje su do 1964. kad je osnovana zemljišna knjiga za k. o. [katastarska općina], bile sastavni dio zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod istom numeracijom. Iz prikaza vlasničkog lista se može vidjeti da je prvotni vlasnik (još u 19. stoljeću) na predmetnim nekretninama bio ČP pok. D, a na te na temelju dosudnice od 30. novembra 1904. kao njegovi nasljednici su proglašeni mldb. ČP NZ pok. H, mldb. ČP BZ pok. H, mldb. ČP F pok H te mldb. Pucar VI pok. H. Nakon toga, na temelju rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Zadru broj O-502/57 od 24. ožujka 1958. iza smrti ČP NZ pok. H se kao vlasnik upisuje SZ ud. NZ te djeca ŠP pok. NZ i OI pok. NZ, a potom su svoje udjele darovali majci SZ ud. NZ. Tako su danas u zemljišnoj knjizi upisana djeca pok. ČP, te nevjesta SZ ud. NZ. Potonja je u postupku označena kao tuženica pod 13) i kao odsutna i nepoznat boravišta, a ostali tuženici su potomci navedenih zk. vlasnika BZ, F i GZ pok. H.

9. Materijalne dokaze izložene u sporu sud prihvaća kao istinite. Naime, isti su jasni i određeni, objektivni, sadržajno vjerno i autentično zabilježeni te ne postoji ni jedna okolnost koja ih dovodi u pitanje.

10. Ocjenjujući iskaze svjedoka ovaj sud nalazi da su svjedoci GP, SP i NP iskazivali istinito i vjerodostojno o bitnim činjenicama, te sukladno materijalnim dokazima u spisu. Radi se o svjedocima koji žive u blizini prijepora te su im bitne činjenice dobro poznate, a nisu osobno zainteresirani za prijepor.

10.1. Tako sud vjeruje svjedoku GP kada navodi da su predmetne nekretnine pripadale DZ, a potom njegovom sinu ŠZ koji polažu pravo vlasništva predmetnih nekretnina. Iz očeve priče zna da su ŠZ i njegov otac DZ držao na predmetnoj nekretnini vinograd, te su sadili povrtne kulture i kukuruz, a tuženik pod 6) ZZ je do prije lani ili preklani držao ovce na toj nekretnini kojih je imao 10 do 15. On nikada nije vidio bilo koga osim obitelji ZZ da obrađuje predmetnu nekretninu, da bi bilo sporova oko predmetne zemlje ili da bi ZZ netko zabranjivao da goni svoje ovce na tu zemlju.

10.2. Tome je sukladan iskaz svjedoka SP kojem sud vjeruje kada navodi da je DZ stekao ovu zemlju od svoje žene F koja je bila rođ. GZ, pa je udajom prenijela tu zemlju na njega, a da je stric DZ je preminuo početkom 70-ih. Iz očeve priče zna da je DZ obrađivao predmetnu nekretninu, da je na jednom dijelu bio vinograd i da se u jednom dijelu koristila za ispašu jer se radi o velikoj nekretnini od oko pola hektara pa se ta nekretnina nije mogla u cijelosti obrađivati. Sjeća se da je DZ, koji je unuk od naprijed navedenog njegovog strica DZ, a koji je od njega bio stariji dvije godine zajedno s njim išao na ovu nekretninu brati povrće, pa mu je tako poznato da su na toj nekretnini sadili krumpire, bob i biže. Tako se nekretnina obrađivala do otprilike 1968., što zna jer je on te godine otišao u vojsku. Po ćaćinoj priči zna da je nekada tu bio i vinograd, ali se ne sjeća vinograda i to ne može sam posvjedočiti. Nije mu poznata ŽI, a ni da bi Mičići davali nekome ovu zemlju u najam. Nije mu poznat HZ i svjedoci OP, RP i EP, te ih nije vidio na predmetnoj nekretnini.

