REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Rabu

Šetalište Markantuna Dominisa 4

51280 Rab

Poslovni broj: P-185/2022-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici Stalna služba u Rabu po sucu dr. sc. Mirella Rodin u pravnoj stvari tužitelja MA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Ivan Primorac po punomoćnicima Ivanu Primorcu i Toniju Primorcu, odvjetnicima u Rijeci, protiv tuženika LA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku KA, bratu tuženika iz [adresa], radi zaštite od uznemiravanja i naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 3. rujna 2025., u prisutnosti tužitelja osobno uz pratnju punomoćnika te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te 12. rujna 2025., kao dana objave

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I Nalaže se tuženiku LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da prestane uznemiravati tužitelja MA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], rušenjem zida te mu se zabranjuje ubuduće isto ili slično uznemiravanje tužitelja MA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti.

II Nalaže se tuženiku LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju MA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati novčani iznos 995,41 EUR sa zateznom kamatom koja teče na taj iznos od dana 16.02.2022.g. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

III Nalaže se tuženiku LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju MA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi uzrokovani parnični trošak u zatraženom iznosu od 3.343,20 EUR, sve u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate, za svako polugodište po eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena."

Obrazloženje

1. Tužitelj je 19. veljače 2022. podnio tužbu ovom sudu protiv tuženika radi zaštite od uznemiravanja i naknade štete, u kojoj navodi da je vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica], kuća s dvorištem, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], dok je tuženik sin IA, vlasnice susjedne nekretnine k. č. [katastarska čestica], kuća, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Dana 17. siječnja 2022. tuženik da je, u prisutnosti majke i radnika, srušio novopodignuti međašni zid između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], iako se zid u cijelosti nalazio unutar zemljišta tužitelja. Tom prilikom da je pozvana i policija radi sastavljanja zapisnika. Nadalje navodi kako se sljedećeg dana, 18. siječnja 2022., tuženik ponovno pojavio na nekretnini tužitelja, prijetio njemu i njegovoj supruzi te ponovio prijetnje rušenjem. Zbog rušenja zida tužitelj je bio primoran snositi nove troškove gradnje u iznosu od 7.500,00 kn. Dodatno, navodi kako su 6. prosinca 2021. tuženik i njegov brat JA iščupali gurlu uz tvrdnju da se nalazi na njihovom zemljištu.

2. Tužitelji su kao dokaze uz tužbu priložili: izvatke iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (listovi 6. i 7. spisa), fotografije (listovi 8 do 18 spisa), račun društva MILJO jdoo od 28.01.2022. uz potvrdu o plaćanju od 15.02.2022. (list 19 spisa).

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu potvrdio navode tužitelja da su tužitelj i njegova majka IA vlasnici susjednih nekretnina, ali dodaje kako je tužitelj bez znanja i suglasnosti njegove majke djelomično sagradio građevinu koju naziva međnim zidom, a koja se, prema tvrdnji tuženika, nalazi na nekretnini u vlasništvu njegove majke. Ističe da tužitelj nije dokazao da se sporni zid nalazi na njegovoj parceli, već predlaže da se tek nakon izrade novog, nepristranog geodetskog elaborata po sudskom vještaku utvrde stvarne granice. Napominje da njegova majka nikada nije imala uvid u postojeći elaborat i da je isti, ako uopće postoji, sastavljen jednostrano i nezakonito. Tuženik poriče da je srušio zid, tvrdeći da se radilo samo o nizu blokova položenih na zemljištu njegove majke, koje je on tek pomaknuo na stranu tužitelja, bez oštećenja. Dodatno osporava vjerodostojnost računa za navodne troškove gradnje od 7.500,00 kn, ističući da je riječ o nejasnom i nepotpunom dokumentu. Osporava i tvrdnje da je 18. siječnja 2022. prijetio tužitelju i njegovoj supruzi, tvrdeći da toga dana nije bio na licu mjesta. Isto tako, negira da je 6. prosinca 2021. zajedno s bratom isčupao gurlu, te navodi da se ona i dalje nalazi na istom mjestu, a u vezi s tim već se vodi drugi postupak radi smetanja posjeda.

