K-1322/2020-34

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od suca Vuke Adžića Katalinića kao predsjednika vijeća i sutkinja porotnica Gordane Rukavina i Minje Mateljan, uz sudjelovanje zapisničarke Ane Čerkez, u kaznenom postupku protiv okrivljenog ŠT, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18., dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-4433/2020 od 21. srpnja 2020., nakon javno provedene rasprave 9. rujna 2025. u prisutnosti okrivljenika, njegovog branitelja Željka Vrdoljaka i zamjenice ODO-a u Splitu ZT, presudio je, a 12. rujna 2025. i objavio

OKRIVLJENI: ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Š i Z rođene S, rođen **.**.1995. u [adresa], gdje i prebiva, Ivana Gudelja 32, državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom  školom,  vozač,  zaposlen  u  firmi  Adrianspect,  s mjesečnom neto plaćom od 750,00 €, bez imovine, neoženjen, bez djece, protiv njega se vode drugi kazneni postupci, kazneno neosuđivan,

k r i v  j e

I. što je dana 27. listopada 2019. oko 22,10 sati u Splitu, na Poljičkoj ulici, u blizini zgrade HEP-a, upravljajući motociklom marke „ Yamaha“ FZ6 S, reg. oznake i broja [registarska oznaka] i krećući se sjevernom kolničkom, srednjom lijevom prometnom trakom Poljičke ceste, od smjera istoka u smjeru zapada postupio suprotno odredbama čl. 51. stavak 1., čl. 53. stavka. 1., članka 197. i članka 199. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08 i dr.), jer je nije bio sposoban za sigurnu vožnju zbog toga što je prethodno konzumirao marihuanu ili hašiš, pa se na cesti u naselju kretao brzinom od oko 90 km/h, iako je na tom mjestu postavljeno ograničenje brzine od 60 km/h, pri čemu brzinu kretanja motocikla ujedno nije prilagodio osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti i atmosferskom prilikama i noćnim satima, odnosno tako da se može pravovremeno zaustaviti prema prometnom pravilu ili znaku tako da ne ugrožava ostale sudionike u prometu, lakomisleno smatrajući da neće doći do prometne nesreće, a do čega je došlo jer je prednjim lijevim dijelom motocikla udario u desni dio tijela pješakinje ST uslijed čega je ista odbačena naprijed i lijevo od mjesta sraza od oko 36 m, a koja je predmetne prigode prelazila kolnik sjeverne kolničke trake Poljičke ceste od smjera juga u smjeru sjevera, izvana obilježenog pješačkog prijelaza na mjestu gdje je najbliži pješački prijelaz udaljen oko 52 m od zapada, uslijed kojeg udara je potom vozač motocikla pao a istog na kolnik, dok se motocikl nastavio kretati bez vozača u smjeru zapada gdje se nakon udara u ivičnjak na sjeverozapadnom ušću raskrižja s Trondheimskom ulicom prevrnuo na kolniku nakon čega je otklizao u smjeru zapada sjevernom kolničkom trakom, na kojoj se zaustavio oko 114,00 m zapadno od prvih tragova krhotina plastičnih dijelova motocikla, prevrnut na desnu bočnu stranu, okrenut u smjeru juga, dok je pješakinja pok. ST uslijed udara i obaranja od motocikla zadobila oguljotine, krvne podljeve i rane razderotine tijela, komplicirani prijelom desne natkoljenice, prijelome 1. i 2. vratnog i 10. i 11. prsnog kralješka s oštećenjem moždine, prijelome 7. do. 12. desnog rebra s nagnječenjem desnog pluća i izljevom krvi u desno prsište, razdor desnog režnja jetre s izljevom krvi u trbušnu šupljinu te višestruki prijelom kostiju zdjelice desno s velikim izljevom krvi iza potrbušice, što u svom broju predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, od kojih višestrukih ozljeda je preminula na odjelu JIL-a KBC Split u Splitu u 23,06 sati,

dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa iz nehaja izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio smrt jedne osobe,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu - djelo opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 1., 2. i 6. KZ/11.

III. Stoga se okrivljeni ŠT na temelju čl. 227. st. 6. KZ/11,

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

IV. Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. dalje: ZKP/08), nasljednik oštećenice NT se sa svojim imovinskopravnim zahtjevom za naknadu štete upućuje u parnicu.

