REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj:Ps-28/2025-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrijani Markić Jurišić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja GJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Igor Paulić, odvjetnik u Zagrebu, Šenoina 19, protiv I-tuženice DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tuženika TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tuženice JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje I-III tuženike zastupa punomoćnik Boris Makarović, odvjetnik u Zagrebu, Trg Mažuranića 4 i IV- tuženika FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Berislav Velčić, odvjetnik u Zagrebu, Ilica 311, radi predaje u suposjed i zabrane uznemiravanja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 10. srpnja 2025. u prisutnosti IV-tuženika, z. punomoćnika tužitelja GJB, odvjetničke vježbenice te punomoćnika tuženika, 12. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se I-tuženici DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tuženiku TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tuženici JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju GJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] predaju u suposjed prostor u ulaznom dijelu ispod stubišnog kraka zgrade u [adresa], izgrađene na zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa] sa dvorištem, površine 78 čhv (280 m2), u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji prostor je u tlocrtnoj površini od 2,42 m2 i obujmu od 5,70 m3 ograđen i zatvoren ogradom u bravarskoj izvedbi s tri fiksna polja (lijevo, desno i ispod stubišnog kraka) i jednokrilnim zaokretnim vratima u sredini zaključanih lokotom, s površinom prednje stranice od 5,15 m2 i površinom bočne stranice od 1,76 m2 u roku od 15 dana.

II. Nalaže se I-tuženici DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da prestane uznemiravati tužitelja GJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] postavljanjem vrtnih zdjela i betoniranjem dijela ravnog krova iznad njegovog suvlasničkog dijela u zgradi u [adresa], izgrađene na zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa]. sa dvorištem, površine 78 čhv (280 m2), u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u roku od 15 dana te joj se zabranjuje takvo ili slično uznemiravanje ubuduće.

III. Nalaže se I-tuženici DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da o svom trošku ukloni betoniranu površinu s ravnog krova iznad suvlasničkog dijela tužitelja u zgradi u [adresa], izgrađene na zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa] sa dvorištem površine 78 čhv (280 m2), u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se I-tuženici DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV-tuženiku FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da prestanu uznemiravati tužitelja GJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] hodanjem i kretanjem po ravnom krovu iznad njegovog suvlasničkog dijela u zgradi u [adresa], izgrađene na zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa]. sa dvorištem, površine 78 čhv (280 m2), u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u roku od 15 dana te im se zabranjuje takvo ili slično uznemiravanje ubuduće.

V. Odbija se dio tužbenog zahtjeva u odnosu na I-tuženicu DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tuženika TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tuženicu JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koji glasi:

"Nalaže se tuženicima da uklone postavljene metalne ploče i vrata s lokotom postavljena ispod zajedničkog stubišta u zgradi u [adresa], izgrađene na zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa] sa dvorištem površine 78 čhv (280 m2), u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] o svom trošku u roku od 15 dana.".

VI. Odbija se dio tužbenog zahtjeva kojim se predlaže naložiti II-tuženiku TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III- tuženici JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da prestanu uznemiravati tužitelja GJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] postavljanjem vrtnih zdjela, betoniranjem dijela ravnog krova te hodanjem i kretanjem po ravnom krovu iznad suvlasničkog dijela tužitelja u zgradi u [adresa], izgrađene na zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa]. sa dvorištem, površine 78 čhv (280 m2), u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i dio tužbenog zahtjeva kojim se predlaže naložiti im da o svom trošku uklone betoniranu površinu s ravnog krova iznad suvlasničkog dijela tužitelja u zgradi u [adresa], izgrađene na zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa] sa dvorištem, površine 78 čhv (280 m2), u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

VII. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se I., II. i Gtuženiku da, o svom trošku, uklone balkonska vrata koja vode iz stana u njihovom suvlasništvu na ravni krov zgrade u [adresa], izgrađene na zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa]. sa dvorištem, površine 78 čhv (280 m2), u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.

Trnje, i da sazidaju otvor za ta vrata, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.".

VIII. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se IV-tuženiku da ukloni balkonska vrata koja vode iz stana u njegovom vlasništvu na ravni krov zgrade u [adresa], izgrađene na zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa] sa dvorištem, površine 78 čhv (280 m2), u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i da sazida otvor za ta vrata, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.".

IX. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik 4., 5. i 6. suvlasničkog dijela nekretnine zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa] sa dvorištem, površine 78 čhv (280 m2) u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa], u naravi poslovni prostor koji se sastoji od dvije prostorije u uličnoj zgradi površine 116 čm s kojim je vlasništvom neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine (suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo E-4), poslovni prostor koji se sastoji od tri prostorije u prizemlju, dvorišne zgrade površine 92,06 čm s kojim je vlasništvom neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine (suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo E-5) i stan na I. katu koji se sastoji od sobe i zajedničkog WC-a ukupne površine 7,50 čm s kojim je vlasništvom neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine (suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo E-6), dok su I, II i III- tuženici suvlasnici 7. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažno vlasništvo E-7, a IV-tuženik je vlasnik 8.suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažno vlasništvo E-8, koji suvlasnički dijelovi se nalaze na I. katu zgrade do kojeg se dolazi zajedničkim stubištem, da su tuženici bez njegovog dopuštenja ispod zajedničkog stubišta postavili metalne ploče i vrata s lokotom čime su neovlašteno ogradili, pregradili i prenamijenili dio prostora ispod zajedničkog stubišta koji bi trebao biti, s obzirom na namjenu i svrhu, u suposjedu svih suvlasnika, ispod kojeg stubišta se nalazi i njegov ventil za vodu do kojeg ne može pristupiti, a niti to mogu djelatnici Komunalnog društva jer je pristup zagrađen metalnim pločama, da su tuženici na svojim suvlasničkim dijelovima nezakonito ugradili odnosno postavili balkonska vrata omogućivši si na taj način izlaz na ravni krov koji se nalazi točno iznad njegovog suvlasničkog dijela, a ispred tih vrata je nezakonito izbetoniran dio ravnog krova i postavljene su vrtne zdjele, koji ravni krov nije terasa niti je to ikada bio odnosno nije pripadak bilo kojeg suvlasničkog dijela i omogućavanje kretanja po tom krovu utječe na stabilnost i čvrstoću istog te da su uz suvlasnički dio E-7 postavljena dva žlijeba, a uz dio E-8 jedan žlijeb, koji su napravljeni tako da se kišnica i ostale oborine slijevaju izravno na ravni krov iznad njegovog suvlasničkog dijela i zbog toga dolazi do prodora vode kroz krov te prokišnjavanja u njegov prostor u prizemlju zgrade kroz strop istog, slijedom čega tužitelj, pozivom na čl. 41., čl. 42., čl. 67. st.6., čl. 80. i čl. 113. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje:ZV), predlaže donošenje presude kojom se svim tuženicima nalaže da mu predaju u suposjed dio prostora ispod zajedničkog stubišta u toj zgradi, da uklone postavljene metalne ploče i vrata s lokotom postavljena ispod zajedničkog stubišta, žlijebove i oluke za odvod kišnice postavljene na ravnom krovu iznad njegovog suvlasničkog dijela i uklone balkonska vrata koja vode iz njihovih stanova na ravni krov zgrade te sazidaju otvore za ta vrata, da ga prestanu uznemiravati hodanjem i kretanjem po ravnom krovu iznad tog dijela odnosno da ga I, II i III-tuženici prestanu uznemiravati postavljanjem vrtnih zdjela i betoniranjem dijela ravnog krova uz zabranu takvog ili sličnog postupanja ubuduće i uklanjanje tih vrtnih zdjela i betonirane površine.

1.1. U konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, a nakon provedenog postupka osiguranja R1-671/2021, tužitelj dopunjuje tužbeni zahtjev u pogledu opisa dijela prostora ispod zajedničkog stubišta na način pobliže opisan u stavku I. izreke presude.

2. I, II i III-tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju činjenične tvrdnje iste u dijelu koji se odnosi na postavljanje metalnih ploča i vrata s lokotom ispod zajedničkog stubišta i ističu prigovor promašene pasivne legitimacije u tom dijelu, navode da tužitelj ima ventil za vodu ispod podesta stepenica zajedno sa drugim suvlasnicima koji uredno koristi, kao i djelatnici komunalnog društva, da tužitelj netočno imputira nezakonitu ugradnju odnosno postavljanje balkonskih vrata, a isto je tako besmislena njegova tvrdnja da bi vrtne zdjele na ravnom krovu bile u vezi sa prodorom vode kroz taj krov do suvlasničkog dijela, slijedom čega da je netočna tužiteljeva tvrdnja da bi iz njihovih posebnih dijelova proizašla kakva šteta na tužiteljevom posebnom dijelu, da se sanacija zajedničkih dijelova zgrade, ako je potrebna, vrši putem upravitelja iz sredstva zajedničke pričuve, a ne utužuju se drugi "suvlasnici zgrade radi uznemiravanja", što očigledno neutemeljeno čini tužitelj te da oni ni na koji način nisu tužitelja uznemiravali i stoga nisu pasivno legitimirani za predmetne zahtjeve. U tijeku postupka ističu protivljenje preinaci tužbe prema konačno postavljenom zahtjevu.

2.1. IV-tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije i navodi da je tužba izraz tužiteljeva nezadovoljstva zbog činjenice da su stranke u lošim susjedskim odnosima te je predmetni postupak samo još jedan u nizu brojnih parnica koji se vodi između stranaka iz obijesti. U tijeku postupka IV-tuženik ističe protivljenje preinaci tužbe prema konačno postavljenom zahtjevu i navodi da bi prihvaćanjem zahtjeva za uklanjanje žlijebova i oluka mogla nastati šteta za građevinu, da nema mjesta zaključku da bi postavljanjem zdjela, balkonskih vrata, kao pripadka stana ili betoniranjem dijela krova tužitelj na bilo koji način bio uznemiren te da se predmetnom posjedovnom tužbom ne može zadirati u pravo vlasništva.

2.2. Svi tuženici ističu protivljenje da se u predmetnoj parnici kao dokaz koriste nalazi iz predmeta R1-81/2019 i R1-671/21.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u zk.izvadak, fotografije, predmete ovog suda R1-81/2019, preslik spisa Psp-145/2021, R1-671/2021, Ovr- 2420/2018 i Pp-140/2013 te saslušao stranke i vještake dipl.ing Mladena Ožića i Smaila Kantarevića, a izvršen je uvid i u potvrdu PU Zagrebačke od 15. veljače 2023. (l. 157-158.) koja je dostavljena nakon zaključenja prethodnog postupka, temeljem čl. 299. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11; 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje:ZPP).

3.1. Prijedlog za izvođenje dokaza uviđajem na licu mjesta i građevinskim vještačenjem nije prihvaćen jer je činjenično stanje bilo dovoljno raspravljeno i utvrđeno za donošenje odluke.

3.2. Nije prihvaćen prijedlog tužitelja s ročišta održanog 10. srpnja 2025. za izvođenje dokaza dodatnim saslušanjem vještaka dipl.ing Mladena Ožića jer je isti detaljno saslušan na sve odlučne okolnosti te je jasno i precizno već odgovorio na sva potrebna pitanja.

3.3. Sud nije posebno razmatrao i cijenio dokumentaciju dostavljenu uz podnesak IV-tuženika od 4. travnja 2023. (l.144-148) jer nema dokaza, a s obzirom na datume te dokumentacije, o postojanju opravdanih razloga zbog kojih ista nije mogla biti dostavljena prije zaključenja prethodnog postupka (čl.299.st.2. i 3. ZPP.). Također nije razmatrana dokumentacija dostavljena nakon zaključenja glavne rasprave od strane IV-tuženika uz podnesak od 24. rujna 2024..

3.4. U odnosu na protivljenje tuženika da se u predmetnoj parnici kao dokaz koriste nalazi iz predmeta R1-81/2019 i R1-671/21 odnosno da se izvede dokaz saslušanjem vještaka koji su izradili nalaz i mišljenje u tom predmetu valja napomenuti da je isto bespredmetno i neosnovano jer se radi o postupku u kojem se tek osiguravaju potrebni dokazi u svrhu utvrđivanja postojeće situacije i uvjeta, kako bi se isti iskoristili za daljnje rješavanje nastalog spora.

3.5. U odnosu na protivljenje tuženika djelomičnoj preinaci tužbe prema podnesku tužitelja od 10. prosinca 2021. ističe se da je tužitelj nakon provedenog postupka osiguranja R1-671/2021 dopunio tužbeni zahtjev u pogledu opisa dijela prostora ispod zajedničkog stubišta na način pobliže opisan u stavku I. izreke presude, slijedom čega se radi o situaciji iz čl.191.st.3. ZPP-a, uz napomenu kako sve i da se uzme da je u pitanju preinaka tužbe potpunom promjenom istovjetnosti zahtjeva takva bi preinaka u svakom slučaju bila dopuštena jer je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama u smislu čl.190.st.3. ZPP-a.

3.6. Na ročištu održanom 2. ožujka 2023. tužitelj je povukao tužbu u odnosu na IV-tuženika s dijelom tužbenog zahtjeva usmjerenog na predaju u suposjed prostora pobliže opisanog u stavku I. izreke presude te uklanjanja metalnih ploča i vrata s lokotom, slijedom čega je pravomoćno odlučeno kao u stavku I. izreke rješenja od 7. studenog 2024. broj:Ps-182/2021-41 temeljem čl. 193. st. 2. ZPP-a.

3.7. Na istom ročištu tužitelj je povukao tužbu u odnosu na I, II i III-tuženike s dijelom tužbenog zahtjeva usmjerenog na uklanjanje vrtnih zdjela s površine ravnog krova iznad suvlasničkog dijela tužitelja, navodeći da su tuženici udovoljili njegovom zahtjevu u tom pravcu, na koje djelomično povlačenje tužbe I, II i III-tuženici nisu dali svoj pristanak navodeći da nisu postupili po tužiteljevom traženju, već je upravo sam tužitelj uklonio te zdjele, slijedom čega nije bilo mjesta donošenju odluke u smislu čl.193.st.2.ZPP-a, pa je sud o tom dijelu zahtjeva odlučivao prema čl. 325. ZPP.

4. Presudom od 7. studenog 2024. broj:Ps-182/2021-41 odlučeno je kao u stavcima I. do VIII. izreke ove presude odnosno odbijen je dio tužbenog zahtjeva kojim se predlaže I-tuženici DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tuženiku TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tuženici JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naložiti predaja u suposjed prostora pobliže opisanog u stavku I. izreke presude slobodnog od stvari (st. V. izreke presude od 7. studenog 2024. broj:Ps-182/2021-41), zatim, dio tužbenog zahtjeva koji glasi:" Nalaže se tuženicima da, o svom trošku, uklone žljebove i oluke za odvod kišnice postavljene na ravnom krovu iznad suvlasničkog dijela tužitelja u zgradi u [adresa], izgrađene na zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa] sa dvorištem površine 78 čhv (280 m2), u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i postave ih na drugo primjereno mjesto kako bi se spriječilo daljnje slijevanje kišnice na ravni krov iznad suvlasničkog dijela tužitelja, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.". (st.VII. izreke presude od 7. studenog 2024. broj:Ps-182/2021-41), kao i dio tužbenog zahtjeva kojim se predlaže naložiti I-tuženici DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tuženiku TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tuženici JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] uklanjanje vrtnih zdjela s površine ravnog krova iznad suvlasničkog dijela tužitelja GJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. (st.IX. izreke presude od 7. studenog 2024. broj:Ps-182/2021- 41).

4.1. Rješenjem Županijskog suda u Splitu od 9. siječnja 2025. broj:Gž- 3468/2024-3 ukinuta je gore navedena prvostupanjska presuda od 7. studenog 2024. broj:Ps-182/2021-41 u dijelovima pobliže opisanom u stavcima I. do VIII. izreke ove presude te u pogledu odluke o troškovima postupka i predmet u tom dijelu vraćen na ponovno suđenje.

4.2. Presuda ovog suda od 7. studenog 2024. broj:Ps-182/2021-41 je, dakle, postala pravomoćna u dijelu kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva kojim se predlaže I-tuženici DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tuženiku TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tuženici JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naložiti predaja u suposjed prostora pobliže opisanog u stavku I. izreke presude slobodnog od stvari (st. V. izreke), u dijelu kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva koji glasi:" Nalaže se tuženicima da, o svom trošku, uklone žljebove i oluke za odvod kišnice postavljene na ravnom krovu iznad suvlasničkog dijela tužitelja u zgradi u [adresa], izgrađene na zkč. br. [katastarska čestica], najamna kuća [adresa] sa dvorištem površine 78 čhv (280 m2), u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i postave ih na drugo primjereno mjesto kako bi se spriječilo daljnje slijevanje kišnice na ravni krov iznad suvlasničkog dijela tužitelja, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.". (st.VII. izreke presude od 7. studenog 2024.), kao i u dijelu kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva kojim se predlaže naložiti I-tuženici DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tuženiku TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tuženici JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] uklanjanje vrtnih zdjela s površine ravnog krova iznad suvlasničkog dijela tužitelja GJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. (st.IX. izreke presude).

4.3. Slijedom navedenog preostalo je za odlučiti o tužbenim zahtjevima pobliže opisanim u stavcima I. do VII. Izreke ove presude.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da su tužbeni zahtjevi djelomično osnovani.

6. Iz relevantne dokumentacije u koju je izvršen uvid kao bitno proizlazi slijedeće:

-da je tužitelj suvlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. čbr. [katastarska čestica] najamna kuća [adresa] sa dvorištem površine 280 m2 i to suvlasničkih dijelova s neodređenim omjerima etažno vlasništvo E-4, E-5, E-6 u naravi pobliže opisano u toč.1. obrazloženja presude, dok su I, II i III-tuženici suvlasnici suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažnog vlasništva E-7 u naravi stan na I. katu ravno površine 132,00 čm s kojim je vlasništvom neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, a IV-tuženik je suvlasnik suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažnog vlasništva E- 8 u naravi stan na I. katu lijevo površine 23,40 čm s kojim je vlasništvom neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine,

-da su ovdje I i IV-tuženici pokrenuli parnični postupak Pp-140/2013 tužbom od 11. srpnja 2013. protiv ovdje tužitelja radi smetanja suposjeda zajedničkih prostorija zgrade u [adresa] te je pravomoćnom odlukom od 13. srpnja 2017. utvrđeno da je ovdje tužitelj smetao ovdje I i IV- tuženike u suposjedu na način da je 16. lipnja 2013. uklonio vrata koja su bila jedini pristup ulazu – haustoru i zajedničkim prostorijama i na istom mjestu podigao zid, te u zajedničkim prostorijama izvršio unutarnje građevinske radove izgradnjom dva sanitarna čvora, zazidao nekadašnji otvor za pristup jednom od poslovnih prostora te unutar istog nosivog zida izveo novi otvor s vratima za pristup u svoj poslovni prostor, pa mu je naloženo uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja u roku od 24 sata,

-da je na temelju gore navedene odluke od 13. srpnja 2017. broj Pp-140/2013 određena ovrha rješenjem od 19. studenog 2018. broj Ovr-2420/2018.

-da je tužitelj pokrenuo parnični postupak Psp-145/2021 tužbom od 8. listopada 2021. protiv ovdje I i IV-tuženika navodeći da su smetali njegov suposjed zgrade u [adresa] na način što su 10. rujna 2021. u hodniku koji vodi od ulaza u zgradu do njegovih suvlasničkih dijelova uklonili dva radijatora s podnih priključaka te postavili nova vrata na ulazu u zajedničke prostorije a da mu nisu predali nove ključeve istih, koja parnica nije okončana,

-da je na fotografijama na l. 13 spisa vidljiv sporni dio pobliže opisan u toč. I. i II. izreke presude, te je crvenom bojom označen dio ispod stepenica,

-da su na fotografiji na l. 79 spisa crvenom bojom zaokružena lijeva balkonska vrata, koja pripadaju I-tuženici, a desna balkonska vrata pripadaju IV-tuženiku, dok je prozor zaokružen kemijskom olovkom od tužitelja, sve prema pokazivanju stranaka,

-da je u potvrdi PU Zagrebačke od 15. veljače 2023. opisana pružena intervencija na zahtjev I-tuženice provedena 18. i 19. veljače 2023. jer da tužitelj o svom trošku izvodi radove u zajedničkim prostorijama zgrade u prizemlju odnosno dijelu objekta za koje nije riješeno vlasništvo, u kojem pravcu ga je upozorila, a on ju je gurao iz tih prostorija govoreći joj pogrdne riječi, kao i da je tužitelj pregradio zajednički prostor postavljanjem gips ploča i ugradnjom vrata, a na koncu je sa zajedničke terase na I. katu pobacao četiri velike glinene tegle, pet srednje velikih glinenih tegli, dvije veće plastične tegle, jednu ukrasnu i šest manjih plastičnih tegli s drvenim ljestvama i metalnim rombom, u kojim teglama je bilo cvijeće, ružmarin i zimzeleno drvo,

-da se u gore navedenoj potvrdi ističe da je s tužiteljem obavljen obavijesni razgovor kojom prilikom je izjavio da se njegove prostorije nalaze ispod terase te da je I-tuženicu upozorio da ukloni cvjetnjake s iste jer mu zbog njih prokišnjava strop, što ona nije učinila, pa ih je on osobno uklonio s terase.

6.1. Uvidom u predmet ovog suda R1-81/2019 utvrđeno je slijedeće:

-da je rješenjem od 11. travnja 2019. prihvaćen prijedlog ovdje tužitelja protiv ovdje I i IV-tuženika za osiguranje dokaza uviđajem na licu mjesta uz prisutnost vještaka građevinske struke te građevinskog vještačenja radi utvrđenja zatečenog stanja krova – terase u građevinskom smislu i kvalitete radova, nalazi li se na istom betonska podloga i ima li to utjecaja na statiku zgrade, propušta li krov – terasa oborinske vode, utvrđenja zatečenog stanja/nastalih oštećenja u nekretnini ovdje tužitelja (strop i zidovi) uslijed prodora vode i utvrđenja može li se na krov – terasu pristupiti iz nekretnina u vlasništvu ovdje

I i IV-tuženika,

-da je vještak dipl.ing Mladen Ožić izradio nalaz u kojem navodi da ravni krov iznad prostorija ovdje tužitelja (fitnes sala) jest neprohodni krov koji nije predviđen za boravak i komunikaciju, da je površina istog u blagom padu kako bi se pospješila odvodnja oborinske vode, da prostorije ovdje tužitelja na I. katu imaju klasične prozore na taj krov, a da se desno od ovdje tužitelja nalazi zadnji otvor, izveden kao ostakljeni otvor s kojim je moguć izlazak na taj krov, da je uz vrata betoniran dio krova vizualno procijenjen na cca 4 – 5 m, na kojem betoniranom dijelu je više većih tegli s zelenilom, jedna je i pokraj betonske deke na samoj hidroizolaciji, time da su zatečene i naslagane opeke te metalni okvir neutvrđene namjene, da je pregledom prostora ovdje tužitelja u prizemlju (fitnes sala), koji se nalazi neposredno ispod gore opisanog ravnog krova, utvrđeno više mrlja od prodora oborinske vode kroz krovnu konstrukciju, te da u vrijeme očevida nisu utvrđena oštećenja ili deformacija parketa, dok su utvrđene deformacije kutnih letvica zbog neutvrđenog uzroka,

-da je vještak dipl.ing Mladen Ožić mišljenja da se dio predmetnog krova koristi nenamjenski na način da je dio izbetoniran i korišten za izlazak na krov, kao i držanje posuda sa zelenilom i drugih stvari, da je izlazak omogućen iz prostora koji je ovdje tužitelj identificirao kao stan ovdje I tuženice, da način na koji se taj dio krova koristi i betoniranje betonske deke dovode do nepredviđenog i nenamjenskog statičkog i dinamičkog opterećenja krovne konstrukcije, da izvedba improvizirane betonske deke na postojećoj hidroizolaciji ravnog krova, ostavljanje raznih predmeta, hodanje i sl. može dovesti do oštećenja hidroizolacije i njezinog propuštanja, a radovi koji su se izvodili prilikom izrade betonske deke su mogli ugroziti nepropusnost te hidroizolacije te da je prilikom očevida utvrđeno da je došlo do prodora oborinske vode kroz konstrukciju ravnog krova u prizemni prostor ovdje tužitelja, koji se nalazi neposredno ispod tog krova, a tom su prilikom nastale mrlje i oštećenja naliča stropa prostora ovdje tužitelja na više mjesta,

-da je vještak dipl.ing. Mladen Ožić na ročištu održanom 22. veljače 2022. iskazao da je nalaz i mišljenje izrađen na temelju rezultata očevida od 10. svibnja 2019. te je opisao zatečeno stanje, a samim time i činjenicu betonske deke na dijelu krova, tegle sa cvijećem i neke druge stvari kao što su opeke i neutvrđene metalne konstrukcije, da je neprohodni krov onaj koji po svojoj konstrukciji i materijalima nije predviđen za redovitu upotrebu, a u konkretnom slučaju radi se upravo o neprohodnom krovu koji se očito koristi nenamjenski, da betonska deka dovodi do povećanja statičkog opterećenja, koje postoji kada opteretimo konstrukciju trajnom masom, a dinamičko opterećenje nastaje npr. hodanjem, premještanjem predmeta, obavljanjem raznih radnji i sl., slijedom čega izvedbom betonske deke i nenamjenskim korištenjem krova dolazi do statičkog i dinamičkog opterećenja, da je njegov zadatak bio utvrditi propušta li krov/terasa oborinske vode i on je utvrdio da propušta, da se u postupku osiguranju dokaza ne pregledava dokumentacija, nego se utvrđuje zatečeno stanje na dan očevida te je on utvrdio da postroji betonska deka, a stručno i životno je jasno da su bili potrebni određeni radovi da bi se ona napravila, što uključuje izlazak radnika na krov, betoniranja, izvedba oplate i svi ti radovi su mogli dovesti do oštećenja hidroizolacije te da je o nenamjenskom korištenju krova izveo zaključak i zbog toga što je fotografirao lice mjesta koje se u tom trenutku koristilo za vješanje rublja (l.67. spisa R1).

6.2. Uvidom u predmet ovog suda R1-671/2021 utvrđeno je slijedeće:

-da je vještak dipl.ing Smail Kantarević u nalazu od 10. studenog 2021. naveo podatke o mjerama ograđenog i zatvorenog prostora u ulaznom dijelu ispod stubišnog kraka te opisao izgled istog, uz fotografiranje spornog dijela, kao i prostora između ograđenog dijela i prvog stubišnog kraka ispod kojeg su priključci za vodu, podatke o poslovnom prostoru ovdje tužitelja u prizemlju zgrade uz opis razvoda za priključak radijatora, štete na stropu od prodora vode na više mjesta, koja se očituje kao pojava žutih mrlja, bubrenje i raspucavanje završnog naličja te pojava plijesni i gljivica na spoju zida i stropa, dizanje i raslojavanje drvenih obloga, uz napomenu da je strop izveden kao spušteni strop od gips kartonskih ploča, a iznad dijela istog je jednostrešno krovište sa završnim slojem hidroizolacije od bitumenske ljepenke (na jugoistočnom dijelu krovišta se nalazi više tegli sa cvijećem) time da je odvodnja oborinskih voda riješena preko pocinčanog limenog žlijeba sa odvodnim vertikalama na istočnom i zapadnom dijelu zgrade na okolni teren. Krov I. kata objekta je izveden kao jednostrešno krovište sa oblogom od lima i odvodnja oborinskih voda je također riješena preko pocinčanog limenog žlijeba sa tri odvodne vertikale koje vodu odvode direktno na krovište tužiteljevog poslovnog prostora u prizemlju,

-da je vještak dipl.ing Smail Kantarević mišljenja da postoji šteta od prodora vode na površinama spuštenog stropa tužiteljevog prostora u prizemlju i to vidljivo na više mjesta kao pojava žutih mrlja, bubrenje i raspucavanje završnog naličja te pojava plijesni i gljivica na spoju zida i stropa desno od staklene stijene te da je u dijelu nasuprot ulaznih vrata, kod ogledala, vidljivo dizanje i raslojavanje drvenih podnih obloga.

6.3. Nalaz i mišljenje gore navedenih vještaka s usmenim očitovanjem vještaka dipl.ing. Mladena Ožića sud je prihvatio u cijelosti jer su izrađeni na temelju rezultata uviđaja te u skladu s pravilima struke.

7. Iz iskaza vještaka dipl.ing Smaila Kantarevića, prihvaćenog kao neposredno uvjerljiv te u skladu s dokumentacijom u koju je izvršen uvid, kao bitno proizlazi da za vrijeme očevida nije ulazio ispod stepenica vidljivih na l.67 spisa jer je taj prostor bio preuzak da bi kroz njega prošao.

7.1. Sud nije dopustio postavljanje pitanja vještaku dipl. ing. Smailu Kantareviću da li je širina prolaza za pristup - dolazak do ventila na l. 67 spisa uobičajena s obzirom da vještak nije niti mjerio dimenzije istog, već samo konstatirao da je za njega bio preuzak.

