Poslovni broj: P-296/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku – Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Gugić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: FN (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Gorana Roso, odvjetnica u Splitu, Lička 6 B, protiv tuženika: KN (Tonči) Milina (OIB iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Vinka Nobilo, odvjetnica u Zagrebu, Amruševa 7/1, kao preuzimatelja postupka iza smrti F“ Milina (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave zaključene na ročištu 28. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja, a u odsutnosti uredno obaviještene punomoćnice tuženika, na ročištu radi objave, 12. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj FN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik za cijelo na suvlasničkom dijelu tužene FNC “ Lave “ Milina rođ. Nobilo, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] od 125/482 cijelog čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je ovlašten na temelju ove presude zatražiti i izvršiti uknjižbu prava suvlasništva na svoje ime na suvlasničkom dijelu tužene FNC “ Lave “ Milina rođ. Nobilo, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] od 125/482 cijelog čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tužene K rođ. Nobilo, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Nalaže se tuženoj nadoknaditi tužitelju trošak ovog parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.500,00 eur (tisuću i petsto eura), sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata na referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je u ovom sudu zaprimljena 8. siječnja 2024. navodi se da je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik za cijelo nekretnine zemljišno knjižne oznake kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Inače da je tužitelj 13. prosinca 2023. zaprimio Rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli od 30. studenog 2023. kojim se prekida izvanparnični postupak, te je upućen na pokretanje parnice radi utvrđenja vlasničkog udjela. Predmetnu nekretninu da je tužitelj dobio nasljeđivanjem od članova obitelji, dok je upis suvlasništva tuženice ČN“, rođ. Nobilo pogrešan time da imenovana nema nikakva prava na predmetnoj nekretnini.

2. U odgovoru na tužbu koji je zaprimljen 20. ožujka 2024. tuženica ĐN osporila je tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti. Prije svega tuženica osporava tvrdnju tužitelja da je on „stvarni vlasnik i posjednik za cijelo“ nekretnine zemljišnoknjižne oznake kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Naime, da je tuženica predmetnu nekretninu zemljišnoknjižne oznake kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] stekla temeljem Ugovora o darovanju od 30. srpnja 1998. od darovatelja IN pok. ĆN iz [adresa], te je Rješenjem Općinskog suda u Korčuli broj Z-1036/06 od 13. rujna 2006. uknjižila svoje pravo vlasništva na toj zemljišnoknjižnoj čestici u cijelosti (11568m2). Imenovani prednik tuženice MN iz [adresa] predmetnu nekretninu da je stekao 1977. nasljeđivanjem od svog oca ĆN. Potom tuženica iznosi slijed upisa posjeda u katastarskom operatu u odnosu na utuženu nekretninu. Nakon uknjižbe predmetne nekretnine u cijelosti na svoje ime (darovnim ugovorom od brata), da su tuženica i njezina obitelj utvrdili da je tužitelj (vjerojatno) greškom u postupku koji se pred Općinskim sudom u Korčuli pod brojem P-280/90 po tužbi tužitelja IN pok. ĆN (prednika tužene), priznao IN pok. ĆN pravo vlasništva na cijeloj površini čest. zem. [katastarska čestica]. Temeljem obiteljskih saznanja i posjedovnih promjena za predmetnu česticu, tuženica je znala da je obitelj KNC (oca tužene) stvarno posjedovala i bila vlasnica ove čestice u površini od 3000 m2, a obitelj FN u površini od 8568 m2. Upravo radi iznesenog kao i činjenice da se radi o maloj sredini u kojoj građani dobro znaju tko je posjedovao i bio vlasnik kojih zemljišta, tužena je poslala svojeg sina ŽN da obavijesti tužitelja da će mu ona izdati očitovanje kako bi se ispravila nepravda, tj. kako bi se on uknjižio kao vlasnik površine od 8568 m2 čest. zem. [katastarska čestica], zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju je koristila njegova obitelj oduvijek. Kako je rekla, tako je i učinila 2010. kada je potpisala tabularnu izjavu u korist tužitelja. Tužitelj nije, niti može biti „stvarni vlasnik i posjednik za cijelo“ površine od 3000 m2 čest. zem. [katastarska čestica], zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene. Tužitelj zna da nije, niti je ikada mogao posjedovati taj dio predmetne čestice kao vlasnik. Tužitelj je znao i morao znati da nije vlasnik, jer je znao i morao znati da je vlasnica površine od 3000 m2 čest. zem. [katastarska čestica], zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tužena i ova tužba je nezakoniti pokušaj tužitelja da stekne nešto što mu po zakonu ne pripada. Slijedom iznesenog, tuženica predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti i obvezati tužitelja da joj naknadi parnične troškove.