10.3. Svemu iznesenom je sukladan i iskaz svjedoka NP kojem sud vjeruje kada navodi da je prijepor dugo obrađivao otac tuženika pod 6) i 7) koji se zvao ŠZ kojemu je ta nekretnina pripadala, a on ima osmero djece, četiri sina i četiri kćerke. Prijepor već dugo nitko ne obrađuje. Iz priče pok. LI, brata tuženika pod 6) i 7) je čuo da je to njihovo odavno. Sjeća se da je na toj nekretnini bio Slavkov vinograd. Ima već 70 godina taj vinograd počeo polako nestajati. Ne zna jesu li M dali tu nekretninu bilo kome na korištenje. Nije nikada čuo za tužitelja ni za baku njegove supruge ŽI, rođ. TI.

11. Analizirajući iskaze svjedoka OP i EP ovaj sud zaključuje da nemaju saznanja o spornim činjenica. Osim toga se radi o kćerkama tužitelja koje su osobno zainteresirane za prijepor i svoja saznanja crpe isključivo od tužitelja i njegovih prednika. Tako ove svjedokinje navode da je njihova prabaka i baka njihove majke supruge ŽI do sredine 1960-ih obrađivala vinograd na prijeporu kod čega joj je nekada pomagao i tužitelj, te da nakon toga prijepor nisu obrađivali. Radi se o činjenicama koje tuženici u postupku nisu osporavali. Međutim, ovim svjedokinjama nije poznat način stjecanja prijepora od zk. vlasnika, a radi se o bitnoj spornoj činjenici.

11.1. Vezano za iskaz svjedoka GI, zeta tužitelja, je navesti da pored isticanja prednjih nespornih činjenica obrađivanja vinograda od strane ŽI, ovaj svjedok dodatno navodi da je pradjed tužiteljeve supruge CZ ovu nekretninu kupio od zk. vlasnika prezimena GZ, te se sjeća da je vidio jedan papir na talijanskom koji se odnosio na ovu kupnju. Sud ne vjeruje iskazu ovog svjedoka u tom dijelu jer nije potkrepljen niti jednim provedenim dokazom obzirom da je tužitelj kao jedini ugovor u spis dostavio ugovor kupca CZ iz 1916. godine koji se odnosi na nekretnine u k. o. [katastarska općina], a ne u odnosu na predmetne nekretnine, te se u ugovoru kao kupac navodi KP, a ne osoba prezimena GZ.

12. Analizirajući stranačke iskaze ovaj sud nalazi da je iskaz tužitelja HZ neuvjerljiv i očito neistinit kada navodi da je baka njegove supruge ŽI kupila ove nekretnine negdje 1917. godine prema ugovoru koji je u spisu. Naime, jedini ugovor kojeg je tužitelj dostavio u spis se ne odnosi na predmetne nekretnine. U preostalom dijelu njegovog iskaza mu sud vjeruje kada navodi da je 1960. godine trgao grožđe za svoju punicu na toj nekretnini, ali radi se o činjenici koju tuženici nisu osporavali i koja nije odlučujuća za usvajanje tužbenog zahtjeva.

12.1. S druge strane, sud vjeruje tuženicima pod 6) ZZ i njegovoj sestri ĆZ, tuženici pod 7), kada suglasno navode da je predmetna nekrentina njihovo vlasništvo. Sud im vjeruje jer iskazuju sukladno materijalnim dokazima u spisu i iskazima saslušanih svjedoka GP, SP i NP kojima sud vjeruje.

12.2. Tako je temeljem iskaza tuženika pod 6) ZZ i 7) ĆZ utvrđeno da je ova nekretnina zv. Vlačine nekada pripadala njihovom pradjedu ČP kojega su naslijedile kćeri VI i BZ, te sin NZ kojega je naslijedila ud. SZ, te su se podijelili na način da je prijepor pripao njihovoj baki F i njezinim potomcima, ali to nije nigdje provedeno u javnom evidencijama. Na ovim nekretninama je tuženik pod 6) čuvao blago ovdje na cijeloj predmetnoj površini do prije dvije do tri godine, te su na prijeporu dvije masline stare najmanje 50 godina koje je sadio njihov djed DZ, te dvije smokve. Dok je tuženik pod 6) brao masline ili gonio blago preko prijepora njemu nikada nitko nije prigovarao ili ga onemogućavao da to radi.