4. Na pripremnom ročištu tuženik je priložio fotografije (listovi 26 do 40 spisa).

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u naprijed navedenu dostavljenu dokumentaciju, uviđaj na licu mjesta uz geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Branku Dešmanu iz Rijeke, Zvonimirova 20A, koji je izradio i pisani nalaz i mišljenje (listovi 61-76 spisa), pisano se očitovao na prigovore tuženika te je i usmeno saslušan na ročištu održanom 27. svibnja 2025., saslušanje svjedoka ŽA iz [adresa], supruge tužitelja, NA iz [adresa], izvođač radova, KA, brata tuženika, UA, PA, OA te saslušanje stranaka.

6. Nakon tako provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio tužbeni zahtjev neosnovanim u cijelosti.

7. Nije sporno da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je IA, majka tuženika vlasnica susjedne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Iz provedenog dokazanog postupka i iskaza stranaka proizlazi kako je nesporno da je **.**.2022. LA srušio zid na način da je odvojio i pomaknuo blokete od kojih je bio zazidan po izvođaču radova HA, odnosno njegovim radnicima. Navedeno je vidljivo i iz fotografija koje prileže spisu (listovi 8 do 10 spisa).

9. Svjedoci predloženi po tuženiku, i to: KA, UA i OA iskazivali su o tome da su vidljive granice betona predstavljali među, jer da je svatko betonirao svoj dio dvorišta te izgradio pregradni zidić. I iz iskaza tuženika proizlazi kako on drži da je to međašna oznaka.

10. Pozicija katastarske međe u nalazu i mišljenju vještaka, skica lica mjesta 1 (listovi (listovi 61-76 spisa), prikazana je tamnoplavom linijom i na fotografijama je označena slovnim oznakama C-D, dok je pozicija predmetnog sagrađenog, pa srušenog zida prikazana crvenom linijom slovnih oznaka A-B. Dakle iz navedenog proizlazi kako se sagrađeni zid nalazio u odnosu na katastarsku među unutar nekretnine tužitelja.

11. Nije sporno, a i iz izjave NA proizlazi kako je nakon tri- četiri dana po nalogu tužitelja ponovno sagrađen zid, ali povučen 10 cm prema tužitelju.

12. Uviđajem na licu mjesta, te iz fotografija priloženih nalazu i mišljenju vještaka vidljivo je da se radi o dovršenom ogradnom zidu sa metalnom ogradom (listovi 75 i 76 spisa). Iz fotografije na listu 26 spisa vidljivo je kako je sada nesporni zid izgrađen do linije ispucanog betona.

13. Prema tome, tužitelj je gradnjom novog ogradnog zida prepustio posjed spornog dijela (od linije ispucanog betona dalje prema nekretnini tuženice) majci tuženika kao vlasnice susjedne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prije podizanja ove tužbe.

14. Prema odredbi članka 167. stavka 1. ZV-a ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Prema stavku 2. istog članka da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

15. Dakle, u postupku radi zaštite od uznemiravanja, s pravom vlasničkom tužbom (actio negatoria) vlasnik-posjednik zahtijeva od osobe koja ga bespravno uznemirava na drugi način, a ne oduzimanjem posjeda, da to uznemiravanje prestane i mora dokazati da je vlasnik stvari u odnosu na koju zahtijeva zaštitu. Vlasnik nekretnine koji nije ujedno i posjednik nekretnine nije aktivno legitimiran za podnošenje vlasničke tužbe (actio negatoria) iz članka 167. ZVDSP-a. Vlasnik u takvom slučaju zaštitu svoga prava vlasništva može ostvarivati pravom vlasničkom tužbom predviđenom odredbama članka 162. ZVDSP-a.

16. Iz provedenog dokaznog postupka, proizlazi kako tužitelj u trenutku podnošenja tužbe, a i u trenutku zaključenja glavne rasprave nije u posjedu spornog dijela nekretnine, jer se gradnjom novog ogradnog zida pomaknuo do linije ispucanog betona, a za koju tuženik vjeruje da predstavlja međašnu oznaku, neovisno o katastarskom stanju.

