Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Poslovni broj: Pp-11068/2025-21

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    Stalna služba u Solinu

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Solinu, po sutkinji Petri Dujmović Vranješ, uz sudjelovanje Kristine Ojdanić, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ET, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23) i dr., povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin klasa: 211-07/25-5/20297, urbroj: 511-12-32-25-1 od 1. kolovoza 2025. nakon provedenog žurnog postupka 12. rujna 2025. u izočnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, 12. rujna 2025. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljeni: OT, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca pok. E i majke pok. O, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], VSS, dipl. kriminalist, umirovljenik, sa mj. primanjima oko 1.100,00 eura (vlasnik polovice obiteljske kuće), oženjen, otac dvoje, državljanin RH, prekršajno osuđivan

    k r i v  j e

    a/ što je 1. kolovoza 2025. u 1:05 sati u [adresa] ispred kbr. 79, na ulici narušavao javni red i mir na način da je u vidno alkoholiziranom stanju pokazujući znakove alkoholiziranosti (imao je zadah na alkohol) vikom vrijeđao ST raznim pogrdnim riječima: „Popuši mi kurac, možeš me uhvatiti za muda, smeće ti i tvoj ćaća, bolje da te ćaća izdrkao nego što te napravio takva glupava“,

    dakle, na javnom mjestu vikom remetio javni red i mir

    čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23)

    b/ što je istog dana i na istom mjestu kao pod a/ vrijeđao policijske službenike Policijske postaje Solin DT, ČT i KT koji su postupali sukladno zakonskim ovlastima, riječima: „ Može vas biti sram, dolazite po narudžbi obitelji ST",

    dakle, navedenim riječima vrijeđao policijske službenike prilikom njihovog vršenja službe i zakonitih naređenja,

    čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23)

    pa se okrivljeniku na temelju odredbe članka 13. i članka 17. sve Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23), a uz primjenu odredbe članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

    u t v r đ u j u:

    Za djelo pod a/ novčana kazna u iznosu 500,00 eura (petsto eura)

    Za djelo pod b/ novčana kazna u iznosu 1.000,00 eura (tisuću eura)

    te se okrivljeniku

    i z r i č e

    UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU 1.500,00 eura (tisuću i petsto eura)

    Na temelju članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme za koje je bio lišen slobode, odnosno vrijeme provedeno u uhićenju od 1. kolovoza 2025. u 1:20 sati do 1. kolovoza 2025. u 12:00 sati, kada je pušten na slobodu i to kao 39,82 (trideset devet eura i osamdeset dva centa) novčane kazne pa je okrivljenik na ime novčane kazne dužan uplatiti preostali iznos od 1.460,18 eura (tisuću četiristo šezdeset eura i osamnaest centi).

    Na temelju odredbe članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 10/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik je obvezan platiti navedenu novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, a prema uplatnici priloženoj uz presudu.

    Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 10/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

    Na temelju 139. stavak 3. i članka 138. stavak 2. točka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), okrivljenik je obvezan naknaditi troškove ovog postupka u iznosu 40,00 eura (četrdeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, a prema uplatnici priloženoj uz presudu.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Split, podnijela je optužni prijedlog pod gornjim brojem protiv okrivljenika, a zbog prekršaja iz članka 6. i članka 17. sve Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    2. Okrivljenik se očitovao da je razumio optužni prijedlog i da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

