Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

Slavonski Brod

Poslovni broj Pr-19/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Mirandi Gavrić Jularić, u pravnoj stvari tužitelja CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Hećimović i partneri d.o.o. Slavonski Brod, protiv tužene Republika Hrvatska OIB: 52634238587, za Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, Građansko - upravni odjel, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika RC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete nakon održane glavne i javne rasprave 1. kolovoza 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja odvjetnice Leopoldine Špicer, punomoćnika tuženika Zamjenice u ODO JC i umješača RC, a presude javno objavljene dana 12. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA OIB 52634238587 da tužitelju CC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade štete isplati iznos od 1.357,09 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 1.301,35 eura teku od 30. ožujka 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a na iznos od 55,74 EUR tekućim od dana presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587 da tužitelju CC, OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.905,00 EUR na koje troškove teku zakonske zatezne kamate od presuđenja do isplate, po stopi zatezne kamatne koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete u kojoj navodi kako je tužitelj zaposlen u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi Brodsko-posavskoj, na radnom mjestu policijskog službenika. Dana 18. veljače 2023. u 06,00 sati u [adresa], u [adresa] kod kbr. bb, ispred ugostiteljskog objekta „Kuća piva“, došlo je do narušavanja javnog reda i mira od strane DC, pa je tužitelj prilikom službene intervencije zbog narušenog javnog reda i mira zadobio udarac u desnu šaku, odnosno otvorenu ranu iznad trećeg prsta desne šake, sve za vrijeme radnog vremena tužitelja kao policijskog službenika. U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio tjelesne ozljede zbog kojih ozljeda je isti trpio fizičke bolove i strah u sva tri stupnja intenziteta te je istom bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 30 dana. S obzirom na navedeno, tužitelj specificira tužbeni zahtjev te na ime naknade neimovinske i imovinske štete potražuje kako slijedi: za pretrpljene fizičke bolove 1.200,00 eur, za pretrpljeni strah 800,00 eur, za tuđu njegu i pomoć 199,08 eur, dakle ukupno 2.199,08 eur. Tužitelj tužbom potražuje i zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od 2.000,00 eur od podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora, tj. od 30. ožujka 2023. do isplate, a na iznos od 199,08 eur od presuđenja do isplate, i to po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora 30. ožujka 2023., međutim tuženik je očitovanjem od 13. lipnja 2023. otklonio je zahtjev tužitelja kao neosnovan.

2. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja podneskom od 12. lipnja 2025. tako da tužitelj na ime povreda prava osobnosti i materijalne štete potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu i to ukupno 1.357,09 eura i to za pretrpljene fizičke bolove 770,46 eura, za pretrpljeni strah 530,89 eura i za tuđu njegu i pomoć 55,74 eura.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i isti smatra u cijelosti neosnovanim. Tužitelj tužbom i tužbenim zahtjevom traži isplatu naknade štete za pretrpljene fizičke bolove, strah i za tuđu pomoć i njegu zbog pretrpljene ozljede na radu koja je specificirana kao laka tjelesna ozljeda. Nesporno je da je dana 18. veljače 2023. tužitelj upućen na intervenciju u [adresa] zbog narušavanja javnog reda i mira, te da je prilikom intervencije i provođenja službene radnje legitimiranja osobe, tužitelj fizički napadnut od strane RC zbog čega je radi odbijanja daljnjeg napada na sebe tužitelj nad istim uporabio sredstva prisile, tjelesnu snagu i sredstva za vezivanje, a kojom prilikom je tužitelj zadobio površinsku ozljedu zgloba desne šake. Tužiteljeva ozljeda je okvalificirana kao laka tjelesna ozljeda, odnosno površinska ozljeda zgloba desne šake u vidu ogrebotine bez znakova koštane traume zbog čega mu je ordiniran analgetik te po potrebi i hladni oblozi. Dakle, tuženik smatra da tužitelj s obzirom na ozljede nije trpio strah niti jake fizičke bolove, a niti mu je stoga bila potrebna tuđa pomoć i njega. Temeljem čl. 1100 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" br. 35/05, 41/08, 125/11) u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. U konkretnom slučaju tuženik smatra da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 1100. st. 1. ZOO-a, slijedom čega tužitelju nije opravdano dosuditi naknadu štete. Naime, u konkretnom slučaju tužitelj je policijski službenik te je povredu zadobio obavljajući svoju redovnu dužnost, a preduvjet za obavljanje policijskog posla je fizička spremnost i sposobnost u obavljanju tog posla te je iz prakse i redovnog života poznato da su policijski službenici često izloženi istim ili sličnim situacijama u kojoj se našao i tužitelj. Policijski službenici su u svakodnevnom poslu izloženi povećanom riziku, ugrozi svoje sigurnosti i zbog toga imaju i beneficirani radni staž. Za obavljanje tog posla nužna je određena obučenost za poslove povećanog rizika pa se zbog toga ne može smatrati da su postojale neke posebne okolnosti u konkretnom slučaju. Tužitelj je osposobljen za svladavanje osoba i za fizičke kontakte što je vidljivo iz toga što je nakon zadobivenog udarca savladao RC, pa se u konkretnom slučaju nikako ne može govoriti niti o tome da je tužitelj trpio strah prilikom obavljanja svog redovnog posla, odnosno prilikom postupanja prema RC. Kako su tužitelju, uslijed zadobivene ozljede koja je bila lakše naravi, izostale trajne posljedice zbog kojih bi bio onemogućen u obavljanju svakodnevnih obveza, time mu nije bila potrebna niti tuđa pomoć i njega. Iz liječničke dokumentacije proizlazi da je tužitelju na hitnom prijemu ordinirana samo terapija hladnim oblozima i po potrebi analgetici, te je uvidom u potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad utvrđeno da nije upućen na bolovanje od strane doktora specijalista koji bi smatrao da mu je potrebna eventualna kućna njega. Dakle, tuženik smatra, da uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja te ozljede tužitelja koje nisu bile takvog intenziteta i trajanja, nisu ispunjene pretpostavke da bi se tužitelju mogla priznati pravična novčana naknada i primijenila odredba čl. 1100 ZOO-a. Fizička bol, strah i duševna bol, kao i naruženost nisu samostalni osnovi potraživanja, već su to samo kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu naknade, pozivom na čl. 1100 ZOO-a. Slijedom navedenog, tuženik smatra da težina povrede i okolnosti konkretnog slučaja ne opravdavaju zahtjev tužitelja za naknadom štete, stoga predlaže sudu tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbiti i naložiti plaćanje troškova tuženiku.