3. Očitujući se na navode iz odgovora na tužbu, tužitelj u podnesku zaprimljenom 27. svibnja 2024. ustraje u svojim navodima kako je predmetnu nekretninu stekao nasljedstvom i diobom u svojoj obitelji. Kronologija vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini da je slijedeća: Djed tužitelja pok. ČNC je cca 1930 g. kupio predmetnu nekretninu u ukupnoj kvadraturi 11568 m2 (ugovor se nalazi u arhivi Grada Korčule – zatražen je, dostaviti će se po pribavi). Djed tužitelja po kupoprodaji ulazi u posjed i obrađuje zemlju. Pok. SN je naslijedila kćer AN (teta tužitelja) i sin RN (stric tužitelja). Otac tužitelja pok. BN (treće dijete SN) nije nadživio oca (poginuo je u II svjetskom ratu) te po načelu reprezentacije na nasljedstvo iza smrti pok. SN su pozvana djeca pok. BN i to tužitelj FN te CN (sestra tužitelja) i EN (sestra tužitelja). Pok. AN se nije udala, nije imala djece i svu imovinu da ostavila tužitelju. RN se nije oženio, nije imao djece, a svu svoju imovinu da je ostavio tužitelju. Na utuženoj nekretnini da se nalaze masline koje obrađuje isključivo tužitelj i njegova obitelj. Prilikom izdavanja tabularne izjave tužitelj kao neuka osoba nije shvatio da mu se vraća u vlasništvo samo dio njegove zemlje premetne čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], već je mislio da mu se vraća cijela zemlja s kojim uvjerenje je ostao sve dok nije dobio prijedlog za razvrgnuće naslovnog suda pod posl. br. R1-115/2023. Nadalje 3000 m2 na koje je upisana tužena su vlasništvo tužitelja, dok se 3000 m2 koje tužena navodi kao svoje vlasništvo nalaze na nekretnini različite katastarske oznake koja se nalazi neposredno uz predmetno zemljište.

4. U podnesku od 25. lipnja 2024. tuženica osporava navode tužitelja vezano za pravni slijed kojeg navodi, jer ničim nije dokazano. Tužena osporava sve navode vezano na tvrdnje tužitelja o nasljeđivanju predmetnog zemljišta/nekretnine u vlasništvu tužene, a kako on to navodi u podnesku od 26. svibnja 2024. Neosnovan da je i ničim dokazan navod tužitelja o događanju iz 2010. godine, s posebnim naglaskom da prigovor „neuke osobe“ nije, niti može biti relevantan. Nadalje, neistinit je navod tužitelja da nije upoznat sa stanjem zemljišnih knjiga vezano za spornu nekretninu u vlasništvu tužene. Tužitelj je znao da je predmetna nekretnina u vlasništvu tuženice, ne samo jer mu je tuženica izdala tabularnu izjavu 2010. pa je logično da je znao i morao znati o vlasništvu tužene na predmetnom zemljištu, ali s druge strane „uvjerenje“ tužitelja da je vlasnik nekretnine koja je vlasništvo tužene i činjenica da je to vlasništvo upisano u zemljišnim knjigama na ime tuženice, ni na koji način ne može dovesti u pitanje to njezino vlasništvo. Neosnovan da je i navod tužitelja da je „3000 m2 na koje je upisana tužena vlasništvo tužitelja, dok se 3000 m2 koje tužena navodi kao svoje vlasništvo nalazi na drugoj čestici zem. koja se nalazi neposredno uz predmetno zemljište“. Ovaj navod tužitelja je neosnovan i suprotan dokumentaciji (izvatku iz zemljišnih knjiga i katastra) dostavljenoj uz odgovor na tužbu, a sve kako je tužena obrazložila u tom odgovoru na tužbu. Ova tvrdnja tužitelja pravno je neosnovana i ničim dokazana. Nasuprot navodima tužitelja ističe se i kako je tuženica posjednica i vlasnica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 3000 m2, i u naravi se radi o površini zemljišta s južne strane predmetne čestice, u naravi šuma (crnogorica i bor), pa je neistinit navod tužitelja da se na cijeloj čestici nalaze „masline koje obrađuje isključivo tužitelj“.

5. U podnesku zaprimljenom neposredno prije pripremnog ročišta 22. kolovoza 2024. tužitelj opetovano dopunjuje činjenične navode tužbe pa tako tvrdi da je na temelju Presude izvršena kod Općinskog suda u Korčuli pod posl. br. Z-970/98 uknjižba prava vlasništva predmetne nekretnine na ime pravnog prednika tužene – GN pok. ĆN. Kad se tuženica upisala u zemljišnu knjigu za k. o. [katastarska općina] kao vlasnica za cijelo predmetne nekretnine ista je izdala ovdje tužitelju Tabularnu izjavu kojom je dopustila tužitelju uknjižbu prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini za 357/482 dijela cijelog pri čemu je jasno navela kako se ovdje tužitelj gore cit. tužbi „ nije protivio iz neznanja i zablude“. Točno je da u vrijeme kako donošenja cit. presude tako i u vrijeme potpisivanja cit. Tabularne izjave ovdje tužitelj nije bio „just„ za rasuđivanje što bi imalo proizlaziti iz medicinske dokumentacije tužitelja koja se dostavlja uz ovaj podnesak. Kako bi se razjasnile okolnosti zašto se tužitelj nije protivio tužbi u gore cit. predmetu Općinskog suda u Korčuli posl. br. P-280/90 te zašto je potpisao predmetnu Tabularnu izjavu kojom mu ovdje tužena ne vraća zemljište za cijelo predlaže se saslušati svjedoke iz podneska tužitelja od dana 26. svibnja 2024. g. te provesti medicinsko vještačenje tužitelja uz pribavu njegovog medicinskog kartona po vještaku psihijatru koji bi utvrđivao psihičko stanje tužitelja za vrijeme trajanja gore cit. sudskog postupka te u vrijeme potpisivanja Tabularne izjave.

6. U postupku je utvrđeno da je tuženica preminula nakon podnošenja tužbe pa je pozivom na odredbu čl. 221. st. 1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – u daljnjem tekstu ZPP) rješenjem ovog suda P-12/2024 od 28. siječnja 2025. utvrđen prekid postupka. Iz smrtovnice izdane od Dubrovačko-neretvanske županije, Matičnog ureda Korčula KLASA: 223-04/25-003/9, URBROJ: 2117-07-07-25-1 od 28. siječnja 2025. proizlazi da je nasljednikom tuženice utvrđen KN. Potonji je podneskom od 14. ožujka 2025. preuzeo postupak koji je potom nastavljen pod Poslovni broj P- 296/2025.

7. Po zaključenju prethodnog postupka sud je proveo dokaz čitanjem isprava priloženih spisu, uviđajem na licu mjesta uz prisustvo mjernika vještaka Martine Nazifovski, dipl. ing. geod. u GeoTAG d.o.o., Korčula, saslušanjem svjedoka NN pok. Č, ĐNC, INC pok. ČNC, VN pok. VN, JN, ŠN pok. ZN i LN pok. Đ te uvidom u ovosudni spis Poslovni broj R1-115/2023 i spis Općinskog suda u Korčuli posl. br. P-280/90. Sud nije provodio medicinskog vještačenja na okolnosti zdravstvenog stanja samog tužitelja jer rezultati takvih dokaza nisu odlučni u ovoj pravnoj stvari radi utvrđenja prava vlasništva na temelju, kako se to u tužbi navodi, nasljeđivanja i diobe u obitelji tužitelja.

8. Ocjenom svih izvedenih dokaza zajedno i svakog izvedenog dokaza posebno, ovaj sud drži da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

9. Predmet postupka jest deklaratorni zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva, točnije rečeno suvlasništva za 125/482 dijela nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja poljoprivredno zemljište u predjelu "Soline" položeno u k. o. [katastarska općina], kao i kondemnatorni zahtjev za trpljenje uknjižbe svog prava suvlasništva od strane tuženika.

10. Analizom sadržaja spisu priložene materijalne dokumentacije u postupku je utvrđeno sljedeće činjenično stanje:

- da je utužena nekretnina u ručno vođenoj zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] po kulturi kao vinograd Pod Sv. Antun površine 11568m2 gdje je upisana iz zemljišnoknjižnog uloška br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju zaključka 1547 Agr-445/31.

- da je u prijašnjem zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utužena nekretnina bila upisana u 5. zk tijelu na ime vlasnika dr. ZN pok. VN u kojem ulošku je bila provedena zabilježba podnošenja agrarne prijave pod br. Agr-289/31.

- da je pod Z, Dbr-60/47 (list 60-62 spisa) na temelju presude od 15. studenog 1938 Agr-289/31 pravo vlasništva utužene nekretnine bilo uknjiženo na ime RN " ČNC" I pok. Ć (djeda tužitelja po očevoj lozi).

- da je na temelju rješenja o uručenju zaostavštine pod O-22/46 od 10. prosinca 1947. (list 74-82 spisa) proveden upis uknjižbe prava vlasništva na ime: RN "Crnej" M (stric tužitelja), RN "Crnej" Đ (tetka tužitelja), na ime tužitelja FN, FN " ČNC" Ž (sestre tužitelja) i FN "Crnej" S (sestre tužitelja) za po 1/5 dijela sve uz prethodno brisanje tog prava s imena FN "Crnej" I (ČNC) pok. BN.

-da je na temelju darovnog ugovora od 24. svibnja 1961. pod Z-330/61 proveden upis uknjižbe prava vlasništva na ime K "Blaske" Antun pok. A za 1/5 dijela uz prethodno brisanje tog udjela s imena HN "Crnej" pok. BN (sestre tužitelja).

-da je na temelju darovnog ugovora od 31. svibnja 1966. (list 58-59 spisa) pod Z- 205/66 proveden upis uknjižbe prava vlasništva na ime HN "Crnej" Frana pok. ČNC (tetka tužitelja) uz prethodno brisanje tog prava s imena tužitelja kao darovatelja

- da spisu prileži darovni ugovora od 7. siječnja 1960. (list 57 spisa) koji u odnosu na utuženu nekretninu nije proveden u zemljišnoj knjizi, a prema sadržaju kojeg su HN " ČNC" pok. BN i EN "Crnej" pok. BN, dakle sestre tužitelja, sa svojom imovinom, među ostalim i s 2/5 dijela kčbr. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] raspolagale u korist svog brata FN "Crnej" pok. FN

- da je RN pok. ČNC (stric tužitelja) koji je živio u [adresa] svojom nepokretnom imovinom raspolagao oporukom (list68-69 spisa) u korist svog nećaka, ovdje tužitelja FN.

- da tužitelj nije dostavio dokaz o provođenju ostavinskog postupka iza smrti strica pok. AN pok. ČNC koji je, kako to proizlazi iz smrtovnice (list 70 spisa) preminuo **.**.1981.

- da je, kako je to utvrđeno čitanjem pribavljenih preslika spisa Općinskog suda u Korčuli IIR-24/1981 i O-64/1984 (list 137-150) AN pok. ČNC, tetka tužitelja, preminula 1984. univerzalnim nasljednikom koje je temeljem oporuke proglašen nećak, ovdje tužitelj FN time da utužena nekretnina niti zemljišnoknjižni uložak u koji je bila upisana nije uvrštena u ostavinsku masu imenovane ostaviteljice

- da su slijedom naprijed iznesenog po smrti pok. SN "Crnej" pok. BN (djeda tužitelja po očevoj lozi) do 1990. kao vlasnici kčbr. [katastarska čestica] bili upisani SN " ČNC" M (stric tužitelja) za 1/5 dijela, SN "Crnej" Đ (tetka tužitelja) za 2/5 dijela, EN "Crnej" pok. Antuna (sestra tužitelja) za 1/5 dijela i DN " R" pok. A za 1/5 dijela.