V. Na temelju čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08, okrivljenik je dužan snositi troškove postupka u ukupnom iznosu od 2000,06 € (dvije tisuće eura i šest centi), od čega iznos od 2.500,00 kn ili 331,80 €[1] predstavlja troškove obdukcije, iznos od 5.800,00 kn ili 769,79 € troškove kombiniranog prometnotehničkog- sudskomedicinskog vještačenja, iznos od 750,00 kn ili 99,54 € troškove toksikološkog vještačenja, iznos od 750,00 kn ili 99,54 € troškove analize alkohola u krvi i mokraći, iznos od 2.000,00 kn ili 265,44 € troškove sudskomedicinskog vještačenja sposobnosti upravljanja vozilom, iznos od 35,83 € trošak davanja usmenog nalaza i mišljenja po prometnotehničkom vještaku, iznos od 118,12 € trošak davanja usmenog nalaza i mišljenja po sudskomedicinskom vještaku, dok iznos od 280,00 € predstavlja sudski paušal.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu broj KO-DO- 4433/2020 od 21. srpnja 2020. protiv okrivljenog ŠT, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. i dr. KZ/11. Ta je optužnica potvrđena rješenjem Kov-532/2020 od 7. listopada 2020.

2. Na raspravi od 9. rujna 2025., koja je koja je zbog proteka zakonskog roka od tri mjeseca počela iznova, prilikom očitovanja o optužnici okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret te da će obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

2.1. U nastavku postupka u dokazne svrhe pročitani su i pregledani potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od 29. listopada 2019. (list 14), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu od 27. listopada 2019. (list 15), USB stick s videosnimkom nadzorne kamere, fotografije očevida prometne nesreće na DVD mediju, te zapis nadzorne kamere od 27. listopada 2019. (list 23A i 47), zapisnik o očevidu od istog datuma (listovi 26-27), zapisnik o obdukciji od 28. listopada 2019. (listovi 29-31), analiza alkohola u krvi i mokraći uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti CIV od 4. prosinca 2019. (listovi 67-71), dokumentacija dostavljena uz podnesak obrane od 14. veljače 2024. koja se odnosi na sposobnost upravljanja motornim vozilima pod djelovanja marihuane (listovi 164-219) i nalaz Hitnog prijema KBC Split od 13. studenog 2024. za okr. (list 238).

2.2. Dalje su pročitani iskazi osoba ispitanih pred istim predsjednikom vijeća, i to svjedoka NT (listovi 132-133), kao i vještaka Antonija Alujevića i Stanka Smodlake (listovi 140-142) te Hrvoja Sarajlije (listovi 223-224).

2.3. Odbijeni su kao nevažni prijedlozi obrane da se ispitaju djelatnici Hitne medicinske pomoći koji su uredovali na mjestu događaja i pomicali tijelo oštećenice, odnosno da se od Zavoda za HMP zatraži podatak o tim djelatnicima, kao i da se napravi dopuna nalaza i mišljenja vještaka prometne struke, jer činjenice koje bi prema tim prijedlozima trebalo utvrditi nisu bile važne za odlučivanje, s tim da je vještak Stanko Smodlaka na raspravi od 7. studenog 2023. i odgovorio na pitanje bi li eventualni drukčiji položaj tijela pok. oštećenice utjecao na rezultate nalaza i mišljenja, o čemu će kasnije još biti riječi (odlomak 8.4.).

2.4. Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika (listovi 228-231) te je potom on ispitan.

3. Nakon tako provedenog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, utvrđeno je da je okrivljeni ŠT počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1., 2. i 6. KZ/11 na način opisan u izreci.

4. Navedeno kazneno djelo čini sudionik u cestovnom prometu koji iz nehaja kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, pa zbog toga prouzroči smrt jedne ili više osoba.

5. Tijekom postupka nije bilo sporno da je okrivljenik dana 27. listopada 2019. oko 22,10 sati u Splitu, na Poljičkoj ulici, u blizini zgrade HEP-a, upravljao motociklom marke „Yamaha“ FZ6 S, reg. oznake i broja [registarska oznaka] i kretao se sjevernom kolničkom trakom Poljičke ceste, i to lijevom prometnom trakom (doduše pri prvom ispitivanju u policiji okrivljenik je spominjao da se kretao srednjom prometnom trakom, ali u kasnijoj obrani je naveo da se kretao lijevom trakom, što je i obrana tvrdila u završnom govoru), od smjera istoka u smjeru zapada, gdje je postavljeno ograničenje brzine od 60 km/h, kada je prednjim lijevim dijelom motocikla udario u desni dio tijela pješakinje ST uslijed čega je ista odbačena naprijed i lijevo od mjesta sraza, a koja je predmetne prigode prelazila kolnik sjeverne kolničke trake Poljičke ceste od smjera juga u smjeru sjevera, izvan obilježenog pješačkog prijelaza na mjestu gdje je najbliži pješački prijelaz udaljen oko 52 m od zapada.