17. Iako je tužitelj u tužbi navodio i kako mu je tuženik uzrokovao štetu skidanjem okapnice, to nije dio tužbenog zahtjeva, pa u odnosu na te tvrdnje nisu niti izvođeni dokazi.

18. Slijedom navedenog, budući da tužitelj nije u posjedu spornog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem je bio postavljen dio ranije sagrađenog zida od bloketa, nisu ostvareni uvjeti za pružanje zaštite od uznemiravanja njegovog prava vlasništva po čl. 167. ZVDSP-a, pa je odlučeno kao u toč. I.II. izreke.

19. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadom štete u visini od 995,41 EUR sa zateznim kamatama, primjenjuje se odredba iz čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) prema kojoj tko drugom prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Prema st. 2. predmnjeva se obična nepažnja. Stoga kumulativni uvjeti na nastanak odgovornosti za štetu su postojanje štetnika i oštećenika, protupravnost, štetna radnja i uzročna veza.

20. Katastarska međa, ne mora ujedno predstavljati i stvarnu među uspostavljenu dugogodišnjim posjedovanjem putem instituta dosjelosti. U slučaju postojanja sporne međe, međaši su u mogućnosti pokrenuti postupak uređenja međe sudskim putem. Iz očitovanja stalnog sudskog vještaka Branka Dešmana od 7. travnja 2023. (list 73 spisa) proizlazi da kada je geodet EA evidentirao katastarske čestice za potrebe tužitelja, pozivi za KA M i IA su vraćani s naznakom "Obaviješten nije podigao pošiljku". Da je tužitelj bio upoznat s osporavanjem od strane obitelji tuženika proizlazi i iz izjave svjedoka ĆA koji je izjavio da je prilikom gradnje prvog spornog zida po nalogu tužitelja zid uvukao prema nekretnini tužitelja jer mu je tužitelj rekao da ima neke probleme sa susjedom i da ne želi svađu s njim.

21. Stoga, prema ocjeni ovog suda, tuženik se rušenjem sagrađenog zida, neposredno po izgradnji, poslužio dopuštenom samopomoći iz čl. 27.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP-a štiteći svoj posjed do granice ispucanog betona, pa nije ispunjen uvjet postojanja protupravnosti.

22. Osim utvrđenja neosnovanosti osnove potraživanja tužitelja i u odnosu na visinu valja dodati da se priloženi račun društva MILJO jdoo od 28.01.2022. i potvrde o plaćanju od 15.02.2022. (list 19 spisa) odnosi na radove izgradnje i srušenog i novoizgrađenog zida, dakle to je cijena ukupnih radova izgradnje ogradnog zida. S tim da se stavka bloketa od 4 m2 za visinu zida 1 m (duljina zida je 4.05 m- list 70 spisa) navodi jednom, a ne dvaput kako to tvrdi tužitelj i kako je o tome svjedočio izvođač radova NA. Iz izjave svjedoka NA proizlazi kako je prvo zidanje zida iznosilo 1.000,00 kn, dovoz materijala 1.000,00 kn te vrijednost materijala 1.000,00 kn- ukupno 3.000,00 kn. No, te stavke nisu posebno iskazane u računu.

23. Svakako, zbog neosnovanosti osnove potraživanja, valjalo je primjenom naprijed citiranih zakonskih odredbi odlučiti kao u toč. I.II. izreke presude. Kako je neosnovan tužbeni zahtjev, valjalo je odbiti kao neosnovan i zahtjev tužitelja za naknadom troška primjenom odredbe iz čl. 154. st. 1. ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP). Usto, neosnovan je i zahtjev tužitelja od 11. veljače 2025. po članku 156. ZPP-a za trošak nastao odgodom ročišta radi neuredne dostave tuženiku, jer neuredna dostava nije krivnja ili slučaj koji se stranci dogodio, u smislu te zakonske odredbe.

U Rabu, 12. rujna 2025.

Sudac

dr. sc. Mirella Rodin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud.