REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] T 5

Poslovni broj: Us I-1207/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Mariji Renner Jakovljević, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Jakić, u upravnom sporu tužiteljice TD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove profesionalne bolesti, 11. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/25-01/187, URBROJ: 338-01-06-05-25-04 od 7. svibnja 2025. te vraćanja predmeta tuženiku na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/25-01/187, URBROJ: 338-01-06-05-25-04 od 7. svibnja 2025. odbijena je žalba tužiteljice i potvrđeno je rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka, KLASA: UP/I-502- 03/24-04/5009, URBROJ: 338-08-02-01-25-2 od 10. veljače 2025. kojim je u tč. I. izreke odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanje profesionalne bolesti i prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s te osnove, te joj se bolest dijagnoze Tenosinovitis stiloidnog nastavka radijusa (de Quervain) šifre M65.4. i Arthrosis articuli carpometacarpalis pollicis primaria bilateralis šifra M18.0. ne priznaju profesionalnom bolešću. U tč. II. izreke rješenja u svezi navedenih dijagnoza iz tč. I. izreke rješenja, tužiteljici se ne priznaju niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove profesionalne bolesti, dok je u tč. III. izreke rješenja određeno da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

2. Osporavajući zakonitost citiranog rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/25-01/187, URBROJ: 338-01- 06-05-25-04 od 7. svibnja 2025., tužiteljica je pravovremeno podnijela tužbu, koja je kod ovog suda zaprimljena 11. lipnja 2025. pod gore navedenim poslovnim brojem, a u kojoj je tužiteljica u bitnome navela, da je suprotno mišljenju tuženika zbog teškog i neprilagođenog fizičkog rada na poslu zadobila navedene dijagnoze Tenosinovitis stiloidnog nastavka radijusa (de Quervain) šifre M65.4. i Arthrosis articuli carpometacarpalis pollicis primaria bilateralis šifra M18.0. i zasigurno da nije dobila navedene bolesti zbog nekih drugih čimbenika poput dizanja mobitela. Istaknula je, da nikad nitko nije niti bio niti vidio posao koji obavlja pa iz sadržaja tužbe proizlazi kako tužiteljica predlaže da se poništi osporavano rješenje tuženika od 7. svibnja 2025. i predmet vrati tuženiku na ponovan postupak.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu zaprimljenim kod ovoga Suda 9. srpnja 2025. u bitnome ponovio navode koje je istaknuo u obrazloženju osporavanog rješenja predlažući da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, istaknuvši da se osporavano rješenje tuženika temelji na nalazu, mišljenju i ocjeni Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 20. ožujka 2025. koje je uvažilo mišljenje specijaliste medicine rada i sporta Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 3. listopada 2024., a koje je utvrdilo, da kod tužiteljice za zatražene dijagnoze M65.4. i M18.0. nije potvrđena profesionalna etiologija te se ne mogu priznati profesionalnim bolestima, dok da nije sporno da su kod tužiteljice napori na radnom mjestu nedvojbeno jedan od čimbenika koji sinergistički doprinose bržem razvoju i akutnim egzacerbacijama bolesti ali nisu jedini i isključivi čimbenik njihova nastanka da bi se potvrdila profesionalna etiologija ovih bolesti, jer profesionalne bolesti nastaju kao izravna i isključiva posljedica djelovanja radnih uvjeta i nemaju osim navedenog drugog uzročnog čimbenika.

4. U ovom upravnom sporu, 28. kolovoza 2025. održano je ročište za raspravu u prisutnosti tužiteljice i službene osobe tuženika pa je strankama u skladu sa odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24 u nastavku teksta ZUS) dana mogućnosti izjasniti se o svim zahtjevima navodima te činjeničnim i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje ovog upravnog spora.