12.3. Tuženik pod 6) ZZ dodatno navodi, a kod čega mu se vjeruje, da iz priče u obitelji zna da je u doba ČP i njegovih potomaka na prijeporu bio vinograd kojega su radili obitelj ŽI i ta zemlja je njima dana u plaćeni najam, a plaćali su moštom, taj najam da je bio davno 1950-ih i 1960-ih godina, te se spominjalo prezime ŽI u obitelji.

12.4. Iskaz tuženika pod 6) je sudu uvjerljiv i logičan, te sukladan sadržaju povijesti posjedovanja iz sadržaja kojeg proizlazi da se prednica tužitelja, njegova pok. supruga LP, neosnovano upisala posjednicom u katastru nekretnina. Tako iz sadržaja povijesti posjedovanja, priloga VIII. proizlazi da je TP, brat tuženika pod 6) i 7), izjavio žalbu na upis LP u katastru 2006. godine ističući na zapisnik pred službenom osobom katastra da je prijepor dan na korištenje uz naplatu prednicima LP, te nadalje navodi da je prijepor pripadao njegovoj baki VZ udatoj TP ženi DZ, a da je njegov djed DZ tu zemlju ustupio samo na obradu vinograda prije II. Svjetskog rata Končurat Jadri koji je obrađivao do 1960. godine i od tada je vinograd propao, a da je [adresa] je davao djedu naknadu u mastu ili vinu.

13. Prema tome, iz svih provedenih dokaza proizlazi da tužitelj i njegovi prednici nisu bili u bilo kakvom posjedu prijepora nakon sredine 1960-ih, a da su prijepor prethodno dobili na korištenje od DZ, djeda i pradjeda tuženika, i to samo na korištenje dijela nekretnine koji je vinograd, i to uz naplatu i do opoziva.

14. Nadalje, iako se tužitelj poziva na stjecanje prijepora kupnjom od zk. vlasnika, on takve svoje navode nije dokazao. Iz dostavljenog ugovora iz 1916. godine proizlazi da se odnosi na nekretnine u drugoj katastarskoj općini od prodavatelja KP, a također ni osnov promjene posjeda nije upisan u katastru ni u jednom slučaju upisa prednika tužitelja kao posjednika. S druge strane, iz iskaza svjedoka i pročitanih rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-11/89 i O-56/96 (sve pod točkom 8.3. izreke presude) proizlazi da su predmetne nekretnine stvarno vlasništvo tuženika pod 6) ZZ pok. C koji je ove nekretnine stekao u diobi s braćom TP, DZ i ĐP, te nasljeđivanjem majke FP ud. C koji je iste nekretnine stekao od svoje svog oca DZ, a ovaj od svoje supruge PZ rođ. VZ pok. H. Navedena PZ rođ. VZ pok. H, koja je upisana kao suvlasnica prijepora, je ove nekretnine stekla nasljeđivanjem oca ČP (upisanog zemljišno-knjižnog vlasnika) i u diobi sa sestrama BZ i VI, te udovicom svoga brata NZ, SZ ud. NZ. Prema tome su tuženici dokazali valjani slijed nasljeđivanjem i diobom do zk. vlasnika ČP. Stoga proizlazi da se prednica i pok. supruga tužitelja LP upisala posjednicom u katastru nekretnina se zapravo nikada nije radilo o samostalnom, a kamoli vlasničkom posjedu jer se u zemljišnoj knjizi nigdje ne spominje prezime prednika tužitelja ŽI ili TI, a ne proizlazi ni da su prednici LP kupili ovu nekretninu od zk. vlasnika ČP kako to proizlazi iz svih provedenih dokaza.

