Poslovni broj Gž Ovr-27/2023

 

 

 

Poslovni broj Gž Ovr-27/2023

             

 

 

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivanki Maričić-Orešković, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Zavoda, Z., OIB: ..., zastupan po opunomoćniku V. P., odvjetniku u Odvjetničkom društvu P. i P. d.o.o., Z., protiv ovršenika M. K. iz P., odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-1363/22 od 21. prosinca 2022., 11. rujna 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažavanjem žalbe ovrhovoditelja ukida se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-1363/22 od 21. prosinca 2022. te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke odbijen je prijedlog za ovrhu, dok je točkom II. izreke određena zabilježba odbijenog prijedloga u zk.ul.br. ... k.o. O., kč.br. ... Oranica Vranovdolu, površine 527 čhv u vlasništvu ovršenika.

 

2. Protiv rješenja suda prvog stupnja žalbu podnosi ovrhovoditelj pozivajući se na zakonske žalbene razloge propisane odredbom članka 353. stavka 1. točke 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/99, 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022. i 114/2022; dalje: ZPP) koji se propis primjenjuju u ovršnom postupku sukladno odredbi članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. i 114/2022; dalje: OZ), predlažući isto ukinuti te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

              3. Ovršenik u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode ovrhovoditelja te predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

 

4. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

 

5. Uvidom u predmetni spis proizlazi da je ovrhovoditelj 22. studenog 2022. podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave kojim radi naplate iznosa od 569.967,12 kuna zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom traži određivanje ovrhe na nekretnini ovršenika.

 

6. Sud prvog stupnja je utvrdio da ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu ne tvrdi, niti da je učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili pretežitom dijelu namiri, da ovrhovoditelj ima osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, kao niti da se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine. Ujedno, utvrđuje da iz podneska ovrhovoditelja od 20. prosinca 2022. bi proizlazilo da je tražbina djelomično namirena, ali da ovrhovoditelj nije točno naveo u kojem iznosu.

6.1. Sud prvog stupnja iz podneska ovršenika utvrđuje da ovrha na drugim predmetima ovrhe nije bila bezuspješna, odnosno da ima drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, zaključujući da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Stoga, pozivom na odredbu 80.b te članka 95. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/2019. i 128/2022.; dalje: ZZK), odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.

7. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja povodom žalbe ovrhovoditelja te sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a, ovaj sud nalazi da se za sada ne može ispitati pravilnost primjene materijalnog prava.

8. Odredbom članka 80.b stavak 2. OZ-a je propisano da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, dok stavkom 3. istog članka navodi kako će pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2., sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu;

- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri;

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji;

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga;

- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

9. Prije svega, valja istaknuti da je odredbom članka 80.b. stavkom 3. OZ-a propisano da sud pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža mora uzeti u obzir sve okolnosti slučaja odnosno sve okolnosti propisane člankom 80.b. stavak 3. OZ-a, a postojanje određenih okolnosti može dokazivati samo ovršenik.

10. Uvidom u priloženi vlasnički list proizlazilo bi da ovrhovoditelj predlaže donošenje rješenja o ovrsi na nekretnini, u naravi oranica, slijedom čega je razvidno da se ne radi o nekretnini koja služi za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika. Obzirom na to da ovršenik svoje navode nije potkrijepio, sud prvog stupnja paušalno zaključuje da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

11. Člankom 15. Izmjena i dopuna Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 73/2017.) u OZ je unesen članak 80.b koji od suda zahtijeva da prilikom odlučivanja o prijedlogu na ovrhu na nekretnini ovršenika provede svojevrsni test razmjernosti o tome čije je pravo u konkretnom slučaju pretežnije. Prilikom donošenja svoje ocjene, sud je dužan uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, budući da članak 80.b stavak 3. OZ-a ih ne navodi taksativno, već samo nabraja one koje su najočitije.

12. U konkretnom slučaju sud prvog stupnja svoju ocjenu o narušenju pravične ravnoteže između interesa ovrhovoditelja i ovršenika je temeljio isključivo na navodima stranaka iznesenim u podnescima, a ne konkretnim dokazima koje je sud prilikom ocjene dužan uzeti u obzir.

13. Sukladno odredbi članka 5. stavku 1. OZ-a, ovrhovoditelj je slobodan izabrati sredstvo i predmet ovrhe. Stoga je na ovršeniku teret dokazivanja činjenice postojanja drugog prikladnog predmeta i sredstva ovrhe, odnosno činjenice da bi prodaja nekretnine koja je predmet ovrhe narušila pravičnu ravnotežu.

14. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će prilikom odlučivanja o prijedlogu ovrhovoditelja postupiti sukladno odredbi članka 80. b stavak 3. OZ-a i pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. članka 80. b OZ-a, uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, savjesno i brižljivo utvrditi relevantne činjenice i valjanom primjenom materijalnog prava donijeti novu na zakonu zasnovanu odluku.

15. Imajući u vidu sve izneseno, a budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda u obrazloženju pobijane odluke nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi članka 21. stavak 1. OZ-a, valjalo je riješiti kao u izreci ovog rješenja.

 

U Rijeci 11. rujna 2023.

 

Sutkinja

Ivanka Maričić-Orešković, v.r.