7.2. Iz iskaza vještaka dipl.ing Mladena Ožića, također, prihvaćenog kao neposredno uvjerljiv te u skladu s dokumentacijom u koju je izvršen, proizlazi da se na krov nije penjao, ali je imao vizualni pristup te na području koje mu je bilo blizu nije kakvu rupu, rascjep ili pukotinu, ali radi se o većem krovu i toga ne zna što se dešava na nekoj drugo strani, da cjelokupni ravni neprohodni hod u trenutku očevida nije bio napravljen po pravilima struke jer je hidroizolacija bila "ogoljena", bez zaštitnog sloja šljunka koji bi je čuvao od UV zračenja i sl., da je na stranici 6 nalaza i mišljenja, pasus treći napisao "ostakljeni otvor" jer nije bio u stanu protustranke, pa je upotrijebio taj termin, a isti je otvor prikazan na slici 6 nalaza, može se vidjeti da je veći od susjednih prozora i da je 10-20 cm od površine ravnog krova, pa može pretpostaviti da je to mjesto gdje se može pristupiti na ravni krov, s obzirom da je to sigurno jednostavnije nego iskakati kroz prozor, uz napomenu da prozori nisu predviđeni za iskakanje te da ne postoji stručni izračun koliki bi prozor trebao biti za iskakanje, da ne može reći niti otprilike koliko je visok prozor vidljiv na slici 6 stranica br. 7 njegovog nalaza mog nalaza, da se na fotografiji 6 vide rolete na onome što je opisao kao "ostakljeni otvor", da u postupku osiguranja dokaza nije utvrđivao niti se može izjasniti o uzročno-posljedičnoj vezi između postojanja ostakljenog otvora i procurivanja, da predmetom osiguranja dokaza nije bilo utvrditi je li strop fitness studija spušten ili nešto slično, da je na fotografijama 7, 8 i 9 vidljiv strop kojeg je moguće golim okom primijetiti kada stojite u prostoriji, pa je u trenutku očevida utvrdio ono što piše u nalazu, da nema saznanja o uklanjaju kakvog zida pa ne može odgovoriti na pitanje može li se isključiti kao razlog procurivanja to što bi tužitelj u fitness studiju uklonio zid, time da nije niti imao zadatak utvrditi razlog procurivanja, da je utvrdio da su u pitanju oborinske vode, a ne nekakav drugi oblik tipa kondenzacije i slično i to prema vizualnom izgledu mrlja koje imaju karakteristični izgled procurivanja s obzirom da je isto bilo površinski ograničeno, dok npr. u slučajevima nedostatne toplinske izolacije, ako dolazi do stvaranja hladnog mosta te kondenzacije na toplijem dijelu zida ili stropa, tada je šteta obično ravnomjerno raspoređena po puno većoj površini uz prisustvo karakterističnih gljivica, time da ne može odgovoriti na pitanje koliko točno vremena treba za nastanak gljivica jer to ovisi o vlažnosti prostorije, temperaturi, dobu godine, prozračivanju i sl. te da je na licu mjesta vidio oluke.

7.3. Sud nije dopustio postavljanje pitanja vještaku dipl.ing. Mladenu Ožiću u pravcu da li egzistencija roleta možda upućuje na zaključak o prozoru ili pak o vratima jer je vještak jasno odgovorio na pitanje o "ostakljenim otvorima" te je o funkciji istih moguće zaključiti i uvidom u priložene fotografije, uz napomenu da je opće poznato da se rolete ne nalaze isključivo na prozorima već mogu postojati i na, primjerice, balkonskim vratima ili francuskim prozorima.

8. Iskaz tužitelja sud je prihvatio kao neposredno uvjerljiv, iskren, životan te u skladu s dokumentacijom u koju je izvršen uvid i prihvaćenim dijelom iskaza I, II i III-tuženika u dijelu iz kojeg kao bitno proizlazi da je unazad 15-ak godina vlasnik stana u zgradi, u kojem ne živi i poslovnog prostora u prizemlju, da su u trenutku kupnje tog stana već postojale metalne ploče s lokotom ispod stubišta, da nije tražio ključeve istih od I-tuženice jer mu to nije bilo potrebno i jedino ga smeta što se do priključka – ventila za vodu ispod stepenica na l.13. spisa (označeno crvenom olovkom) teže dolazi jer se čovjek mora provlačiti, da su sporni žljebovi i oluci za odvod kišnice postavljeni prije nego što je on kupio prostor u prizemlju i stan i ne zna reći tko je točno to postavio, da su sporna balkonska vrata postavili I i IV-tuženici, koji su i izbetonirali površinu na krovu cca 2 m2 ispred tih vrata, nakon čega je krenulo procurivanje u njegov poslovni prostor, dok je vrtne zdjele postavila I-tuženica te da je taj krov neprohodan, nije namijenjen da se na njemu boravi i nalazi se iznad njegovog poslovnog prostora, a viđa I i IV-tuženike da tamo hodaju, dok je njegov iskaz ocijenjen neuvjerljivim, suprotnim s dokumentacijom u koju je izvršen uvid te suglasnim i prihvaćenim iskazom I, II i III-tuženika u dijelu iz kojeg proizlazi da bi ne bi znao tko je maknuo vrtne zdjele sa spornog krova.

8.1. Sud nije dopustio postavljanje pitanja tužitelju koliko ima kilograma jer navedeno nije relevantno za predmet spora.

8.2. Nadalje, sud je kao iskrene, neposredno uvjerljive te u bitnom međusobno suglasne prihvatio iskaze I, II i III-tuženika u dijelu iz kojih kao relevantno proizlazi da su vrata ispod stubišta postavljena 50-ih godina od strane jednog sustanara, a sadašnja metalna vrata se nalaze u istim gabaritima i ključeve istih posjeduju I, II i III-tuženici, da se ventil o kojem iskazuje tužitelj nalazi s desne strane, ispod stepenica, a izvan prostora ograđenog metalnim vratima i moguć je pristup istom, da je na fotografiji na l.79 spisa crvenom bojom s lijeve strane zaokružen ostakljeni otvor koji pripada I-tuženici, a s desne strane IV-tuženiku, da je kroz označene ostakljene otvore moguće izaći na krov (njezin se otvara na "kant" i na uobičajeni način), da se ispod prozora I-tuženice, kao i IV- tuženika, nalazi izbetonirani dio površine cca 2 m2, da je I-tuženica postavila na krov vrtne zdjele sa cvijećem, koje je maknuo tužitelj te da su sporni oluci postavljeni oko 2000. od strane GSKG-a.

8.3. Iskaz I, II i III-tuženika sud je ocijenio neuvjerljivim, suprotnim s prihvaćenim iskazom tužitelja i vještaka Mladena Ožića u predmetu R1- 81/2019, iskazom same I-tuženice (koja je postavila vrtne zdjele na krov) te fotografiji na l.67. spisa u dijelu iz kojeg proizlazi da I i IV-tuženici ne izlaze na krov kroz spomenute ostakljene otvore, dok je iskaze istih stranaka sud ocijenio irelevantnim u pogledu nazivanja spornih staklenih otvora francuskim prozorima jer iz priloženih fotografija, same definicije francuskog prozora (kao prozora u obliku jednokrilnih ili dvokrilnih balkonskih vrata) i prihvaćenog iskaza I-tuženice jasno proizlazi da se radi o ostakljenom otvoru kroz koji je moguć izlazak na krov.

8.4. Sud nije dopustio postavljanje pitanja I-tuženici čiji su oluci, kao niti III- tuženici da li je širina prolaza, kao pristupa ventilu na l.13. spisa, uobičajena jer navedeno nije relevantno za predmet spora.