-da je, kako to proizlazi iz spisa P-280/90, 22. lipnja 1990. u Općinskom sudu u Korčuli zaprimljena tužba tužitelja GN pok. ĆN radi utvrđenja prava vlasništva cjeline kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u kojem postupku su na strani tuženika bili obuhvaćeni sada tužitelj kao slijednik pok. AN "Crnej" pok. ČNC, Frane Mušić " ČNC" pok. ČNC; zatim EN "Crnej" pok. DN i TN kao nasljednici pok. DN " R" pok. A.

-da je uz navedenu tužbu priložen izvornik izvatka iz katastra zemljišta Klasa: 935- 07/96-01/01, Broj:2138-03/1-03/4-90-92 od 18. lipnja 1990. (prilog 1B spisa P- 280/90) u kojem su kao posjednici kčbr. [katastarska čestica] za 7712m2, po kulturi voćnjak upisan GN "Koso" Donko pok. ĆN (tamo tužitelj), a za 3856m2 po kulturi pašnjak RN "Crnej" pok. ČNC i AN "Crnej" pok. ČNC, brat i sestra od pok. BN "Crnej" pok. ČNC, oca tužitelja.

-da je ovdje tužitelj kao tamo tuženik ad. 1 na zapisniku P-280/1990 od 16. srpnja 1990., očitujući se na tužbu naveo cit: "Ja u cijelosti priznajem tužbeni zahtjev a nije mi poznato iz kojeg razloga su moji prednici upisani kao suvlasnici. Naime, ovo sporno zemljište oduvijek je bilo u vlasništvu obitelji tužitelja odnosno njegova oca a to mi je poznato iz razloga što moje zemljište neposredno graniči sa spornim zemljištem, a kao dijete se sjećam sve do danas da su zemljište obrađivali tužitelji i njegovi prednici. Moja obitelj ne polaže nikakva prava jer je zemljište tužiteljevo".

- da je na temelju procesnog držanja ostalih na strani tuženika Općinski sud u Korčuli pod Poslovni broj. P-280/1990 od 16. srpnja 1990. donio presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev tamo tužitelja GN (brat od ČN, majke sada tuženika) radi utvrđenja prava vlasništva kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem nasljedstva iza smrti mu oca pok. UN, djeda sada tuženika po majčinoj lozi.

-da je na temelju tako donesene i pravomoćne Presude u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] pod Z-970/98 (list 22 spisa) proveden upis uknjižbe prava vlasništva na ime GN pok. ĆN koji upis je egzistirao do 2006. godine kada je na temelju darovnog ugovora od 30. srpnja 1998. (list 20 i 21 spisa) pod Z-1036/06 proveden upis uknjižbe isključivog prava vlasništva na ime ČN " ĆNC", rođ. GN, majke sada tuženika.

-da isčitavanjem ugovora o darovanju proizlazi kako se daroprimateljica ĐN "Lave", rođ. GN u momentu tako zaključenog darovanja već nalazi u posjedu darovane kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi čega posebna predaja u posjed nije potrebna.

-da je, kako to proizlazi iz Potvrde-povijesti promjena na katastarskim česticama izdanoj od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjela za katastar nekretnina Korčula KLASA:930-04/22-05/169, URBROJ:541-30- 03/3-22-2 od 27. travnja 2022. utužena kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] revizijom katastra upisana dijelom od 8568m2 posjedovni list broj 378 na ime RN "Crnej" pok. ČNC i dijelom od 3000m2 u posjedovni list broj 393 na ime MNC pok. ĆN (prednika ovdje tuženika).

-da je 1982. na temelju rješenja Općinskog suda u Korčuli Z-631/79 i O-100/77 dotadašnji upis na dijelu kčbr. [katastarska čestica] u posjedovnom listu br. 393 proveden upis na ime ŽNC ud. ĆN, GN ON. ĆN, GN PN. ĆN i FNC pok. ĆN (prednica tuženika) sve uz brisanje KNC pok. ĆN koji upis i danas egzistira u posjedovnom listu br. 393 izuzev što je umjesto SNC upisan FC. B za 1/4 dijela.

- da su 1985. na temelju rješenja Općinskog suda u Korčuli O-64/84 (op. iza smrti pok. AN "Crnej" pok. ČNC, tetke tužitelja) u posjedovnom listu br. 378 upisani RN pok. ČNC i ovdje tužitelja za 1/2 dijela.

-da je 2010. godine došlo do promjene upisa kada su na temelju rješenja Općinskog suda u Korčuli Z-588/10 kao posjednici kčbr. [katastarska čestica] u novi posjedovni list 1654 upisani tužitelj za 357/482 dijela i ĐN "Lave" pok. ĆN, rođ. GN za 125/482 dijela od kada nije bilo promjena na označenoj nekretnini.

-da je pod Z-588/10 (a ne kako je to zbog loše preslike Tabularne izjave na listu 41 spisa pogrešno zatraženo od Zk odjela zbirka Z-522/10) proveden upis uknjižbe prava suvlasništva na ime tužitelja za 357/482 dijela po svođenju na najmanji zajednički nazivnik kada suvlasnički udio promijenjen sa prijašnjih 8568/11568 dijela i na ime ČN "Lave" rođ. GN za 125/482 dijela po svođenju na najmanji zajednički nazivnik kada je suvlasnički udio promijenjen sa 3000/11568 dijela.

- da je naprijed navedeni upis proveden upravo po prijedlogu ovdje tužitelja podnesenog zk odjelu 26. travnja 2010. (list 47 spisa) kojim je zatražio upis uknjižbe prava vlasništva sada utužene nekretnine na temelju tabularne izjave uz prethodno brisanje tog prava s imena ĆNC ud. ČNC, rođ. GN.

- da je tabularnom izjavom ovjerenom u potpisu danas pok. ČN u uredu javnog bilježnika Ivne Kaliman u Korčuli pod br. OV-1445/2010 na dan 23. travnja 2010. imenovana ovlastila sada tužitelja da može izvršiti uknjižbu prava vlasništva vrhu 8568m2 kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz obrazloženje kako je upis uknjižbe cjeline prava vlasništva ishodila na temelju Darovnog ugovora zaključenog s bratom KC koji je 1990. ustao tužbom protiv sada tužitelja FN time da se potonji iz neznanja i zablude nije usprotivio tužbi kojom je bilo zatraženo priznanje prava vlasništva i njegovom dijela označene nekretnine u površini od 8568m2.

- da se dalje u tabularnoj izjavi navedenoj u prethodnoj stavci obrazlaže kako potpisnici pripada samo 3000m2 koje ima u posjedu što je i razlog davanja suglasnosti da se na dijelu 8568m2 kao vlasnik upiše sada tužitelj uz daljnju suglasnost da putem ovlaštenog geometra izvrši cijepanje i parcelaciju predmetne nekretnine na opisani način.

- da tužitelj očito nije ishodio parcelaciju kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema površinama koje se navode u tabularnoj izjavi, a zemljišnoknjižni odjel je, unatoč činjenici što ĐN kao potpisnica izjave nije sada tužitelja izrijekom ovlastila na upis uknjižbe prava suvlasništva idealnog dijela) predmetne nekretnine proveo takav upis obračunom u tabularnoj izjavi navedene površine u dijelovima prema ukupnoj površini te čestice (8568/11568 dijela u korist sada tužitelja FN i 3000/11568 dijela u korist ČN).

- da bi iz priložene medicinske dokumentacije (list 36 i 37) proizlazilo da je tužitelju dijagnosticiran depresivni poremećaj koje tegobe je obitelj primijetila već 1995.

- da je danas pok. ĐN, prednica tuženika, prijedlogom zaprimljenim pod R1- 115/2023 ovom sudu podnijela prijeldog radi razvrgnuća suvalsničke zajednice nekretnine protiv ovdje tužitelja.

- da je Općinski sudu Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli pod posl. br. R1-115/2023 rješenjem od 30. studenog 2023. ovdje tužitelja uputio u parnicu radi utvrđenja vlasničkog dijela.

11. Izgled i lokacija utuženog zemljišta utvrđeni su prilikom uviđaja na licu mjesta održanog 11. travnja 2025. tako se do utužene nekretnine dolazi makadamskim puteljkom koji se tim predjelom proteže u smjeru zapad-istok. Utužena nekretnina proteže se jednim dijelom iznad makadamskog puta, a drugim dijelom ispod puta. Prije svega je sudska komisija obišla zemljište koje se proteže u stupu prema sjeverozapadu blagom strminom (iznad makadamskog puta). Na licu mjesta je vidljivo da je riječ o zemljištu koje je nedavno očišćeno, a što sud zaključuje iz činjenice da su vidljive hrpe nedavno posječenih grana kao i debla od posječenih stabala. Taj dio zemljišta je u dolcima koji su ograđeni kamenim suhozidima, a na licu mjesta u donjem dijelu dijela utuženog zemljišta iznad puta vidljive su dvije kamene gomile. Penjući se dalje u smjeru prema sjeveru tužitelj je ukazao ostatke starih stabala, nekih desetak stabala kao i poziciju oronule kamene kućice za koju navodi da se polovina iste nalazi uz istočni rub utužene nekretnine, a preostala polovina na susjednom zemljištu koje je pripadalo djedovom rođaku. Dalje tužitelj navodi da se od te pozicije utužena parcela širi dalje prema istoku pa je na tom proširenju ukazao stabla česvine i suhozide koji se protežu preko utuženog zemljišta. Dalje u pravcu sjevera tužitelj zbog otežanog kretanja i u bitnom nepristupačnog/strmog, iako također očišćenog terena nije prošao, ali je vještakinji iz daljega ukazao suhozid kao gornju sjeverozapadnu granicu utuženog zemljišta. Ujedno je izjavio kako je granica utuženog zemljišta suhozid-meja iza koje se sjeverno u pravcu istok zapad proteže stari put – ulica kojom su išli ribari. Po središnjem djelu pojasa zemljišta kojeg je iznad puta obišla sudska komisija vidljivo je svježe nisko raslinje, a tužitelj je sudu naveo da je na tom gornjem dijelu zemljišta bilo zasađeno jedno stablo smokve.Za razliku od zemljišta iznad puta zemljište koje se nalazi ispod makadamskog puta predstavlja uređeni maslinik sa nekih sedam dolaca u kojima su zasađena dvadeset tri stabla maslina koja su uredno održavana i za koja stabla tužitelj navodi da su starosti zasigurno stotinjak godina. Ujedno tužitelj navodi da se utuženo zemljište prema jugoistoku proteže do granice koja se nalazi nedaleko od stabla smokve u donjem dijelu. Upitan potom od strane suda da na licu mjesta ukaže gdje se to, kako tvrdi u podnesku zaprimljenom 27. svibnja 2024. nalazi 3000 m2 koji su u posjedu tuženice danas pok. ČN, tužitelj je ukazao zemljište obraslo česminom koje nije predmetom postupka, a međaši, proteže se uz zapadnu granicu donjeg dijela utužene nekretnine. U odnosu na netom iznesene navode tužitelja tuženik je naveo da se tako ukazano zemljište nalazi nedvojbeno na zemljištu različite katastarske oznake u odnosu na zemljište koje je predmetom postupka.