5. Na istom ročištu za raspravu stranke su u cijelosti ostale kod svih svojih navoda iznesenih tijekom upravnog spora, nakon čega je tužiteljica od strane Suda upoznata da može u ovom upravnom sporu predložiti izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po neovisnom sudskom vještaku, na okolnost utvrđivanja odlučnih medicinskih činjenica bitnih za rješavanje ovog upravnog spora, odnosno na okolnost mogu li se dijagnoze Tenosinovitis stiloidnog nastavka radijusa (de Quervain) (šifra M65.4.) i Arthrosis articuli carpometacarpalis pollicis primaria bilateralis (šifra M18.0.) priznati profesionalnom bolešću, a na što je tužiteljica navela kako moli kraći rok za očitovanje u svezi s navedenim, slijedom čega je raspravnim rješenjem Suda tužiteljici dodijeljen kraći rok za očitovanje o navedenom dokaznom prijedlogu te je ročište odgođeno, a iduće je zakazano za 4. rujna 2025.

6. Na idućem ročištu za raspravu održanom 4. rujna 2025. u prisutnosti službene osobe tuženika, a u odsutnosti uredno pozvane tužiteljice na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, u nastavku teksta ZUS) u svezi s čl. 89. st. 4. ZUS-a, utvrđeno je, da je tužiteljica ispričala izostanak s zakazanog ročišta u podnesku zaprimljenom elektroničkim putem prije samog održavanja ročišta navodeći da ne može prisustvovati istom te nije u mogućnosti platiti sudskog vještaka. Na istom ročištu za raspravu izveden je dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora, kao i u onu koja prileži spisu predmeta upravnog postupka te je rasprava zaključena.

7. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora, kao i u onu koja prileži spisu predmeta upravnog postupka utvrđeno je, da je postupak utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti na temelju gore navedene dvije dijagnoze za tužiteljicu pokrenut 26. ožujka 2024., osnovom zaprimljene prijave poslodavca od 19. ožujka 2024. i podataka ispunjenih o profesionalnoj bolesti od izabrane doktorice opće obiteljske medicine SD, dr. med., popunjene dana 25. ožujka 2024. u kojoj navodi dijagnoze šifre prema MKB-10 klasifikaciji: M65.4. i M18.0.

8. Prema zaključku o profesionalnoj bolesti dr. ND, dr. med., specijalistice medicine rada i sporta Doma zdravlja primorsko-goranske županije od 12. ožujka 2024., vezano uz dijagnoze M65.4. i M18.0. u predmetnom slučaju radi se o profesionalnom oboljenju po točki 41. Liste o profesionalnim bolestima.

9. Iz izjave tužiteljice od 1. lipnja 2017. o okolnostima nastanka profesionalne bolesti proizlazi, da 25 godina radi u ugostiteljstvu i to na početku kao konobarica, a nakon toga kao sobarica i da su se prilikom bavljenja poslova iz opisa njezinih radnih mjesta pojavile zdravstvene tegobe s kralježnicom, a potom i rukama, zbog čega je imala više operativnih zahvata na ruci te da više nije sposobna za obavljanje fizičkog rada,a prema izjavi poslodavca od 26. rujna 2024., tužiteljica je od 2017. zaposlena na poslovima radnog mjesta sobarice i uz izjavu, poslodavac je dostavio podatke o tužiteljičinim satima rada u svakoj godini (redovni rad), kao i detaljan tablični opis poslova radnog mjesta sobarice.