4. U podnesku tužitelja od 12. rujna 2023. u kojem se očitovao na odgovor na tužbu tužitelj je naveo kako se sa navodima tuženika tužitelj ne može složiti. Prije svega tužitelj navodi kako je isti nastradao dana 18.02.2023., prilikom obavljanja poslova svoga radnog mjesta, te kako je isti navedene zgode zadobio tjelesne ozljede zbog kojih se liječio od 18.02.2023.g. do 12.04.2023.g., a što proizlazi i iz medicinske dokumentacije koju je tužitelj dostavio uz tužbu. Isto tako iz potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad izdanu od doktora medicine ŽC koja se također nalazi u sudskom spisu razvidno je da je tužitelj duži vremenski period bio na bolovanju zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda. Dakle, navodi tuženika da je tužitelj zadobio beznačajne tjelesne ozljede koje ne opravdavaju dosuđenje naknade štete, su u cijelosti neosnovani. Tužitelj navodi također da su apsurdni navodi kako isti ne bi mogao niti smio trpjeti strah zašto je isti obučen za poslove povećanog rizika. Tužitelj navodi kako će se tijekom ovoga postupka provođenjem medicinskog vještačenja jasno utvrditi kakve je ozljede isti zadobio, te u kojem vremenskom periodu je tužitelj trpio fizičke bolove i strah, te koliko je istome bila potrebna tuđa njega i pomoć.

5. U odgovoru na tužbu tuženik je predložio da sud sukladno odredbi čl. 211. Zakona o parničnom postupku obavijestiti o parnici RC iz [adresa], s obzirom da je isti uzročnik predmetnog štetnog događaja te se protiv istoga vodi istraga zbog kaznenog djela protiv javnog reda – prisila prema službenoj osobi iz čl. 314. st. 1. i 2. Kaznenog zakona pred Općinskim državnim odvjetništvom u Slavonskom Brodu pod brojem: Kis-DO-43/23.

6. Rješenjem Pr-116/2023-18 od 23. listopada 2023. riješeno je da se prihvaća sudjelovanje RC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao umješača na strani tuženice u ovome postupku. U podnesku od **.**.2023. RC dostavio je izjavu u kojoj iznosi navode o štetnom događaju, te obzirom da sud smatra da RC ima pravni interes sudjelovati u ovom postupku kao umješač na strani tuženika prihvaćeno je sudjelovanje istog kao umješača.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju trpi u uzročno- posljedičnoj vezi sa štetnim događajem od 18. veljače 2023. kada je zadobio ozljede prilikom obavljanja redovitog rada kod tuženika, kao poslodavca. Dakle, nesporno je da je tužitelj zadobio ozljede na radu, sporno je da li postoje okolnosti sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima prema kojima bi poslodavac bio oslobođen odgovornosti za štetu. Nadalje, obzirom na prigovor tuženika sporno je da li težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje tužitelju pravične novčane naknade.

8. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao potvrdu MUP Policijske uprave brodsko- posavske Policijske postaje Slavonski Brod s ispostavom Vrpolje od 3. ožujka 2023., rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj KP-DO-80/2023-11 od 19. veljače 2023., medicinska dokumentacija za tužitelja Opće bolnice Dr. Josip Benčević Slavonski Brod, Potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad Doma Zdravlje Slavonski Brod, doktora medicine ČC od 20. veljače 2023., provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr.Dalibor Mariću iz Nove Gradiške, dopis Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj kis-DO-43/2023-20 od 6. listopada 2023. s prilozima iz spisa i to Posebno izvješće PU Policijske postaje Slavonski Brod s ispostavom Vrpolje broj KU-135/2023, rješenje o provođenju istrage, zapisnik o ispitivanju okrivljenika sa snimkom, zapisnik o ispitivanju oštećenika CC, s prijavom bolnice, presudu Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj: K-348/2024-5 od 28. siječnja 2025. saslušan je tužitelj, te svjedoci LC i ŠC.

9. Analizom izvedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) kao i rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

10. Tužitelj saslušan pred sudom u bitnome je naveo kako su navedenog dana kolega ŠC i on radili smjenu od 19,00 do 7 sati ujutro te su dobili dojavu da se u Ul. Ante Starčevića na prostoru između Kuće piva i bivšeg UO Edge nešto događa, tamo je već bio kolega za intervencije iz Zagreba te ih je uputio na osobu za koju se kasnije ispostavilo da je RC. On mu je prišao i tražio osobnu iskaznicu, on je na to rekao "šta ja vama imam davati iskaznicu", te ga otvorenim dlanom udario u prsa. Nakon toga on je upotrijebio sredstva prisile, međutim nije ga uspio savladati budući da je on jače građe i naknadno je saznao da je on instruktor borilačkih vještina. Budući da nije uspio prema njemu upotrijebiti sredstva prisile, stigla je druga patrola u kojoj se nalazio LC, te su oni zajedno prema njemu upotrijebili sredstva prisile pri čemu su pali na tlo, a on je i dalje nastavio pružati otpor. On je prilikom tog pada na tlo zadobio ozljedu desne šake. Nakon toga RC je stavljen u službeno vozilo i odvezen u pritvor u postaju, gdje je pregledan i od strane Hitne i to nakon 15 do 20 minuta nakon što je došao u postaju, a iz razloga jer je prilikom uhićenja pružao otpor, te je moguće da je zadobio neke ozljede, tj. crvenilo i ogrebotine, a koje je zadobio na podu prilikom uhićenja jer je pružao aktivan otpor. Nakon sat vremena od uhićenja počeo je osjećati bolove i nije mogao prste micati, osjetio je pucanje kože, a bile su i vidljive ogrebotine i pukotine na koži te je nakon toga otišao na Hitnu na pregled. Ozljede su bile prilično ozbiljne budući da se mjesec dana nalazio na bolovanju i dan danas osjeti posljedice te ozljede. Budući da je bio na bolovanju i nije mogao koristiti ruku, trebao je pomoć od supruge, a kada ona nije mogla pomagati zbog posla, pomagali su mu roditelji. Cijela šaka i do pola ruke bila mu je fiksirana i trebao je pomoć za skoro sve dnevne aktivnosti, za osobnu higijenu, za pripremu hrane, pa i za oblačenje. Nije mogao voziti ni auto te su ga vozili na preglede u bolnicu, ali i do posla, gdje je morao davati i potpisivati izjave. Vezano za strah, izjavljuje kako je isti osjetio i to jer je to bila u 7 godina prva intervencija u kojoj je netko na taj način odmah reagirao da ga nakon prve rečenice lupi i nastavi pružati aktivan otpor. On je prošao obuku u trajanju od 10 mjeseci, međutim nikada ne može biti 100 % obučeni za sve situacije, možda bi kolege iz interventne bili spremniji za ovakve situacije, međutim u njegovom poslu gdje su stalno u dodiru sa građanima ne može biti pripremljeni za sve situacije.

11. Sud prihvaća iskaz tužitelja te je isti ocijenio da je pouzdan i isitnit, te u skladu sa ispravama u spisu i iskazima saslušanih svjedoka.

12. Svjedok ŠC u svom iskazu u bitnome je naveo da je to bio vikend i da je tužitelj zadobio ozljedu prilikom uhićenja prilikom uporabe sredstava prisile. On je došao s njim u Ulicu Ante Starčevića i to je zapravo bila tuča više osoba, on je uhitio dvije osobe, a sjeća se da je tužitelj prvo rekao SC da pođe s njim mirnim putem, međutim vidio je da je on tužitelja udario u prsa i da je pružao aktivan otpor. Došao je i kolega LC te su njih dvojica zajedno pokušali savladati SC i vidio je da su pali na beton, te pretpostavljam da je tu došlo do ozljede tužitelja. Nakon što su ga savladali stavili su ga u službeno vozilo te je odvezen u PP Slavonski Brod. Kada je došao u prostorije policije stavljen je u jednu kancelariju, izvršena je krim obrada te je kraj njega bio jedan čuvar, a ubrzo je došla i hitna koja ga je i pregledala jer je to redovna procedura kod takvih uhićenja kada dođe do uporabe sredstava prisile. Izričito tvrdi da nitko u policijskoj postaji RC nije tukao, on je bio vođa patrole i ne bih takvo nešto nikada dopustio. Nakon toga on je pregledan i smješten u prostorije za zadržavanje.

13. Svjedok LC u svom iskazu u bitnome je naveo da se sjeća da se radilo o intervenciji ujutro oko 6,00 sati u Starčevićevoj ulici. Prva patrola koja je otišla na to mjesto u njoj je bio kolega CC i ŠC, a u drugoj ophodnji su stigli on i kolega C. Dolaskom do ugla vidio je da se tamo nalazi već masa od 7-8 ljudi i vidio je kako stoji CC i RC jedan uz drugog. Tužitelj je njemu pokazao da treba pomoć, rekao je da ga moraju privesti i odvesti u postaju, a RC nije bio za suradnju. Ne može se sjetiti točno svih detalja kako se to odvilo, koliko se sjeća misli da je RC prvo odgurnuo rukom CC, misli da je udario u nogu kolegu iz specijalne policije iz Zagreba koji se isto tu nalazio s nama, te je on u pomaganju tužitelju da savlada RC, u tom trenutku su RC i tužitelj pali na tlo te su mu stavili lisice i odveli ga u postaju. Vezano za ozljede ne može reći da se sjeća da je vidio kako se CC ozlijedio, no pretpostavlja da je to bilo prilikom toga pada. Kada su RC priveli u postaju on je stavljen u posebnu prostoriju te je ubrzo došla Hitna koja ga je pregledala. Odmah kada su došli u postaju tužitelj se žalio kako da boli ruka i vidio je da je zamotao ubrus oko ruke, oko šake, misli da je njega i pregledala Hitna u postaji. Na poseban upit umješača svjedoku da li on misli da se to tako dogodilo ili se to stvarno tako dogodilo, odgovaram kako je to bilo prije dvije godine i ne može se sjetiti svih detalja, ali kao što sam rekao sve se dogodilo onako kako sam prvi put napisao i rekao i kako sam danas iskazao. Na poseban upit da li su ga on i CC u postaji nakon privođenja udarali rukama i šakama, odgovara kako nisu.

14. Sud prihvaća iskaze svjedoka ŠC i LC te je iste ocijenio kao pouzdane i isitnite, jer su isti u skladu sa ispravama u spisu, jedan s drugim i iskazu tužitelja.

15. Čitanjem i uvidom u Potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad Doma Zdravlje Slavonski Brod, doktora medicine ČC od 20. veljače 2023. utvrđeno je kako je prvi dan nesposobnosti tužitelja naveden 20. veljače 2023., a očekivano trajanje bolovanja iznosi 30 dana.

16. Čitanjem presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj: K-348/2024-5 od 28. siječnja 2025. utvrđeno je da je RC proglašen krivim za kazneno djelo protiv javnog reda – prisila prema službenoj osobi, opisano u članku 314. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona i to na način da je dana 18. veljače 2023., oko 05,50 sati, u [adresa], u [adresa], ispred ugostiteljskog objekta Edge, alkoholiziran, nakon tjelesnog sukoba sa GC, kada je policijski službenik Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Slavonski Brod s ispostavom Vrpolje CC stigao po dojavi na mjesto događaja i zatražio njegovo legitimiranje osobnom iskaznicom, u nakani sprječavanja ove službene radnje, udario rukom istog policijskog službenika u predjelu prsa i nastavio se opirati policijskom službeniku fizičkom snagom, uslijed čega je on izgubio ravnotežu i pao na tlo, te pri tome zadobio otvorenu ranu ostalih dijelova ručnog zgloba i šake, tjelesne povrede lake naravi dakle, silom spriječio službenu osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti, a kaznenim djelom je službenoj osobi nanesena tjelesna ozljeda.