12. Pozvana od strane suda da izvrši identifikaciju zemljišta ukazanog od strane tužitelja kako iznad tako i ispod makadamskog puta angažirana vještakinja Martina Nazifovski, dipl. ing. geod. u svom nalazu i mišljenju navodi kako ukazano zemljište predstavlja predmetnu katastarsku česticu [katastarska čestica] upisanu u posjedovni list 1654 k. o. [katastarska općina]. Predmetnom česticom na sredini prolazi makadamski put u smjer jugozapad- sjeveroistok, od navedenog puta prema sjeveru nalazi se 8 dolaca. Cijelom svojom zapadnom granicom čestica je omeđena kamenim suhozidom kao i cijelom svojom sjevernom stranom. Sa istočne strane kameni suhozid postoji do ruševne kamene kučice. Od te pozicije pa u pravcu sjevera nisu vidljive nikakve oznake. Od makadamskog puta prema jugu predmetna čestica sadrži 7 dolaca koji dio je sa svoje južne strane omeđen kamenim suhozidom, sa istočne strane također, dok sa sjeverne strane postoje kameni međaši te na nekim dijelovima kameni suhozidi. Inače kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je formirana skicom iz 1938. i od tada u katastarskom operatu ne postoje nikakve promjene što se tiče oblika i površine. Zemljište za koje je tužitelj ukazao da pripada tuženici danas pok. ČN nalazi se na kčbr. [katastarska čestica] koje zemljište je u cijelosti zaraslo makijom. Po pitanju zemljišta iznad makadamskog puta pri vrhu gdje se utuženo zemljište širi prema sjeveroistoku također su vidljivi ostaci stabala maslina, Za dio utužene nekretnine iznad puta primjećuje kako je na svakom dolcu vidljiv ostatak od jedne do dvije masline. Po ukazivanju ispisa iz Geoportala na listu 87 spisa vještakinja je utvrdila kako je riječ o prikazu po zadnjoj snimci 2023. godine, dok je na licu mjesta vidljivo da je čitav stup tog dijela zemljišta očišćen nedavno sve do gornje međe prema sjeverozapadu od koje se potom proteže puteljak.

13. Iskazima saslušanih svjedoka NN, ČC, JN, ŠN da je dio utužene nekretnine (uređeni o obrađivani maslinik) koji se nalazi ispod makadamskog puta, dakle jugoistočni dio koji se proteže u užem stupu i prva tri dolaca iznad makadamskog puta od gornjeg dijela zemljišta koje se proteže u širem stupu, niz godina u neometanom, isključivom i samostalnom posjedu obitelji tužitelja FN. Po obilasku lica mjesta gotovo svakog dolca sud je utvrdio da je taj donji dio utužene nekretnine ispod makadamskog puta svakako manje površine, nego li dio utužene nekretnine iznad puta. Da je tome tako razvidno je i iz pregleda ispisa Geoportala priloženog na listu 87 spisa. U odnosu na gornji dio nekretnine koji se nalazi iznad makadamskog puta s jedne strane u postupku imamo iskaze svjedoka NN, ĐNC, a s druge strane iskaze svjedoka ANC, ČC, ĐC, ŠN i LN. Iz iskaza svjedoka NN proizlazilo bi da je gornji dio utužene nekretnine godinama bio zarastao u šumu koji dio zemljišta je obitelj tužitelj očistila prije dvije, tri godine. Nadalje tvrdi i kako mu je poznato da su dvije tri ograde ispod puta (koji prolazi uz sjevernu stranu utuženog zemljišta) kojim su išli ljudi za brodogradilište pripadale u danas pok. IC, odnosno pok. ĆC koji su tu znali doći ubrati drva. S tim u vezi tvrdi i kako su prva četiri dolca iznad puta bila također pod šumom što su kao svoje stvarno vlasništvo preko 5-10 godina očistili unuci tužitelja. Po tome zaključuje da bi obitelj tužitelja, ukoliko su smatrali da je do ulice s gornje strane njihovo, bila već tada očistila kompletnu površinu ovog zemljišta. Svjedokinja ĐNC u svom iskazu samo potvrđuje da je 2019. godine kada je došla u predio gdje je položena utužena nekretnina sve bilo pod šumom. Svjedok pak RNC izričit je u kazivanju da je utuženo zemljište pripadalo isključivo obitelji FN "Crnej" (iz koje potječe tužitelj) kao i da su na tom zemljištu i to na dijelu iznad makadamskog puta bila ogromna stara stabla maslina, a zemljište da je bilo okopavano i obrađivano. Na gornjem dijelu utužene nekretnine da se nalazilo i veliko stablo bora kao i stablo smokve, a masline krošnje kojih su bile velike da je vjetar polomio, nakon čega je, negdje od 1963. taj gornji dio zemljišta zarastao u šumu. Niti pak tuženika niti članove njegove obitelji po majčinoj lozi da nikada nije viđao na utuženom zemljištu, poznato mu je da su potonji u svom vlasništvu imali zemljište u blizini prema jugozapadu).U bitnom identično kazivao je i svjedok VN, MC kao i svjedok ŽC koji je naveo da je tužitelj sa svojom majkom C i suprugom na utuženom zemljištu, brao masline i to na gornjem dijelu sve do pred pet, šest, možebitno i deset godina. Svjedokinja JN, inače kći tužitelja, u svom iskazu opisuje kako su članovi njene obitelji na utuženu nekretninu dolazili od kadgod sežu njena sjećanja. Navodi kako je dok je bila dijete gornji dio nekretnine bio pod gorčicom i sa zasađenim maslinama nakon čega se taj gornji dio zapustio ponaosob uslijed otežanog pristupa do tog zemljišta. Međutim, da su članovi obitelji i dalje tamo dolazili ubirati rogače, smokvu, branje i uzimanje drva kojim radnjama se ama baš nikad nitko treći nije suprotstavljao. na upit suda da li je poznavala BNC rođ. JN, majku tuženika, i njene prednike navodi da je imenovanu poznavala kao i da ju je jednom prilikom pitala "zašto to činite" podrazumijevajući pri tom činjenicu da su ovo zemljište prepisali na svoje ime zbog "odvjetničke greške", na koji upis joj je imenovana odgovorila "priko meje su ti dohodili baba i teta, a mi smo bili tamo" pri čemu je podrazumijevala meju koju je svjedokinja ukazala na ispisu iz GEO portala (od strane suda je konstatirano da svjedokinja ukazuje suhozid uz sjeveroistočnu granicu kčbr. [katastarska čestica], mrginj između tako označene nekretnine i dijela utuženog zemljišta ispod makadamskog puta).