    2.1. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da nije istina da bi počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Predmetne prigode da se nalazio na navedenoj ulici, a zajedno sa policijskim službenicima Policijske postaje Solin (da se sjeća da ih je bilo troje i svi troje da su bili u službenim odorama), a koje da je upravo on pozvao zbog nepropisnog parkiranja vozila ST čime da je ST povrijedio njegovo pravo služnosti, a o čemu da je učestalo obavještavao sve nadležne policijske postaje i ostala tijela. Sjeća se da je u jednom trenutku ST, a koji da je inače njegov susjed, pristupio na navedenu ulicu i isti da mu se približio na udaljenost otprilike od dva metra te da ga je počeo lažno optuživati da je on tobože oštetio njegovo vozilo i klevetati ga ispred policijskih službenika, a potom da mu se približio na metar udaljenosti i podrugljivim tonom glasa nazivao ga kukavicom i to u više navrata, a što je sve njega isprovociralo i on da je doista njemu vičući govorio riječi koje su navedene u optužnom prijedlogu odnosno riječi: „Popuši mi kurac, možeš me uhvatiti za muda, smeće ti i tvoj ćaća, bolje da te ćaća izdrkao nego što te napravio takva glupava“. Posebno je naglasio da je sve ovo ST upućivao predmetne prigode jer da je doista bio u afektu i isprovociran njegovim prethodnim ponašanjem pa da može kazati da je to i bio Lukin cilj da ga isprovocira. Inače, on da je u vremenu od 20:00 sati do 23:00 sati 31. srpnja 2025. za vrijeme gledanja nogometne utakmice popio dvije pive od 0,5 l, ali da smatra da nije bio u alkoholiziranom stanju ove prigode, a što dokazuje i njegovo razborito ponašanje, odnosno izbjegavanje fizičkog sukoba sa UT. Nije istina da bi on predmetne prigode vrijeđao na bilo koji način uredujuće policijske službenike, sjeća se da je istima samo rekao da dolaze po narudžbi obitelji ST, ali da im nije govorio da ih može biti sram i da su korumpirani. Naposljetku, je predložio da se u svojstvu svjedoka ispitaju svi policijski službenici koji su predmetne prigode postupali. Na poseban upit okrivljenik je izjavio da uredujuće policijske službenike DT, ČT i KT po prvi puta vidio u kasnim popodnevnim satima kada su isti pristupili na njegovu adresu prebivališta po dojavi ST, ali da iste ne poznaje osobno niti je sa istim u kakvom srodstvu ili u prijateljskom ili neprijateljskom odnosu. Smatra da su uredujući policijski službenici bili pristrani predmetne prigode jer da im je ST donedavni kolega iz Policijske postaje Solin.

    3. Sud je po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 121. stavak 1. Prekršajnog zakona izdvojio iz spisa predmeta dio izvješća Policijske postaje Solin od 1. kolovoza 2025. koji sadrži izjavu ST jer nije dana u skladu sa odredbom članka 158. stavak 7. Prekršajnog zakona pa se stoga na tom dijelu označenog izvješća ne može temeljiti sudska odluka.

    4. U dokazne svrhe ispitani su svjedoci policijski službenici i to: ČT i KT, pročitan je neizdvojeni dio izvješća Policijske postaje Solin od 1. kolovoza 2025., izvješće o uhićenju Policijske postaje Solin od 1. kolovoza 2025., zapisnik o ispitivanju osumnjičenika Policijske postaje Solin od 1. kolovoza 2025., naredba o određivanju mjere opreza Policijske postaje Solin broj: 1066131422 od 1. kolovoza 2025., zapisnik o ispitivanju svjedoka ST Policijske postaje Solin od 1. kolovoza 2025. Naposljetku je pročitana potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanjima, Odjel za prekršajne evidencije, klasa: 740-04/25- 02/121953, ur.broj: 514-05-02-01-02-25-02 od 12. rujna 2025.