17. U konkretnom slučaju tuženica odgovara tužitelju za nastalu štetu temeljem kriterija objektivne odgovornosti - kauzalna (uzročna) odgovornost, to iz razloga što je za zasnivanje odštetne odgovornosti odgovorne osobe, sasvim dovoljna činjenica prouzrokovanja štete, dok o krivnji odgovorne osobe ne treba voditi računa, tj. krivnja nije relevantna u zasnivanju odgovornosti.

18. Opći propisi obveznog prava koji su bili na snazi u vrijeme štetnog događaja sadržani su u Zakonu o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 -dalje ZOO). Tužitelj je kritičnog dana kao radnik tuženice obavljao policijske poslove koji poslovi predstavljaju opasnu djelatnost, a šteta koju je pretrpio nastala je uslijed opasne stvari. U slučaju kada je uzrok šteta na radu ili u vezi s radom opasna stvar ili opasna djelatnost odgovornost za štetu poslodavaca ocjenjuje se prema odredbama čl. 1045. st. 3. i 4. ZOO-a, u svezi s čl. 1063. i čl. 1064. ZOO-a. Za štetu od opasne stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju, kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom s tim da se prema predmnjevi uzročnosti iz čl. 1063. ZOO-a, za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se ne dokaže da one nisu

19. Zakonom o obveznim odnosima u odredbi čl. 1067., propisane su pretpostavke za oslobođenje od objektivne odgovornosti. Međutim, tuženica u ovome postupku nije dokazala da je do nastanka štetnog događaja došlo isključivom krivnjom, odnosno radnjom tužitelja ili treće osobe koja se nije mogla predvidjeti i čije posljedice se nisu mogle izbjeći ni otkloniti, pa dakle nije dokazala postojanje razloga zbog kojih bi je u konkretnom slučaju trebalo osloboditi odštetne odgovornosti, a također nije dokazala niti postojanje uvjeta koji bi ju djelomično ekskulpirali odgovornost za štetu i štetu koju tužitelj trpi, tj. nije dokazala niti da bi tužitelj djelomično pridonio nastanku štete. Naime, iz provedenih dokaza utvrđeno je da je tužitelj kritičnog dana kada je doživio ozljedu na radu, po nalogu svoga nadređenog, morao postupati žurno jer se radilo o hitnoj intervenciji.

20. Na osnovu svega izloženog sud utvrđuje kako je nedvojbeno da je tužitelj u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom ozljedom na radu ostvario pravo na naknadu neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje, visina koje se štete određuje primjenom Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te pravo na naknadu imovinske štete s osnova troškova tuđe pomoći i njege cijena sata koje se određuje sukladno važećoj sudskoj praksi.

21. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Dalibora Marića proizlazi kako je tužitelj u štetnom događaju od dana 18.02.2023. zadobio laku tjelesnu ozljedu. Nadalje, iz nalaza i mišljenja proizlazi kako je tužitelj zbog štetnog događaja u kojem je sudjelovao trpio fizičke bolove jakog intenziteta kroz 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 7 dana i slabog intenziteta kroz 28 dana. Nadalje, iz nalaza i mišljenja proizlazi kako je tužitelj trpio primarni inicijalni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan nakon štetnog događaja, a nakon toga je trpio sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana, slabog intenziteta u trajanju od 14 dana. Tužitelju je bila potrebna tuđa njega i pomoć kroz 14 dana i to prva dva dana po 2 sata, ostalih dana po 1 sat dnevno. Tuđa njega i pomoć sastojala se u pomaganju prilikom oblačenja odjeće, održavanja osobne higijene i ostalih aktivnosti kod samo zbrinjavanja. Vještak se nadalje u svom nalazu i mišljenju osvrće i na bolovanje na kojem je tužitelj bio, navodeći pri tome kako je bolovanje pravilno određeno od strane obiteljskog liječnika, prvenstveno radi ozljede koja je na desnoj šaci u području II.i III. prsta te ometa funkciju šake za 30% od pune aktivnosti.