14. Nakon ovako iznesenih rezultata provedenog dokaznog postupka od suda se prije svega navodi sljedeće: Iako je po pitanju prava vlasništva kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] već pravomoćno odlučeno u parničnom postupku P-280/90 to se po ocjeni ovog suda ne radi o presuđenoj stvari jer za to nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 333. st. 2 ZPP-a). Citiranom odredbom propisano je da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena, i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno odbacit će tužbu. Da bi se radilo o pravomoćno presuđenoj stvari, što čini procesnu smetnju za vođenje nove parnice, mora postojati objektivni i subjektivni identitet između već pravomoćno okončane i novopokrenute parnice. Kada je riječ o subjektivnim granicama pravomoćnosti neke odluke, osnovno je pravilo da pravomoćna odluka ima učinak samo među strankama postupka u kojem je donesena, no to pravilo trpi i izuzetke kada pravomoćna odluka ne djeluje samo prema strankama, već i u odnosu na treće osobe. Takav izuzetak postoji upravo kod univerzalne sukcesije pa je u to slučaju pravomoćnošću donesene odluke vezan pravni slijednik te stranke. Budući je danas pok. ĐN, prednica tuženika, svoje pravo temeljila na ugovoru o darovanju zaključenim s bratom GN (tužiteljem iz parnice P-280/90) to imenovana, a samim time ni tuženik, nije njegov univerzalni sukcesor što bi postala tek na temelju rješenja o nasljeđivanju iza smrti brata GN. Sve izneseno navodi se iz razloga jer kroz čitav tijek postupka prvostupanjski sud po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena.

15. Prema ocjeni ovog suda tužitelj FN u odnosu na GN pok. ĆN koji je u zemljišnoj knjizi bio uknjižen od 1998. do 2006. nije stekao pravo vlasništva koje je na temelju pravomoćne presude koja veže stranke pa tako i tužitelja utvrđeno u korist GN pok. ĆN. U navedenom postupku ovdje tužitelj kao tamo tuženik nije tražio ponavljanje postupka iz razloga koji su kao takvi propisani ZPP-om niti je utvrđeno da je tužitelj osporavao provedeni upis uknjižbe prava vlasništva pod Z-970/98 koji upis je proveden na temelju tako donesene pravomoćne presude. Priznanje tužbenog zahtjeva je jednostrana parnična radnja tuženika kojom on pred sudom izričito izjavljuje da je tužiteljev zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja osnovan na temelju zakona. Sud je u pravilu vezan priznanjem tužbenog zahtjeva pa nije ovlašten ispitivati ni činjenice ni pravo na kojem se zahtjev zasniva. Tužitelj s dakle u tom postupku mogao pozivati na zabludu prilikom priznanja tužbenog zahtjeva, što je u konkretnom slučaju izostalo.

16. Stoga je sud ocjenjivao ispunjenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva utužene nekretnine na strani tužitelja u momentu podnošenja tužbe u odnosu na tuženika, odnosno njegovu prednicu ĐN "Lave", rođ. GN uknjiženu 2006. godine.