5.1. Također je bilo nesporno da je uslijed tog udara vozač motocikla pao na kolnik, dok se motocikl nastavio kretati bez vozača u smjeru zapada gdje se nakon udara u ivičnjak na sjeverozapadnom ušću raskrižja s Trondheimskom ulicom prevrnuo, nakon čega je otklizao u smjeru zapada sjevernom kolničkom trakom, na kojoj se zaustavio oko 114,00 m zapadno od prvih tragova krhotina plastičnih dijelova motocikla, prevrnut na desnu bočnu stranu, okrenut u smjeru juga.

5.2. Isto tako je bilo nesporno da je pješakinja pok. ST uslijed udara i obaranja od motocikla zadobila oguljotine, krvne podljeve i rane razderotine tijela, komplicirani prijelom desne natkoljenice, prijelome 1. i 2. vratnog i 10. i 11. prsnog kralješka s oštećenjem moždine, prijelome 7. do. 12. desnog rebra s nagnječenjem desnog pluća i izljevom krvi u desno prsište, razdor desnog režnja jetre s izljevom krvi u trbušnu šupljinu te višestruki prijelom kostiju zdjelice desno s velikim izljevom krvi iza potrbušice, što u svom broju predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, od kojih višestrukih ozljeda je preminula u KBC-u Split u 23,06 sati.

5.3. Ovakva utvrđenja proizlaze, kako iz obrane okrivljenika, tako i iz ostalih izvedenih te prethodno pobrojanih dokaza (odlomci 2.1. i 2.2.).

6. Međutim, bilo je sporno je li okrivljenik kriv za nastanak ove prometne nesreće, odnosno je li prekršio odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama (skraćeno: ZSPC) te je li bio pod utjecajem droga i zbog toga nesposoban za vožnju.

7. Naime, iznoseći svoju obranu okrivljeni ŠT pred policijskim službenikom Postaje prometne policije Split (listovi 19-23) u bitnom navodi da se kretao iz smjera istoka u mjeru zapada svojom srednjom prometnom trakom. Dolazi na vidno polje semafora koje je bilo zeleno. Gledajući desni prometni trak u pravcu semafora vidio je da ne mora stajati i da će sigurno proći kroz zeleno. U roku od sekunde pojavio se pješak koji je došao s njegove lijeve strane. Nažalost nije uspio vidjeti pješaka jer je bio mrak i dolazio je preko više traka. Jednostavno nije imao vremena reagirati jer je pješakinja dolazila s lijeve strane preko 6 traka iz mraka. U trenutku kada je primijetio pješakinju ona je bila već ispred njega. Misli kako je tada vozio po ograničenju jer da mu se kojim slučajem upalio crveno svjetlo bio bi bez problema stao. Žao mu je što se ovo dogodilo, jer do sada nikada nije imao problema u prometu. Na pogrebu nije bio iz razloga što je bio ozlijeđen, već je bio njegov otac. Obitelj je kontaktirao njegov otac, jer on nije mogao. Kretao se u sredini srednje trake, motor je bio tehnički ispravan Te večeri krenuo je iz Stobreča i vozio 3 km te nikakvih problema nije bilo u vožnji.

7.1. Dalje u svojoj obrani iznijetoj pred državnom odvjetništvom (listovi 87-91) okrivljenik navodi da mu je s ljudske strane žao što se ovo dogodilo, ali smatra da nije kriv. Vozio je lijevom prometnom trakom i htio se prestrojiti u desnu traku. Dok je okrenuo glavu kako bi provjerio promet, pješakinja je pretrčavala cestu i udario ju je. Pri sudaru je pao na pod s motora, a motor je otklizao. Predmetne prigode vozio je normalnom brzinom, bilo mu je upaljeno zeleno svjetlo i bio je 100% ispravan na cesti. Prilikom udara u pješakinju došlo je do kontakta s lijevim dijelom motora, on nije stigao reagirati, inače bi se sigurno bacio sa strane da ju je vidio. Negira da bi te večeri konzumirao bilo kakvu drogu. Nije bio u kontaktu s obitelji preminule, ali je njegov otac dao osmrtnicu u novinama.

7.2. Na raspravi (listovi 247-248) okrivljenik navodi da se on na dan ovog događaja cijeli dan vozio motorom, imao je više stvari za obavljati po gradu, nije njegova jedina vožnja bila ovo kad je dolazio iz Stobreča. Što se tiče marihuane zadnji put kad ju je konzumirao prije ovog događaja bilo je na jednom rođendanu, misli dva tjedna prije, nije da on tu drogu redovno konzumira, a niti bilo koju drugu. Njemu je jako žao zbog smrti oštećenice, do kraja života će mu zbog toga biti žao, a ne može zamisliti kako je članovima njene obitelji. Misli da je otac okrivljenika kontaktirao i sa suprugom poginule te mu je potonji rekao da ne želi s okrivljenikom kontaktirati, što je njemu potpuno razumljivo pa je to razlog zbog čega nije stupao s njim u kontakt. Od ova dva navrata kada je prekršajno kažnjen posljednji put kada mu je oduzeta vozačka dozvola na jedan mjesec, misli da je to bilo zbog vožnje pod utjecajem alkohola, kada je na alkotestiranju napuhao 0,5 promila.