22. Tuženik je podneskom od 23. listopada 2023. prigovorio nalazu i mišljenju liječnika vještaka u cijelosti, smatrajući da navedeni zaključak nije u skladu s priloženom medicinskom dokumentacijom i objektivnim zdravstvenim stanjem tužitelja kao i duljini liječenja istoga. Naime, u odnosu na zadobivenu tjelesnu ozljedu koja je bila lakše naravi i gdje su izostale trajne posljedice zbog kojih bi tužitelj bio onemogućen u obavljanju svakodnevnih obveza, tuženik posebno osporava ocjenu vještaka da je tuženiku bila potrebna tuđa pomoć i njega. Vezano uz pretrpljeni strah tužena također osporava s obzirom da se u konkretnom predmetu radi o tužitelju, policijskom službeniku koji je vrlo često izložen sličnim situacijama te je osposobljen za svladavanje osoba i fizičke kontakte s osobama te se u konkretnom slučaju ne može govoriti o strahu prilikom obavljanja svog redovnog 2 posla.

23. Vještak je dodatno saslušan na ročištu pred sudom te je u svom iskazu naveo kako u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja, a u odnosu prigovore tuženika ističe što se tiče dužine liječenja, dužina liječenja u nalazu je utvrđena u cijelosti i u skladu sa medicinskom dokumentacijom i prekida se zadnjim nalazom obavljenog kontrolnog pregleda u kirurškoj ambulanti kada se smatra da je liječenje završeno. Iako nalaz govori da je zaostala i dalje bolnost i otok desne šake. Strah je prvenstveno psihička kategorija utreniranost na strah ne postoji, prvenstveno ne kada govorimo o strahu odnosno brizi za ishod liječenja. Dužina tuđe njege i pomoći koncipirana je na osnovu nalaza funkcionalnosti ozljeđene šake, tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega jer se imobilizacija ne koristi u slučajevima kada nema prekida kontinuiteta koštanog tkiva (prijelom kosti), a tuđa pomoć i njega mu je bila potrebna zbog ispada funkcije dva prsta.

24. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka i isti ocjenjuje stručnim i nepristranim, izrađenim po pravilima struke. Vještak je na ročištu pred sudom dao usmeni nalaz i mišljenje u kojem je detaljno pojasnio mišljenje i odgovarao na pitanja tužitelja i tuženika.

25. Temeljem odredbe članka 1100. Zakona o obveznim odnosima (dalje ZOO) tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu. U slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisnu od naknade imovinske štete a i kad nje nema. Sud je pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanim fizičkih boli, pretrpljenog straha, umanjenu životne aktivnosti cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

26. Uvažavajući Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete (Vrhovni sud Republike Hrvatske 29.11.2002.g. i izmjenama Orijentacijskih kriterija od 05. 03. 2020. i 15. 06. 2020. - u daljnjem tekstu Orijentacijski kriteriji) ovaj sud na ime sveukupne štete imovinske i neimovinske dosudio iznos od ukupno 1.357,09 EUR.

27. Prema nalazu i mišljenju vještaka, a koji nalaz i mišljenje sudskog vještaka sud ocjenjuje stručnim i nepristranim i isti u cijelosti prihvaća, tužitelj je trpio tužitelj zbog štetnog događaja u kojem je sudjelovao trpio fizičke bolove jakog intenziteta kroz 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 7 dana i slabog intenziteta kroz 28 dana. Uvažavajući Orijentacijske kriterijie i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete (Vrhovni sud Republike Hrvatske 29.11.2002.g. i izmjenama Orijentacijskih kriterija od 05. 03. 2020. i 15. 06. 2020. - u daljnjem tekstu Orijentacijski kriteriji) ovaj sud smatra da tužitelj po tom vidu nematerijalne štete ima pravo na ukupan iznos od 770,46 eura, koliko je i tužitelj postavio u tužbenom zahtjevu.

28. Nadalje prema nalazu i mišljenju tužitelj je trpio primarni inicijalni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan nakon štetnog događaja, a nakon toga je trpio sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana, slabog intenziteta u trajanju od 14 dana, te sud smatra da tužitelj po tom vidu nematerijalne štete ima pravo na ukupan iznos od 530,89 eura

29. U odnosu na naknadu materijalne štete prema nalazu i mišljenu vještaka tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć. Ovaj sud je procijenio da je postavljeni tužbeni zahtjev za tužitelja od 55,74 eur pravična novčana naknada jer bi iznosila 3,4 eura po satu. Prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelju je bila potrebna tuđa njega i pomoć kroz 14 dana i to prva dva dana po 2 sata, ostalih dana po 1 sat dnevno. Tuđa njega i pomoć sastojala se u pomaganju prilikom oblačenja odjeće, održavanja osobne higijene i ostalih aktivnosti kod samo zbrinjavanja. Prilikom određivanja naknade štete sud je uzeo u obzir sve okolnosti.