10. Utvrđeno je, da je sukladno čl. 55. st. 2. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti („Narodne novine“ broj 74/14, 154/14, 59/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19, 22/20, 39/20 i 2/22 u nastavku teksta Pravilnik) zatraženo medicinsko vještačenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu te je prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 3. listopada 2024. temeljenom na medicinskoj dokumentaciji, uzimajući u obzir zakonsku definiciju profesionalne bolesti, kao i broj dana odsustva s posla, vrijeme kada su nastale prijavljene bolesti te uvažavajući zdravstveno-stručnu literaturu o prirodi nastanka tih bolesti, specijalist medicine rada i sporta TDH, dr. med. ocijenila, da se dijagnoze M65.4. i M18.0. ne mogu priznati kao profesionalne bolesti pa je temeljem navedenog mišljenja doneseno prvostupanjsko rješenje od 10. veljače 2025., protiv kojeg je tužiteljica izjavila žalbu, a o kojoj je odlučeno ovdje osporavanim rješenjem tuženika od 7. svibnja 2025., sve nakon što je u žalbenom postupku pribavljen nalaz, mišljenje i ocjena Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 20. ožujka 2025., a prema kojem je uvažavajući mišljenje specijalistice medicine rada i sporta Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 3. listopada 2024. isto Povjerenstvo Direkcije Zavoda utvrdilo, da su kod tužiteljice napori na radnom mjestu nedvojbeno jedan od čimbenika koji sinergistički doprinose bržem razvoju i akutnim egzacerbacijama bolesti ali da nisu jedini i isključivi čimbenik njihova nastanka da bi se potvrdila profesionalna etiologija ovih bolesti, jer profesionalne bolesti nastaju kao izravna, isključiva posljedica djelovanja radnih uvjeta i nemaju osim navedenog, drugog uzročnog čimbenika.

11. Utvrđeno je, da je osporavajući zakonitost rješenja tuženika tužiteljica pokrenula upravni spor, koji se pred ovim sudom vodi pod gore navedenim poslovnim brojem.

12. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, ovaj sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

13. Prema odredbi članka 17. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine", broj 80/13. , 137/13.,98/19. i 33/22 u daljnjem tekstu: Zakon), prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, uključujući i prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, prema istom Zakonu obuhvaćaju: 1 . pravo na zdravstvenu zaštitu, 2 pravo na novčane naknade.

14. Prema odredbi članka 68. Zakona profesionalne bolesti prema Zakonu su bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se posebnim zakonom.

15. Prema odredbi članka 69. Zakona osiguranicima iz članka 7.stavka 1 . točke 10. istog Zakona te osiguranicima iz članka 7. stavka 1 . točaka 13.,16.,17. i 19. istog Zakona prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se i u slučaju profesionalne bolesti ako su bili izloženi fibrogenim prašinama ili karcinogenima kao radnici kod pravnih ili fizičkih osoba s registriranom djelatnošću u Republici Hrvatskoj.

16. Osiguranicima iz stavka 1 . istog članka u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osiguravaju se zdravstveni pregledi i nakon prestanka rada u slučaju izloženosti fibrogenim prašinama ili karcinogenima.

17. Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju uređuju se prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti koje obuhvaćaju i mjere specifične zdravstvene zaštite radnika, postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti te postupak utvrđivanja i priznavanja druge/drugih bolesti kao posljedice već priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti osiguranih osoba, kao i opseg prava, uvjeti i način njihovog ostvarivanja.

18. Prema odredbi članka 38. Pravilnika profesionalna bolest može se priznati osiguraniku iz članka 7. stavka 4. Zakona, osiguranoj osobi iz članka 16. Zakona te osiguraniku iz članka 69. stavka 1 . Zakona kod kojih je došlo do bolesti u smislu članka 68. Zakona.

19. Prema odredbi članka 39. Pravilnika u postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni regionalni ured Zavoda odnosno nadležna područna služba Zavoda postupat će u skladu s propisima o zaštiti na radu, drugim propisima, te odredbama Zakona i ovog Pravilnika.

20. Prema odredbi članka 40. stavka 1 . Pravilnika postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest pokreće se podnošenjem prijave o ozljedi na radu odnosno profesionalnoj bolesti sukladno članku 128. Zakona.

21. Prema stavku 2. članka 40. Pravilnika postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest pokrenut će se pri nadležnom regionalnom uredu Zavoda odnosno nadležnoj područnoj službi Zavoda, prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe na [adresa] zahtjev ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe, odnosno člana obitelji u slučaju smrti osigurane osobe, kojoj se prema Zakonu osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

22. Člankom 41. Pravilnika određeno je kako se Prijava o profesionalnoj bolesti podnosi na tiskanicama „Prijava o profesionalnoj bolesti”, čiji je oblik i sadržaj tiskan uz isti Pravilnik i čini njegov sastavni dio. Uz prijavu se obvezno prilaže medicinska i druga dokumentacija kojom se može dokazati da je nastanak bolesti i mjesto nastanka bolesti uzročno-posljedično vezano uz obvezu i proces rada, odnosno obavljanja djelatnosti, kao i druge okolnosti utvrđene Zakonom.

23. Člankom 45. Pravilnika određeno je kako se prijava podnosi regionalnom uredu odnosno područnoj službi Zavoda prema mjestu prebivališta ili boravišta osigurane osobe, a može i regionalnom uredu odnosno područnoj službi Zavoda na području kojeg je sjedište poslodavca.

24. Prema odredbi članka 130. Zakona, a vezano uz odredbu članka 47. stavka 1. podstavka 2. Pravilnika određeno je kako se Prijava o profesionalnoj bolesti podnosi u roku od 8 dana od dana kada je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora specijaliste medicine rada u privatnoj praksi uključenih u mrežu ugovornih subjekata medicine rada, kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest.

25. Prema članku 47. stavku 2. Pravilnika osigurana osoba za koju Zavodu nije podnesena prijava u roku od 3 godine od isteka roka iz st. 1. ovog članka gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti od strane Zavoda.

26. Prema odredbi članka 49. stavka 2. Pravilnika u postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja profesionalne bolesti obvezno se pribavlja mišljenje nadležnog doktora specijaliste medicine rada i Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

27. Članak 55. Pravilnika, određuje da se u postupku priznavanja profesionalne bolesti obvezno pribavlja nalaz, mišljenje i ocjena Liječničkog povjerenstva Zavoda, sukladno članku 127. stavku 2. Zakona, da li se radi o oštećenju zdravija označenom određenom dijagnozom/dijagnozama po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti kao posljedici koja je s medicinskog stajališta uzročno-posljedično povezano s priznatom ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolešću i da se radi utvrđivanja činjenica u postupku iz članka 54. tog Pravilnika, može se tražiti i mišljenje nadležnog doktora specijaliste medicine rada kao i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

28. Člankom 129. stavkom 1. i 2. Zakona propisano je, da se o priznavanju ozljede na radu i profesionalne bolesti u pravilu odlučuje bez donošenja pisanog rješenja, ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu odnosno profesionalnoj bolesti, a iznimno Zavod obavezno donosi rješenje u slučaju nepriznavanja ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te kada odlučuje o priznavanju ozljede na radu iii profesionalne bolesti na osnovi zahtjeva osigurane osobe, odnosno člana obitelji osigurane osobe u slučaju smrti osigurane osobe.

"

29. Prema Zakonu o listi profesionalnih bolesti („Narodne novine , br. 162/98 i 107/07.) profesionalnom bolešću smatra se bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada Vili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.

30. Naime, prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu proizlazi, da je tužiteljica rođena **.**.1967., srednje je stručne spreme, po zanimanju konobar, zaposlena u Liburnija rivijera hoteli d.d., od 1. srpnja 2000. do 16. rujna 2014. radila kao konobarica, a od 17. rujna 2014. kao sobarica i nalazi se od 17. svibnja 2021. na bolovanju, koje i dalje traje.

31. Utvrđeno je, da je 10. srpnja 2017. tužiteljici priznata profesionalna bolest pod dijagnozom Sy canalis carpalis bill. šifre G56.0., a tijekom 2017. tužiteljica je radila 416,25 sati od ukupno 2088 sati, 2018. 777,5 sati od ukupno od 2080 sati, 2019. 839 sati od ukupno 2088 sati, te 2020. 1280 sati od ukupno 2080 sati, a 2021. 130 sati od ukupno 2080 i od tada je na bolovanju.