8. Iz prometnotehničkog dijela kombiniranog nalaza i mišljenja izrađenog po stalnom sudskom vještaku Stanku Smodlaki (listovi 36-44) u osnovi proizlazi da se kritične prilike motocikl kreće iz pravca istoka prema zapadu sjevernim kolničkim trakom, a lijevim prometnim trakom. Njemu s lijeve strane izvan obilježenog pješačkog prijelaza i pravca juga prema sjeveru kreće se pješakinja te dolazi do sraza motocikla i pješakinje, i to prednjim lijevim dijelom motocikla koji udara u bočni desni dio tijela pješakinje, uslijed čega je ona odbačena naprijed i lijevo od mjesta sraza oko 36 m. Točan položaj pješakinje je naveden prema informacijama dobivenim od djelatnike Postaje prometne policije Split.

8.1. Brzina kretanja motocikla pred sraz iznosi oko 90 km/h, a naletna brzina vozila na pješakinju iznosi oko 88 km/h. Brzina s kojom pješakinja prelazi kolnik iznosi oko 7,2 km/h, u vremenu oko 2,00 sek. Motocikl je od mjesta sraza udaljen oko 50,00 m, a pješakinja je u tom vremenu udaljena od mjesta sraza oko 4m. Ako bi vozač motocikla poduzeo intenzivno kočenje kada je od mjesta naleta udaljen 50 m, zaustavio bi se do mjesta naleta da se gibao brzinom od 73 km/h ili bilo kojom manjom brzinom pod gore navedenim uvjetima.

8.2. Preglednost između sudionika ove prometne nesreće je takva da se vozač i pješakinja mogu vidjeti kada je od mjesta sraza motocikl udaljen oko 50 m ili pješakinja 4,0 m. Moguće je da bi se izbjegla prometna nesreća, ako bi vozač motocikla reagirao intenzivno na kočnicu kada je od mjesta sraza udaljen 50 m te postoji mogućnost da bi pješakinja izmakla iz mjesta sraza prema sjeveru. Zašto vozač motocikla ne reagira, a može vidjeti pješakinju kada je od mjesta sraza udaljen oko 50 m, vještak se ne može izjasniti.

8.3. Na raspravi (listovi 140-142) vještak Smodlaka pojašnjava da na mogućnost uočavanja pješaka od strane vozača motocikla u uvjetima noćne vožnje nema bitan utjecaj smjer u kojem motocikl ide i gdje je svjetlo motocikla usmjereno, npr. kod radnje prestrojavanja ili promjene kolničke trake, uzimajući u obzir da se motocikl 2 s pred sraz nalazi na lijevoj krajnjoj prometnoj traci. Što se tiče mogućeg prestrojavanja okrivljenika pred mjesto sraza, takav podatak vještak nije imao. Naravno ako se prestrojava zavisi o nagibu motocikla s koje strane se prestrojava i sl., o čemu se može samo komentirati bez točnih podataka.

8.3. Inače vozač kada se prestrojava iz jedne u drugu prometnu traku, odnosno mijenja prometnu traku, mora se koristiti uređajem i opremom na motociklu ili eventualno pokretom glave, što opet zavisi o brzini kretanja motocikla pred prestrojavanje. U prometnotehničkim vještačenjima uobičajeno se uzima vrijeme reagiranja vozača na kočnicu oko 1 sekunde ili ako je na upravljač onda je vrijeme reagiranja dvostruko manje. Je li vrijeme reagiranja vozača po noći različito u odnosu na dan, zavisi od preglednosti, međutim mjesto gdje se dogodila prometna nesreća je osvjetljeno javnom gradskom rasvjetnom kako je i na situacijskom planu navedeno, dakle nije potpuni mrak da bi mogućnost uočavanja zavisila samo o svjetlima na motociklu. Očevidnim radnjama kritične prigode utvrđeno je da su svjetla javne rasprave bila u funkciji a stup javne rasvjete nalazi se paralelno sjeverno od mjesta sraza na nogostupu. Upitan tko koga može lakše uočiti u uvjetima noćne vožnje, pješak motocikl s uključeni svjetlom ili vozač motocikla pješaka, vještak odgovara kako je to teško kazati, ovdje riječ o prometnici koja je poznata po gustoći prometa, ali naravno obično kad nailazi svjetlo, a motocikl nije bio osvjetljen, moguće da je pješakinja mogla vidjeti nailazeći motocikl koji se kreće po lijevoj prometnoj traci.