30. Sud smatra neosnovanim prigovor tuženika da uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja te ozljede tužitelja nisu bile takvog intenziteta i trajanja, nisu ispunjene pretpostavke da bi se tužitelju mogla priznati pravična novčana naknada i primijenila odredba čl. 1100 ZOO-a. Naime, prema medicinskoj dokumentaciji u spisu nedvojbeno je da je tužitelj zadobio ozljede, a prema uvjerenju o neposobnosti za rad i liječnik obiteljske medicine je naveo da je očekivano vrijeme bolovanja 30 dana, a i u nalazu i mišljenju vještaka Dalibora Marića isti se osvrće i na bolovanje na kojem je tužitelj bio, navodeći pri tome kako je bolovanje pravilno određeno od strane obiteljskog liječnika, prvenstveno radi ozljede koja je na desnoj šaci u području II.i III. prsta te ometa funkciju šake za 30% od pune aktivnosti. Vještak je u nalazu i mišljenu utvrdio koliko su trajali bolovi za takve ozljede tužitelja te da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Nadalje i sam tužitelj u svom iskazu je naveo da nakon sat vremena od uhićenja počeo je osjećati bolove i nije mogao prste micati, osjetio je pucanje kože, a bile su i vidljive ogrebotine i pukotine na koži te je nakon toga otišao na Hitnu na pregled. Ozljede su bile prilično ozbiljne budući da se mjesec dana nalazio na bolovanju i dan danas osjeti posljedice te ozljede. Stoga je neosnovan prigovor tuženika da ozljede tužitelja nisu bile takvog intenziteta i trajanja da ispunjene pretpostavke da bi se tužitelju mogla priznati pravična novčana naknada.

31. Nadalje, neosnovan je i prigovor tuženika da se u konkretnom slučaju nikako ne može govoriti niti o tome da je tužitelj trpio strah prilikom obavljanja svog redovnog posla, odnosno prilikom postupanja prema RC, jer je tužitelj osposobljen za svladavanje osoba i za fizičke kontakte što je vidljivo iz toga što je nakon zadobivenog udarca savladao RC. Naime, iako u konkretnom slučaju tužitelj zaista je policijski službenik te je povredu zadobio obavljajući svoju redovnu dužnost i policijski službenici često jesu izloženi povećanom riziku, ugrozi svoje sigurnosti te je za obavljanje tog posla nužna određena obučenost za poslove povećanog rizika. Međutim, to nikako ne može značiti da tužitelj nije mogao osjećati strah prilikom štetnog događaja. Naime, kako je utvrđeno i presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj: K-348/2024-5 od 28. siječnja 2025. utvrđeno je da je RC proglašen krivim za kazneno djelo protiv javnog reda – prisila prema službenoj osobi, opisano u članku 314. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona. Dakle, tužitelj je bio oštećenik u kaznenom djelu prilikom kojeg je zadobio ozljede, što je utvrdio i vještak i nikako se ne može smatrati da bi tužitelj samim time što je obučen za poslove policajca bio spreman da bude žrtva/ oštećenik kaznenog djela prema njemu i pri tome ne bi osjećao strah. Tužitelj je u svom iskazu naveo kako je osjetio strah i to jer je to bila u 7 godina prva intervencija u kojoj je netko na taj način odmah reagirao da ga nakon prve rečenice lupi i nastavi pružati aktivan otpor. I vještak je u svom nalazu i mišljenu naveo da je tužitelj trpio primarni inicijalni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan nakon štetnog događaja, a nakon toga je trpio sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana, slabog intenziteta u trajanju od 14 dana.

32. Nadalje, sud smatra neosnovanim i navode u podnesku umješača od 20. listopada 2023. u kojem navodi kako nema osnove za tužbu i da nije napao tužitelja. Naime, pravomoćnom presudom u kaznenom postupku Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj: K-348/2024-5 od 28. siječnja 2025. ( pravomoćna 28. siječnja 2025. utvrđeno je kako je tužitelj zadobio ozljede upravo na način kako je navedeno u tužbi.

33. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO-a prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Na navedeni glavnični iznos od tužitelju osnovom odredbe članka 29. st. 1. ZOO-a pripada pravo na isplatu zakonske zatezne kamate, po stopi propisanoj odredbama članka 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a. Na neimovinsku štetu s osnova povrede prava osobnosti zatezna kamata sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno tužbe, a na imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a od dana nastanka štete, slijedom čega tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na iznos od 1.301,35 eura od 30. ožujka 2023. ( dan podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora) a na iznos od 55,74 EUR tekućim od dana presuđenja do isplate.

34. Tužitelj je uspio u cijelosti s tužbenim zahtjevom, a sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Troškovi postupka odmjereni su prema vrijednosti predmeta spora, troškovniku punomoćnika i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( "Narodne novine" br. 138/2023). U ovome predmetu vrijednost predmeta spora se mijenjala tijekom postupka tako da je od podnošenja tužbe bila označena na 2.199,09 EUR, a u trenutku zaključenja glavne rasprave nakon uređenja tužbenog zahtjeva nakon vještačenja podneskom tužitelja od 18. listopada 2023. je iznosila 1.357,09 eura. Međutim, tužitelj je u ovoj parnici u cijelosti uspio sa osnovom tužbenog zahtjeva, bez obzira na visinu dosuđenog iznosa, a zbog čega tuženici nisu nastali posebni troškovi. Prilikom određivanja troškova postupka, iste treba ocjenjivati ne samo kvantitativno, nego i kvalitativno, te imati u vidu u koju svrhu su bili nužni troškovi postupka, odnosno što je u postupku bilo sporno. Ukoliko je najveći dio troškova postupka ili barem veći dio istih ostvaren radi protivljenja osnovi tužbe, onda visina tih troškova nije u svezi sa uspjehom jer bi oni morali biti ostvareni bez obzira na visinu tužbenog zahtjeva s kojim je tužitelj uspio. Kako je iz predmetnog spisa razvidno da su radnje tužitelja za koje traži naknadu troškova od tuženice prema specificiranom troškovniku, poduzete upravo u pravcu dokazivanja osnova, osim troškova medicinskog vještačenja, koji troškovi se i inače priznaju u cijelosti bez obzira na uspjeh stranke u parnici, valjalo je tužitelju zatražene troškove, a koji su osnovani, dosuditi u punim iznosima, jer su oni također bili potrebni bez obzira na uspjeh tužitelja u parnici (predmet Klauz protiv Hrvatske, br. 28963/10, Presuda ESLJP od 18. srpnja 2013. godine).Trošak tužitelja sastoji se od sastava tužbe po tbr. 7/1 OT u iznosu od 200,00 EUR, prijedloga za mirno rješenje spora po tbr. 7/8 OT u iznosu od 200,00 EUR, sastava podnesaka od 12. rujna 2023., 24. listopada 2023., 19. listopada 2023. po tbr. 8/1 OT u iznosima od po 200,00EUR, dakle ukupno 600,00 EUR, sastava podnesaka od 5. prosinca 2023. po tbr. 8/2 OT u iznosu od 200,00 EUR, zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištima održanim 29. rujna 2023., 24. listopada 2023., 12. lipnja 2025. i 1. kolovoza 2025. po tbr. 9/1 OT u iznosima od po 200,00 EUR, dakle ukupno 600,00 EUR, pristupa na ročište za objavu presude po tbr. 9/3 OT u iznosu od 100EUR, pdv u iznosu od 525,00 EUR, troška medicinskog vještačenja u iznosu od 280,00 EUR, a što sve ukupno iznosi 2.905,00 EUR, koji trošak je u cijelosti osnovan i u skladu sa OT, pa ga je tužitelju valjalo dosuditi. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 12. lipnja 2025. budući da je u istom samo izmijenio oznaku valute u tužbenom zahtjevu i uskladio zakonske odredbe o zakonskim zateznim kamatama, a što je mogao uraditi i na ročištu koje se održalo 12. lipnja 2025.

35. Tužitelj i tuženica su oslobođeni plaćanja sudskih pristojbi u ovome postupku temeljem čl. 16. st. 1. toč. 3. i toč. 1. Zakona o sudskim pristojbama (N.N.

74/95, 57/96, 137/02, (26/03), 125/11, 112/12, 157/13).

36. Slijedom svega naprijed izloženog, odlučeno je kao u izreci presude.

Slavonski Brod, 12. rujna  2025.

Sutkinja

Miranda Gavrić Jularić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest dana od dana objave presude, putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelj po punomoćniku

2. Tuženik po punomoćniku

3. Umješač RC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]