17. Vlasništvo se sukladno odredbi čl. 114. st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 - dalje u tekstu: ZV) može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Prema sudskoj praksi dosjelošću se može steći pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu drugog vlasnika (Rev-1139/07, Gzz-1/07). Naime, u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Gzz-1/07 od 7. veljače 2007. izraženo je pravno shvaćanje da se dosjelošću može steći i suvlasnički idealni dio nekretnine. Prema odredbi članka 159. stavak 1. ZV-a dosjelošću se stječe pravo vlasništva stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Za stjecanje suvlasništva (djela prava vlasništva) ne postoje posebne pravne osnove (titulusi) različiti od onih temeljem kojih se stječe pravo vlasništva. Prema odredbi članka 37. stavak 3. ZV-a u pravnom prometu uzima se da je idealni dio stvari samostalna stvar, sve što je određeno za stvar vrijedi i za idealne dijelove, a ako nije što posebno propisano. Kada je u pitanju stjecanje prava vlasništva dosjelošću nije ništa posebno propisano što bi se odnosilo samo na suvlasništvo. Suvlasnici mogu biti samostalni posjednici u smislu članka 11. stavak 1. ZV-a pa to nije zapreka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

18. Suvlasnici izvršavaju posjed zajednički ne priznajući višu vlast posrednog posjednika. Samostalni posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik. Nema zapreke da tužitelj posjeduje nekretninu kao da je njezin suvlasnik i to ne samo u pogledu svog suvlasničkog dijela već i suvlasničkog dijela druge osobe.

19. Prema odredbi članka 159. stavka 1. ZV-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Odredbom članka 159. stavak 2. ZV-a propisano je da samostani posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3.istog članka utvrđeno da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Prema odredbi članka 18. stavak 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, s time da je stavkom 5. istog članka propisano da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Dakle, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima ZV-a jest pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikad s dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduju, bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

20. Kraj činjenice da je tužitelj potpisom prihvatio izjavu prvotno tužene-danas pok. ČN "Lav" rođ. GN potpisanu 2010. godine u kojoj izričito stoji da joj pripada 3000m2 koje drži u posjed, to tužitelj sve i da je s članovima svoje obitelji dolazio na čitavu površinu predmetne nekretnine, nije u odnosu na suvlasnički udio koji je sada temeljem nasljeđivanja prešao na tuženika mogao steći pravo suvlasništva jer je znao i mogao znati da taj dio (izračunat prema površinama u katastarskom operatu koje su kao takve posve očito usuglasili potpisnici izjave danas pok. ĐN i tužitelj osobno) priznao kao vlasništvo imenovane prednice tuženika. Da li je ili nije tužitelj navedenu tabularnu izjavu potpisao u zabludi smatrajući da mu je temeljem iste priznato pravo vlasništva cjeline utužene nekretnine to nije odlučno u ovoj pravnoj stvari niti je o takvoj činjeničnoj okolnosti sud raspravljao kao o prethodnom pitanju. Naime, tužitelj na tu okolnost nije priložio sudsku odluku konstitutivnog karaktera kojom bi se poništila tako potpisana tabularna izjava. Samim time nije bilo na ovom sudu da pozivom na odredbe čl. 280 i čl. 335 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 78/15 - dalje ZOO) kojima je regulirano postupanje u zabludi što za posljedicu ima pobojnost određenog pravnog posla, utvrđuje zdravstveno stanje tužitelja u momentu, ali i nakon potpisivanja tabularne izjave jer je sud prema odredbi čl. 2 ZPP-a vezan isključivo tužbenim zahtjevom kojim sam tužitelj determinira tijek postupka. Istina, kraj nedvojbene činjenice da se zemljište obitelji tuženika nalazi u neposrednoj blizini utuženog zemljišta zaista postoji mogućnost da je tužitelj prilikom davanja izjave na zapisniku P-280/90 na dan 16. srpnja 1990. bio doveden u zabludi pri čemu nije bez značaja niti činjenica da u tom postupku prileži posjedovni list prema kojem je nešto više od 7000m2 upisano kao posjed prednika tuženika, a nešto više od 3000m2 kao posjed prednika tužitelja (dok je prema povijesti promjena upis bio obratan-nešto viđše od 7000m2 bio je upisano kao posjed prednika tužitelja FN "Crnej", a nešto više od 3000m2 kao posjed prednika tuženika GN " ON") što je onda moglo dovesti do pogrešne predodžbe po pitanju oblika, površine i pozicije utužene kčbr. [katastarska čestica]. No, takve činjenične okolnosti nisu u ovoj pravnoj stvari relevantne kad se imaju u vidu pravni učinci koje određena sudska odluka pa i pravni posao (u konkretnom slučaju zaključena tabularna izjava) proizvode za stranke koji su u njima sudjelovale.

21. Shodno svemu naprijed iznesenom kako na strani tužitelja nije utvrđen valjani pravni osnov i način stjecanja utuženog zemljišta u odnosu na suvlasnički udio koji je ostao uknjižen na pok. ĐN, prednicu tuženika (temeljem darovanja pod Z-1036/06 i potom tabularne izjave pod Z-522/10 – po sporazumu tužitelja i danas pok. ČN), to je takav tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan pa je i presuđeno kao u izreci.

22. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 151. st. 3 i čl. 154. st. 1 ZPP-a je sud obvezao tužitelja naknaditi tuženiku one troškove za koje je utvrđeno da su bili potrebni za vođenje parnice, a koji se sastoje od troškova zastupanja tuženika po punomoćnici odvjetnici i to za sastav tužbe, pristup na ročišta održana 27. svibnja 2024., 23. kolovoza 2024., 25. lipnja 2025., kao i za sastav pisanih obrazloženih podnesaka od 26. lipnja 2024. i 13. rujna 2024. -po 100 bodova sve uvećano za pripadajuću stopu PDV-a sukladno Tbr. 7 toč. 1, Tbr. 8. toč. 1, Tbr. 9 toč. 1 i Tbr.46 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23).

U Korčuli, 12. rujna 2025.

S u t k i nj a

Marija Gugić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).