8.4. Očevidnim radnjama je uz prisustvo državnog odvjetnika utvrđeno da je moguće mjesto odbačene pješakinje u poziciji kako je ucrtano u situacijskom planu priloženom uz nalaz i mišljenje (list 44). Kod utvrđivanja brzine kretanja motocikla kritične prigode jedan od bitnih elemenata je konačni položaj zaustavljenog motocikla koji je prethodno udario u sjeverni nogostup na zapadnoj strani raskrižja od kojeg se odbio i zaustavio se na srednjoj prometnoj traci gledano u pravcu Splita. Upitan je li moguće da bi bila manja brzina kretanja motocikla da je tijelo pješakinje evidentirano nakon prometne nesreće negdje bliže mjestu sraza, vještak je mišljenja da to ne bi bitno utjecalo na brzinu kretanja motocikla, jer ovdje se radi zapravo o jednom bočnom okrznuću, iz čega je razvidno da se vozač odvojio od motocikla oko pozicije gdje je ucrtao položaj odbačene pješakinje, ali kao moguću varijantu.

9. Iz sudskomedicinskog nalaza i mišljenja izrađenog po stalnom sudskom vještaku Antoniju Alujeviću (listovi 74-75 i 143) u bitnom proizlazi da je u momentu odigravanja predmetne prometne nesreće okrivljenik u krvi imao tetrahidrokanabinol (THC) i njegove metabolite, što upućuje na to da je konzumirao marihuanu ili hašiš te bio pod utjecajem navedenih tvari. Zbog umanjenih motoričkih, koordinacijskih i kognitivnih funkcija, kao i pogrešne procjene tijeka vremena i udaljenosti predmeta, može se zaključiti kako je imenovani bio nesposoban za sigurno upravljanje motornim vozilima, ali zbog izrazito individualnog metabolizma i reakcija na navedene tvari, ne može se sa sigurnošću zaključivati je li isti bio apsolutno ili relativno nesposoban za sigurno upravljanje motornim vozilima te jesu li njegove vozačke sposobnosti bile bitno umanjene. Upitan može li se govoriti o nesposobnosti za vožnju ako se ne zna vrijeme konzumiranja marihuane ili hašiša te je li nesposobnost ista ako je konzumirao jedno ili drugo kod činjenice da je okr. bez problema prošao dionicu ceste od Stobreča pa do mjesta sraza, vještak Alujević odgovara da u slučaju da je krv okrivljenika sadržavala THC ili njegove metabolite onda je on u momentu odigravanja predmetne prometne nesreće bio pod utjecajem navedenih tvari, međutim ovo nije alkohol i osobe reagiraju vrlo individualno na ove spojeve, pa se ne može zaključivati u kojoj su mjeri njegove vozačke sposobnosti bile umanjene.

10. Iz nalaza i mišljenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić (listovi 57-59 i 223), koje je izradio samostalni vještak za toksikološka vještačenja Hrvoje Sarajlija, proizlazi da je u dostavljenom uzorku krvi na ime ŠT utvrđena prisutnost tetrahidrokanabinola (THC) masene koncentracije 8,0 ng/mL, metrabolita tetrahidrokanabinola 11 hidroksi- tetrahidrokanabinola (11-OH-THC) masene koncentracije 1,6 ng/mL i 11 – tetrakanabinol karbokiselne kiseline (THC-COOH) masene koncentracije 23 ng/mL, što upućuje na to da je imenovani konzumirao marihuanu i/ili hašiš. Krv je okrivljeniku izvađena 54 minute nakon prometne nesreće. Procjenuje se da su kod osoba koje su nedugo konzumirale marihuanu/hašiš smanjene motoričke, koordinacijske i kognitivne funkcije kao i automatizirane radnje. Uzimajući u obzir izmjerene koncentracije THC-a i njegovog aktivnog metabolita 11- OH THC, kao i mali protok vremena od 54 minute, može se zaključiti da je imenovani bio pod utjecajem tetrahidrokanabinola u trenutku prometne nesreće.