32. Nastavno, u upitnici upućenoj Liječničkom povjerenstvu Zavoda od 23. veljače 2023. traži se za tužiteljicu priznavanja profesionalne bolesti dijagnoze M65.4. i M18.0., gdje je tužiteljici dijagnoza Tenosinovitis stiloidnog nastavka radijusa postavljena 2019., a dijagnoza obostrana primarna artroza prvog karpometakarpalnog kanala u siječnju 2023.

33. Artroza prvog karpometakarpalnog zgloba je degenerativna bolest i takve bolesti se smatraju bolestima vezanim uz rad, multifaktorijalnim bolestima koje prije ili kasnije nastanu neovisno o radnim opterećenjima, pri čemu rad na pojedinim radnim mjestima može samo ubrzati razvoj te bolesti, a navedeno da potvrđuje relevantna medicinska literatura prema kojoj su rizični faktori za razvoj bolesti genetske predispozicije, ženski spol, hormonski status, debljina, prijašnja trauma, upalna bolest zglobova te pojačana mobilnost zglobova, a zahtjevi na radnom mjestu u smislu ponavljajućih opterećenja mogu dovesti do bržeg nastanka simptoma bolesti te do pogoršanja bolesti ali se ne mogu smatrati jedinim uzročnikom ove bolesti, dok znanstvena i stručna medicinska literatura navodi da je za Queravainovu bolest vrlo teško dokazati profesionalnu etiologiju jer neprofesionalni faktori kao što su godine života, ženski spol, hormonski status, anatomske varijacije u području tetive palca te opterećenje ruku u svakodnevnom životu imaju značajnu ulogu u nastanku navedene bolesti.

34. Uzimajući u obzir broj dana odsustva s posla, vrijeme kada su nastale prijavljene bolesti te uvažavajući znanstvenu i stručnu literaturu o prirodi nastanka tih bolesti dijagnoze šifre M65.4. i M18.0. se ne mogu priznati kao profesionalne bolesti pa niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove profesionalne bolesti, jer zakonodavstvo definira da se profesionalnom bolešću može smatrati profesionalna bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno da je štetnost ili napor na radnom mjestu isključivo ili barem najveći uzročnik zdravstvenih tegoba, a što u slučaju navedenih bolesti nije slučaj, jer prema nalazu, mišljenju i ocjeni Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 20. ožujka 2025. proizlazi, da kod tužiteljice su napori na radnom mjestu jedan o čimbenika koji sinergistički doprinose bržem razvoju i akutnim egzacerbacijama bolesti ali nisu jedini i isključivi čimbenik njihova nastanka da bi se potvrdila profesionalna etiologija bolesti, jer profesionalne bolesti nastaju kao izravna, isključiva posljedica djelovanja radnih uvjeta i nemaju osim navedenog drugog uzročnog čimbenika.

35. Imajući u vidu da tužiteljica u ovom upravnom sporu nije dokazala da su odlučne medicinske činjenice utvrđene u nalazu, mišljenju i ocjeni Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda pogrešno utvrđene, odnosno nije dokazala osnovanost svojih navoda, to je ovaj sud u cijelosti poklonio vjeru nalazu i mišljenju i ocijeni Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 20. ožujka 2025. koje je u cijelosti prihvatilo mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 3. listopada 2024., jer tužiteljica nije dokazala da bi joj se navedene dijagnoze M65.4. i M18.0. trebale priznati profesionalnom bolešću, a u svezi s tim i prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove profesionalne bolesti.

36. Nalaz, mišljenje i ocjena Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda je obrazložena i sastavljena u skladu s odredbama Pravilnika pa je po mišljenju Suda mogla poslužiti tuženiku za donošenje zakonitog rješenja, slijedom čega je na temelju čl. 116. st.1. ZUS-a odlučeno kao u izreci ove presude.

U Rijeci 11. rujna 2025.

Sutkinja

Marija Renner Jakovljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- tužiteljici TD iz [adresa]

- tuženiku Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Direkciji, Zagreb,

Margaretska 3