8.5. Iskaz IV-tuženika sud je ocijenio uvjerljivim i iskrenim te u skladu s dokumentacijom u koju je izvršen uvid u dijelu iz kojeg proizlazi da je na fotografiji na l.79 spisa crvenom bojom s desne strane zaokružen ostakljeni otvor koji pripada njemu, da izbetonirao površinu ispod istog dimenzija 0,30 x 1 m, da ne posjeduje ključeve vrata – metalnih ploča ispod stubišta te da je njemu moguć pristup do ventila ispod stepeništa, dok je dio njegovog iskaza iz kojeg proizlazi da se na gore opisanoj fotografiji ne nalaze vrata već veći prozor ocijenjen neodlučnim jer iz priloženih fotografija sasvim jasno proizlazi da se ne radi o većem prozoru već o, kako je vještak dipl.ing. Mladen Ožić objasnio, ostakljenom otvoru kroz koji je moguć izlazak na krov otvaranjem istog.

9. Prema čl. 30., čl. 37., čl. 46. i čl. 38. ZV-a (su)vlasnik ima pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari, pravo glede svog idealnog dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva odnosno pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koje proizlaze iz njegova suvlasništva, kao i pravo izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika. Nadalje, prema čl. 42. ZV-a svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje vlasničkih ovlaštenja,

9.1. Kako je usmeni sporazum o podjeli posjeda stvari te izvršavanju svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje je uvijek opoziv, a vlasništvo posebnog dijela nekretnine u odnosu na sporni prostor u ulaznom dijelu ispod stubišnog kraka zgrade (pobliže opisano u st. Izreke presude) nije uspostavljeno na način propisan odredbom čl.67. u vezi s čl. 71-73.ZV-a, niti može biti uspostavljeno jer se očito radi o dijelu nekretnine iz čl.67.st.6. ZV-a, to pitanje eventualnog ranijeg usmenog sporazuma između ranijih suvlasnika o podjeli posjeda nekretnine na način da bi I, II i III-tuženici isključivo koristili sporni prostor nije odlučno, jer sve i da je sporazum postojao on je već samim podnošenjem tužbe opozvan, pa je jedino odlučna činjenica da su stranke suvlasnici, da na spornom dijelu nije i ne može biti uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela te da svim strankama, kao suvlasnicima cijele nekretnine, pripadaju prava iz čl.30.st.2. ZV-a, što uključuje i pravo na suposjed.

9.2. S obzirom da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed zajedničkog dijela nekretnine, a sporni prostor pobliže opisan u stavku I. izreke presude to jest, to tužitelju, kao suvlasniku, pripada pravo na suposjed istog, a time i pravo da od I, II i III-tuženika, kao suvlasnika koji ga drže u isključivom posjedu, traži predaju u suposjed, slijedom čega je odlučeno kao u stavku I. izreke presude temeljem prethodno citiranih odredaba ZV-a u vezi s čl.161. ZV-a.

9.2.1. Posebno se napominje da u odnosu na sporni prostor nema mjesta primjeni pravila o nedjeljivim obvezama jer tužitelj ne traži predaju cijele stvari u posjed od trećih osoba, već traži predaju u suposjed prostorija koje su po svojoj naravi zajedničke i to od onih suvlasnika koji ga iz suposjeda isključuju.

9.3. Dio tužbenog zahtjeva pobliže opisanog u stavku V. izreke presude i to u odnosu na I, II i III-tuženike valjalo je odbiti jer iz rezultata cjelokupnog postupka proizlazi da se metalne ploče i vrata s lokotom nalaze na istom mjestu na kojem su bile i prije nego što je tužitelj postao vlasnikom stana i poslovnog prostora u zgradi (prema iskazu tužitelja unazad 15-ak godina), pa kako su te metalne ploče i vrata s lokotom postavljena očito uz suglasnost svih ondašnjih suvlasnika te ne ograničavaju pristup priključku – ventilu za vodu ispod stepenica na neki novi, drugačiji način od onog kakav je bio unazad 15-ak godina, to je valjalo odbiti opisani dio zahtjeva.

9.3.1. Posebno se napominje da uklanjanje tih ploča i vrata nije niti potrebno za zaštitu suvlasničkih prava tužitelja jer mu je ostvarivanje prava na suposjed omogućeno prihvaćanjem tužbenog zahtjeva sadržaja pobliže opisanog u stavku I. izreke presude, koje pravo će u naravi moći biti ostvareno, primjerice, predajom primjerka ključeva.

10. U odnosu na funkciju spornog krova i mogućnost procurivanja u poslovni prostor tužitelja koji se nalazi ispod njega ukoliko se koristi nenamjenski upućuje se na nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing. Mladena Ožića te njegov iskaz u predmetnoj parnici i na ročištu u predmetu R1-81/2019, fotografiju na l.67. spisa R1-81/19, kao i nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing Smaila Kantarevića u predmetu R1-671/2021, iz kojih jasno i nedvojbeno proizlazi da se radi o neprohodnom krovu koji nije predviđen za boravak i komunikaciju, ali se dio istog koristi nenamjenski na način da je izbetoniran i korišten za izlazak na krov, kao i držanje posuda sa zelenilom i drugim stvarima, da je u prostoru tužitelja, koji se nalazi ispod spomenutog krova, utvrđeno više mrlja od prodora oborinske vode – procurivanja kroz krovnu konstrukciju, dakle, krov propušta oborinske vode te da način na koji se taj dio krova koristi i betoniranje betonske deke dovode do nepredviđenog i nenamjenskog statičkog i dinamičkog opterećenja krovne konstrukcije, što može dovesti do oštećenja hidroizolacije i njezinog propuštanja.

10.1. Ovdje valja napomenuti da se, prema čl.3. Uredbe o održavanju zgrada ("Narodne Novine" 64/1997), zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade smatraju, između ostalog, pokrov i neprohodne zajedničke terase.