10.1. Na raspravi vještak Sarajlija pojašnjava da trajanje učinka THC-a na osobu koja ga je konzumirala je onoliko dugo dok se koncentracija te tvari ne spusti ispod 2 nanograma po mililitru krvi, što traje najčešće od 1 do 3 sata, a može i više, ponekad do 5 sati, s tim da to ovisi o činjenici je li konzument navikao na tu tvar te kakav je njegov zdravstveni i hormonalni status. THC je izrazito topljiv u mastima, slijedom toga on iščezava relativno brzo iz krvi, brzo se raspodijeli u masna tkiva, a kasnije se iz tih tkiva relativno polako otpušta. To otpuštanje iz ovih masnih tkiva može trajati čak do tjedan ili dva. Ne postoji nikakav kemijski test za utvrđenje jesu li sposobnosti vozača uslijed konzumiranja THC-a umanjene. Tu okolnost mogao bi utvrditi samo liječnik neposrednim pregledom vozača nakon prometne nesreće. Prema literaturi se općenito smatra da je osoba pod utjecajem THC-a ako ima koncentraciju te tvari od 2 ng po ml i više. Literatura vezano za utjecaj THC-a na upravljanje vozilima ne govori o nesposobnosti za vožnju, nego o nesposobnosti za sigurnu vožnju. U konkretnom osoba kod koje je utvrđena koncentracija THC-a od 8 ng/ml nije sposobna za sigurnu vožnju.

11. Svjedok – nasljednik oštećenice NT (listovi 132-133) nije imao saznanja o predmetnom događaju jer nije bio na mjestu događaja.

11.1. No naveo je da je u trenutku kad je poginula njegova supruga njihova kćerka išla u prvi razred. Osobu koja je skrivila ovu prometnu nesreću uopće ne bi želio vidjeti, niti ona niti netko od njenih nisu uspostavljali kontakt sa svjedokom. Otac pokojne supruge umro je nakon predmetnog događaja, to ga je i pogodilo i sigurno doprinijelo tome da se i njegovo zdravlje pogorša. Inače i svjedok i kćerka su psihički loše, zbog svega ovoga svjedok uopće ne radi jer se mora brinuti o kćerci, razbolio se, ima problema sa želucem. Zainteresiran je za kazneni progon protiv okrivljenika. Vezano za naknadu štete, svjedoka je u tom postupku zastupao Mijo Jeličić i osiguravajuće društvo je tu isplatilo naknadu štete svjedoku, kćerci i puncu, ali zna da se još neki postupak vodi radi isplate dijela potraživanja za kćerku. Svjedok postavlja bez obzira na prije navedeno imovinskopravni zahtjev za naknadu štete, ali ne može točno precizirati u kojem iznosu. Boli ga što se, iako je prošlo već 3,5 godine, nitko njemu odnosno njegovoj obitelji ne obraća niti od strane okrivljenika, policije ili suda, isto "kao da je mačku satralo". On ne bi bio zainteresiran za kazneni progon u slučaju da mu se okrivljenik ili netko od njegovih nakon ovog događaja došao javiti odnosno žalovati ali kako nije to mu teško pada.

11.2. Pita se zbog čega su odmah sutradan nakon što je njegova žena poginula upravo tamo na tom mjestu šišali živicu i stavljali rasvjetu, budući da je kad se ovo dogodilo radila samo jedna žarulja javne rasvjete na mjestu događaja. To mu je sumnjivo. Jedna ženska osoba koja je išla autobusom kojim i njegova supruga vidjela je događaj, s njom je svjedok razgovarao te mu je rekla da vozač motora uopće nije imao upaljeno svjetlo, da je moguće da je čak i dizao motor na zadnji kotač. No svjedok njeno ime točno ne zna, kao ni adresu, ne zna čak i je li živa jer se radi o starijoj osobi. Tu je osobu upoznao na način da je na mjesto događaja išao paliti svijeće i ona je tada prišla svjedoku. Međutim izričito mu je rekla da ne želi svjedočiti ni slučajno.

12. Razmatrajući ovakve sadržaje izvedenih dokaza, sud prihvaća rezultate kombiniranog sudskomedicinskog-prometnotehničkog vještačenja provedenog po stalnim sudskim vještacima Stanku Smodlaki i Antoniju Alujeviću, zatim nalaz i mišljenje potonjeg vještaka vezano za sposobnost upravljanja motornim vozilom od stane okrivljenika uslijed utjecaja THC-a, a također i toksikološki nalaz i mišljenje izrađen od strane Centra Ivan Vučetić, odnosno vještaka Hrvoja Sarajlije, jer su ti nalazi i mišljenja uvjerljivi, detaljni, argumentirani i komplementarni. Ovo tim više što vještaci nemaju nikakvog razloga bilo što neistinito izjavljivati.