15. Prema tome je sud nedvojbeno utvrdio da baka tužiteljeve supruge ŽI i njezin suprug BP pok. CZ, kao ni njegov otac CZ, nisu bili samostalni posjednici već nesamostalni neposredni posjednici jer im je zemlja dana na korištenje radi obrađivanja uz naplatu od strane stvarnih vlasnika prezimena ČP (NP) čiji su tuženici sljednici, pa je to bio razlog upisa prednika tuženika kao posjednika u katastru nekretnina. Tako da se na strani prednika tužitelja radi o prekarijskom posjedu, a ne o posjedu koji je podloga za stjecanje prava vlasništva.

15.1. Naime, prekarij podrazumijeva da je stvar predana na uporabu, ali nije ustanovljeno vrijeme uporabe. Za prekarij je jedna od osnovnih karakteristika da se može u svako doba opozvati, dok je dosjelost originarni način stjecanja prava vlasništva na tuđoj stvari njezinim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme.

16. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari takav posjed treba imati Zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje kroz Zakonom određeno vrijeme po tada važećim pravnim pravilima iz paragrafa 1.460 do 1.465, te paragrafa 1.472. Općeg građanskog zakonika, a koja pravna pravila se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 1941. godine (Narodne novine, broj 73/91), odnosno po odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 9/92 i 77/92 - dalje: ZOVO).

16.1. Odredbom čl. 159. st. 3. ZV-a propisano je da samostalni posjednik nekretnine stječe vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, ako je posjed posjednika bio barem pošten. Iz st. 2. istog članka razvidno da se pravo vlasništva nekretnine stječe protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, ako je posjed zakonit, istinit i pošten. Odredbom čl. 160. istog zakona propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali nekretninu.

17. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka ističe da je dosjelošću, i to neometanim posjedom, svakako dulje od dvadeset godina postao vlasnikom predmetne nekretnine, Po ocjeni ovog suda, tužitelj nije u smislu odredbe čl. 219. st. 1. ZPP dokazao prethodno navedene odlučne činjenice za stjecanje vlasništva dosjelošću jer se dosjelošću ne može steći vlasništvo ako je sadržaj izvršavan zlouporabom povjerenja vlasnika nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. Stoga je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženike pod 1) do 12), sve kao u izreci ove presude.

18. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje Tarifa), te VPS od 1.327,23 eura, te je tuženiku pod 6) priznat parnični trošak, i to: za pristup na ročišta od 23. rujna 2024., 30. listopada 2023., pristup očevidu od 8. prosinca 2023. i pristup ročištima 19. studenog 2024. i 7. srpnja 2025. po 100 bodova (Tbr. 9.1.), za pristup odgođenim ročištima od 6. ožujka 2025. i 27. svibnja 2025. po 25 bodova (Tbr. 9.5.), za sastav obrazloženih podnesaka od 4. prosinca 2024., 24. listopada 2023. po 100 bodova (Tbr. 8.1.) i za sastav podnesaka od 26. srpnja 2023., 3. siječnja 2024. i 24. rujna 2024. po 25 bodova (Tbr. 8.4.), ukupno 825 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 1.650,00 eura, dok se preko dosuđenog odbija kao neosnovan zahtjev tuženika pod 6) za naknadom parničnog troška.

18.1. Ovaj sud nije priznao tuženiku pod 6) trošak pristupa na ročište za objavu presude jer tužitelj nije pristupio na ročište za objavu presude.

U Zadru, 12. rujna 2025.

Sutkinja

Maja Ivković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana objave odluke, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Tužitelju po punomoćniku

- Tuženiku pod 6) po punomoćniku

- Tuženici pod 13) po privremenoj zastupnici

- Tuženicima pod 4) do 5), 7) i 9) do 12) osobno

- Tuženicu pod 1), 2), 3) i 8) putem e-oglasne ploče i na adresu