10.2. S obzirom da je u postupku kao relevantno utvrđeno, putem iskaza stranaka i dokumentacije u koju je izvršen uvid, da su upravo I i IV-tuženici izbetonirali dio površine neprohodnog krova ispred staklenih otvora koje su postavili na zidu svojih posebnih dijelova nekretnine, da je I-tuženica na dio tog krova stavila vrtne zdjele odnosno da je pored staklenog otvora koji pripada IV- tuženiku u trenutku očevida zatečen stalak za sušenje rublja, to proizlazi zaključak da su upravo I i IV-tuženici dio tog krova koristili nenamjenski – na način da su ga izbetonirali i koristili za izlazak na krov, kao i držanje posuda sa zelenilom (I-tuženica) i drugim stvarima (IV-tuženik stalak za sušenje rublja).

10.3. Kako je u prostoru tužitelja, koji se nalazi ispod spomenutog krova, utvrđeno postojanje više mrlja od prodora oborinske vode – procurivanja kroz krovnu konstrukciju, dakle, neprohodni krov propušta oborinske vode, a iz nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing. Mladena Ožića jasno i nedvojbeno proizlazi da način na koji se taj dio krova koristi i betoniranje betonske deke dovode do statičkog i dinamičkog opterećenja krovne konstrukcije, što može dovesti do oštećenja hidroizolacije i njezinog propuštanja, to proizlazi zaključak da je korištenje neprohodnog krova od strane I i IV-tuženika na opisani način u vezi s nastalim oštećenjima na stropu poslovnog prostora tužitelja. Naime, logično je za zaključiti da se od više mogućih uzroka koji bi mogli biti u bližoj vezi s nastalim oštećenjima na stropu uzima u obzir onaj koji je pravno relevantan jer je adekvatan i tipičan, a tipičan je onaj uzrok koji po logici stvari redovno dovodi do određenog oštećenja i za koji životno iskustvo pokazuje da uzrokuje određene štetne posljedice, a to je upravo nenamjensko korištenje neprohodnog krova od strane I i IV-tuženika.

10.4. S obzirom na izloženo nema mjesta zaključku da bi žljebovi odnosno oluci za odvod kišnice bili u uzročno posljedičnoj vezi s vlaženjem u prostorijama tužitelja, pri čemu valja istaći i to da su isti, prema prihvaćenim iskazima tuženika, postavljeni od strane GSKG d.o.o. oko 2000. odnosno da je sam tužitelj u svom iskazu iznio tvrdnju da su postavljeni prije nego što je kupio prostor u prizemlju (a kupio ga je oko 2008.), a da je procurivanje u taj prostor krenulo nakon što su I i IV-tuženici izbetonirali dio površine krova odnosno nakon što su postavljene vrtne zdjele. Također se ističe i to da iz rezultata cjelokupnog postupka ne proizlazi da bi upravo tuženici postavili te oluke i žljebove odnosno da bi njihov sadašnji položaj dovodio do slijevanja kišnice na ravni krov iznad poslovnog prostora tužitelja, u skladu s kojim utvrđenjem je dio tužbenog zahtjeva usmjeren na uklanjanje istih i postavljanje na drugo mjesto pravomoćno odbijen u stavku IX. izreke presude od 7. studenog 2024. broj:Ps- 182/2021-141.

10.5. Posebno se napominje da okolnost što spomenuti krov istovremeno može za tuženike potencijalno predstavljati terasu sama po sebi ne otklanja istom karakter krova niti mu daje funkciju, tj. namjenu terase na kojoj je predviđen boravak osoba i odlaganje stvari. To stoga što iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka jasno proizlazi da se radi o neprohodnom krovu koji nije predviđen za boravak i komunikaciju, dakle, okolnost da isti vizualno predstavlja terasu ne znači da mu je takva i namjena.

10.6. Slijedom navedenog, kako je prethodno opisano postupanje I i IV- tuženika dovelo do uznemiravanja tužitelja u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlaštenja odnosno oštećenja njegove stvari, to je tužitelju valjalo pružiti traženu zaštitu i tužbeni zahtjev u odnosu na I-tuženicu prihvatiti u dijelu pod st. II., III. i IV. izreke te u odnosu na IV-tuženika u dijelu pod st. IV. izreke, uz primjenu čl.167. te čl. 38.st.1. i čl.80. ZV-a.

10.7. S druge strane, tužbeni je zahtjev usmjeren na zabranu uznemiravanja postavljanjem vrtnih zdjela, betoniranjem dijela ravnog krova te hodanjem i kretanjem po ravnom krovu te nalogom da se ukloni betonirana površina i vrtne zdjele u odnosu na II i III-tuženike valjalo odbiti (st. VI. izreke presude) jer je u postupku utvrđeno da su vrtne zdjele postavljene od strane I-tuženice te da su radnju betoniranja izvršili I i IV-tuženici, koji dio ravnog krova koriste nenamjenski hodanjem odnosno kretanjem po istom, slijedom čega II i III- tuženici nisu pasivno legitimirani za taj dio zahtjeva.

10.8.1. U odnosu na spomenute vrtne zdjele valja istaći kako iz potvrde PU Zagrebačke od 15. veljače 2023. jasno proizlazi da je tužitelj dao izjavu u pravcu da ih je on osobno uklonio te je u odnosu na zahtjev usmjeren na uklanjanje istih pravomoćno odlučeno u stavku IX. izreke presudom od 7. studenog 2024. broj:Ps-182/2021-141.

11. Također je valjalo odbiti i dio tužbenog zahtjeva sadržaja pobliže opisanog u stavcima VII. i VIII. izreke presude jer nema mjesta zaključku da bi radnja postavljanja ostakljenih otvora na vanjskom zidu posebnih dijelova nekretnine I i IV-tuženika, sama po sebi, dovela do kakvog oštećenja zgrade ili da bi predstavljala opasnost za sigurnost niti je navedenom radnjom moguće uznemiravanje tužiteljeva prava (su)vlasništva na bilo koji način.

11.1. Naime, jedino izlaskom / prolaženjem kroz te ostakljene otvore sa ciljem kretanja i boravka na neprohodnom krovu može doći do oštećenja hidroizolacije i njezinog propuštanja, a time i uznemiravanja odnosno nastanka štete na posebnom dijelu – poslovnom prostoru tužitelja.

12. Temeljem čl.154.st.4. ZPP-a svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

U Zagrebu, 12. rujna 2025.

SUDAC:

ANDRIJANA MARKIĆ JURIŠIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u elektroničkom obliku u roku od 15 dana računajući od dana primitka. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud.

DNA:

pun. stranaka