12.1. Prema tome, vezano za sporne okolnosti sud zaključuje da se kritične prilike okrivljenik kretao brzinom od oko 90 km/h (činjenični opis kaznenog djela preciziran je dodavanjem riječi "oko", sve sukladno nalazu i mišljenju prometnotehničkog vještaka), da je oštećenicu mogao uočiti na udaljenosti od 50 m od mjesta sraza, a u slučaju da je tada započeo kočenje, bio bi se do tog mjesta zaustavio da je vozio brzinom do 73 km/h (dakle čak i većom od dopuštenih 60 km/h). Međutim, okrivljenik uopće nije reagirao na končnicu, tako da naletna brzina na oštećenicu iznosi oko 88 km/h. Okrivljenik je u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem marihuane ili hašiša (imao je koncentraciju od 8 ng/ml te droge u krvi, pri čemu je granična vrijednost da bi se smatralo da je netko pod utjecajem tog sredstva 2 ng/ml), zbog čega nije bio sposoban za sigurnu vožnju (u kojem smislu je korigiran činjenični opis optužnice), dok se vještaci nisu mogli izjasniti o tome u kojoj su mjeri njegove vozačke sposobnosti bile umanjene.

12.2. S druge strane sud ne prihvaća obranu okrivljenika kada navodi da je vozio u okviru ograničene brzine od 60 km/h, zatim da nije bio pod utjecajem droge te da se neposredno pred sraz prestrojavao iz lijeve u srednju traku, pa da zbog osvrtanja radi provjere "mrtvog kuta" ne bi vidio oštećenicu. Naime, takvi su njegovi navodi neuvjerljivi, suprotni prihvaćenim dokazima (odlomak 12.) te evidentno usmjereni na njegovu ekskulpaciju. Štoviše, čak i kad bi potonji navodi okrivljenika o nemogućnosti uočavanja oštećenice zbog izvršene provjere pri prestrojavanju bili točni, opet bi bio prekršen prometni propis koji navodi da "vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu" (čl. 43. st. 1. ZSPC-a).

12.3. Osim toga, već je spomenuto kako, vještak prometnotehničke struke nije mogao dati razlog zbog čega okrivljenik nije reagirao (kočenjem ili skretanjem) na nailazak pješakinje, na što se nadovezuje prijašnje utvrđenje da okrivljenik zbog utjecaja droge nije bio sposoban za sigurnu vožnju, što predstavlja logičnu cjelinu.

13. Stoga je u konkretnom slučaju okrivljenik postupio protivno sljedećim blanketnim normama iz ZSPC-a:

- članku 51. stavku 1. prema kojem je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku;

- članku 53. stavku 1. prema kojem na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio;

- članku 197. stavku 1. prema kojem vozač koji upravlja vozilom u prometu na cesti mora biti tjelesno i duševno sposoban upravljati vozilom;

- članku 199. stavku 2. prema kojem vozač vozila kategorije A ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova (dijelovi citiranih članaka koji nisu primjenjivi na konkretnan događaj ispušteni su kao suvišni).

14. Ovdje se napominje da nije prihvaćen ni dio iskaza svjedoka NT da osvijetljenost kolnika na mjestu događaja nije bila dobra, jer suprotno tvrdi vještak za promet, a što je utemeljeno na zapisniku o očevidu, u kredibilnost koje isprave sud nema razloga sumnjati.

15. U odnosu na oblik krivnje, utvrđeno je da je okrivljenik kazneno djelo počinio sa svjesnim nehajem, budući da je bio svjestan da može ugroziti druge sudionike u prometu kada je motociklom upravljao brzinom višom od dozvoljene, odnosno brzinom koja nije prilagođena situaciji na prometnici, i to još pod utjecajem droge, lakomisleno smatrajući da neće doći do prometne nesreće, što se upravo i dogodilo na način opisan u izreci presude. Vezano za posljedicu - smrt oštećenice - postupanje okrivljenika u tom smislu treba također pripisati njegovom nehaju.

16. Što se tiče ubrojivosti okrivljenika, iako je on bio pod utjecajem droge, ima se smatrati ubrojivim, jer se u takvo stanje doveo samoskrivljeno.

17. Stoga je okrivljeni ŠT kriv zbog počinjenja kaznenog djela opisanog u izreci.

18. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja kaznenog djela – KZ/11, s tim da naknadne izmjene i dopune tog zakona za njega nisu blaže pa ih nije trebalo primjenjivati.

19. Prilikom odlučivanja o izboru, vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije, sud je u olakotnom smislu okrivljeniku cijenio njegovo na raspravi izraženo žaljenje zbog smrti oštećenice, protek vremena od oko šest godina od inkriminiranog događaja, njegovu kaznenu neosuđivanost, kao i doprinos oštećenice nastanku ove prometne nesreće (prelazila je kolnik na mjestu gdje ima sedam traka za promet u oba smjera, čime je postupila suprotno čl. 131. ZSPC-a koji određuje da pješak koji namjerava prijeći preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obilježeni pješački prijelaz ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila).

19.1. S druge strane, okrivljeniku je u otegotnom smislu valorizirana težina posljedica u smislu da je poginula oštećenica bila majka djeteta koje je tada išlo u prvi razred osnovne škole, zatim njegova dosadašnja osuđivanost zbog jednog prekršaja iz ZSPC-a vezano za vožnju pod utjecajem alkohola prema presudi Općinskog prekršajnog suda u Splitu br. Pp-9783/2023 od 13.3.2024. (list 230 spisa), kao i činjenica da je on konkretne prigode bio pod utjecajem droge (ova okolnost je ovdje uzeta u obzir jer se optužnicom okrivljeniku stavlja na teret počinjenje kaznenog djela sa svjesnim nehajem, a ne s neizravnom namjerom). Također je otegotnim cijenjeno i to što okrivljenik nije na bilo koji način izrazio sućut obitelji pokojne oštećenice - tvrdi da je to učinio njegov otac, što suprug oštećenice poriče te mu sud vjeruje, ali i da to jest učinio otac okrivljenika ne bi ništa promijenilo, jer je okrivljenik morao sam smoći snage to uraditi, ali nije, što posebno teško pada nasljedniku oštećenice, koji tvrdi da u protivnom ne bi bio zainteresiran za njegov kazneni progon.

19.2. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, stupanj krivnje, kao i visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo (kazna zatvora u trajanju od jedne do osam godina), a posebno teške okolnosti djela, nastupjele posljedice i izostanak bilo kakve samokritičnosti od strane okrivljenika, koji nastavlja upravljati vozilima pod utjecajem opojnih sredstava, zaključeno je da se svrha kažnjavanja u odnosu na njega može postići samo osudom na zatvorsku kaznu.

19.3. Stoga je okrivljenik, na temelju čl. 227. st. 6. KZ/11, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, što je strože od sankcije predložene u završnom govoru optužbe (uvjetna osuda), jer sud tim prijedlogom nije vezan. To slijedi argumentom a contrario iz čl. 417.a st. 7. ZKP/08 kojim je propisano da ako se optuženik, protiv kojeg se vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, očitovao krivim u odnosu na sve točke optužbe te se suglasio s vrstom i mjerom predložene kazne i druge mjere propisane kaznenim zakonom, sud u presudi ne smije izreći drugu vrstu kazne ili druge mjere propisane kaznenim zakonom, niti veću mjeru kazne od predložene. Dakle, ako se radi o kaznenom postupku sa zapriječenom kaznom zatvora od preko pet godina, kako je to u konkretnom slučaju riječ, sud nije vezan prijedlogom sankcije od strane državnog odvjetništva. Štoviše, ovdje se ne radi niti o priznanju počinjenja kaznenog djela, u smislu citirane zakonske odredbe.

19.4. Dakle, sud očekuje da će upravo kaznena sankcija u vidu zatvorske kazne u trajanju od jedne godine utjecati prije svega na okrivljenika da ubuduće više ne čini kaznena djela te na sve građane da poštuju pravni sustav i da nitko ne počini kazneno djelo.

20. Nasljednik oštećenice NT je na raspravi postavio imovinskopravni zahtjev za naknadu štete, ali ga nije mogao točno precizirati, pa ga je na temelju čl. 158. st. 2. ZKP/08 trebalo uputiti u parnicu. Naime, podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno ni za djelomično presuđenje o naknadi štete, a daljnje raspravljanje o tome znatno bi odugovlačilo kazneni postupak.

21. Konačno, kako je okrivljenik proglašen krivim te ima primanja, sud ga je, na temelju čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08, obvezao snositi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 2000,06 €. Od toga iznos od 2.500,00 kn ili 331,80 € predstavlja troškove obdukcije, iznos od 5.800,00 kn ili 769,79 € troškove provođenja kombiniranog prometnotehničkog-sudskomedicinskog vještačenja, iznos od 750,00 kn ili 99,54 € troškove toksikološkog vještačenja, iznos od 750,00 kn ili 99,54 € troškove analize alkohola u krvi i mokraći, iznos od 2.000,00 kn ili 265,44 € troškove sudskomedicinskog vještačenja sposobnosti upravljanja vozilom, iznos od 35,83 € trošak davanja usmenog nalaza i mišljenja po prometnotehničkom vještaku, iznos od 118,12 € trošak davanja usmenog nalaza i mišljenja po sudskomedicinskom vještaku, dok iznos od 280,00 € predstavlja sudski paušal, koji je određen uzevši u obzir trajanje i složenost sudskog postupka te broj poduzetih radnji. Po pravomoćnosti ove presude okrivljeniku će posebnim podneskom biti dostavljene instrukcije za plaćanje troška.

22. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 12. rujna 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Vuko Adžić Katalinić

POUKA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pisane presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u pet primjeraka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- ODO-u u Splitu,

- okrivljeniku,

- branitelju OD N, Vrdoljak i partneri,

- opunomoćeniku oštećenika odvjetniku Miji Jeličiću,

- u spis.