    4.1. Svjedokinja ČT u svom iskazu je navela da se sjeća događaja o kojem ju se pita. Naime, predmetne prigode kao policijska službenica Policijske postaje Solin zajedno sa kolegama DT i KT da je došla na mjesto događaja odnosno na navedenu ulicu, a po prethodnoj dojavi okrivljenika da mu supruga ne može parkirati vozilo. Inače, da se sjeća da je par sati prije toga, odnosno 31. srpnja 2025. u večernjim ili predvečernjim satima također pristupila na navedenu adresu, a po prethodnoj dojavi ST da ne može pomaknuti vozilo jer da mu smeta vozilo okrivljenika i tada da je razgovarala s okrivljenikom preko prozora jer da isti nije izlazio iz svoje kuće niti je htio otvoriti svoja ulazna vrata. Čim je sa navedenim kolegama došla na mjesto događaja predmetne prigode da je vidjela da je okrivljenik u alkoholiziranom stanju točnije da se osjetio alkohol dok je govorio u njegovom zadahu, a da se sjeća da je i priznao da je konzumirao nekoliko pića iako nije definirao kada točno. Sjeća se da su kolege i on u prvom trenutku bili sami sa okrivljenikom, a tada da je na ulicu pristupio i ST, a okrivljenik kada je vidio ST, da se počeo hvatati za spolovilo govoreći mu da mu može polizati ili popušiti muda, a isto da je govorio i za Lukinog oca, a nakon toga da mu je počeo vikati da je bolje da ga je ćaća izdrkao, odnosno da ga je bacio nego ga je napravio takvog glupava. S obzirom da je okrivljenik navedene riječi vikao, ona i kolega da su ga upozorili da ne viče, a tada da se on obratio njoj i kolegama govoreći im da dolaze po narudžbi obitelji ST, da ih može biti sram i isti da je rekao još jednu riječ koje da se ona u ovom trenutku ne može sjetiti, ali da je zapamtila da je njezino značenje vezano za korupciju njih policijskih službenika. Na poseban upit svjedokinja je navela kako ST predmetne prigode nije vikao niti galamio te da ona nije čula da bi isti ikavke pogrdne riječi upućivao okrivljeniku. Na poseban upit svjedokinja je navela kako se cijeli događaj odvio na navedenoj ulici. Na poseban upit svjedokinja je navela kako se predmetne prigode ST ni na koji način nije približavao okrivljeniku dok su se nalazili na navedenoj ulici.

    4.1.1. U odnosu na iskaz svjedokinje ČT okrivljenik je izjavio primjedbu navodeći kako se policijska službenica ČT predmetne prigode nalazila odmah pored njega pa da mu je čudno kako ista nije čula laži i klevete koje je ST predmetne prigode u nazočnosti policijskih službenika upućivao njemu. Na poseban upit svjedokinja je navela kako okrivljenik predmetne prigode nije napuštao dva puta mjesto događaja, odnosno da se predmetne prigode samo jedan put udaljio pa da se vratio pričajući na mobitel pa da mu je tada pristupio kolega DT i pozvao ga da krene sa policijskim službenicima ali da je i dalje okrivljenik pričao na mobitel sa šefom smjene Policijske postaje Solin. U odnosu na dio iskaza svjedokinje ČT koji se odnosi na riječi koje je okrivljenik predmetne prigode upućivao uredujućim policijskim službenicima okrivljenik je izjavio da na taj dio iskaza nema nikakvih primjedbi i da to odgovara istini i da je on zaista rekao da su policijski službenici pogodovali svom kolegi ST.

    4.2. Svjedok KT u svom iskazu je naveo da se sjeća događaja o kojem ga se pita. Naime, predmetne prigode kao policijski službenik Policijske postaje Solin zajedno sa kolegom DT i kolegicom ČT da je došao na mjesto događaja, odnosno na navedenu ulicu, a po prethodnoj dojavi u vezi nepropisnog parkiranja. Čim su pristupili kolege i on na mjesto događaja da je vidio na navedenoj ulici da se nalazi okrivljenik. Dok su obavljali s njim obavijesni razgovor vezano za njegovu dojavu o nepropisnom pakiranju vozila ST, na navedenu cestu, odnosno na mjesto događaja da je pristupio i UT i da se sjeća da je tada ST okrivljeniku govorio da mora pomaknuti auto, da to nije ničiji parking, ali pri tome ST da se okrivljeniku se obraćao nikakvim uvrjedljivim riječima, a dok je okrivljenik vičući vrijeđao UT, odnosno hvatao se za genitalije govorio mu da mu može podudlati i pocuclati, a također da je spominjao i Lukinog oca, a također da je govorio da bi bolje bilo da ga je otac izdrkao itd. Sjeća se da su kolege i on cijelo vrijeme upozoravali okrivljenika da se ne smije na takav način ponašati, da ne viče i da se smiri. Međutim, okrivljenik da je tada počeo vrijeđati i njih policijske službenike govoreći im da lažu, da ih može biti sram, a također da im je upućivao i riječi kojih se on sada u ovom trenutku ne može sjetiti, ali njihovo značenje da je vezano za korupciju policije. Na poseban upit svjedok je naveo kako je on okrivljenika predmetne prigode vidio po drugi put vidio u životu, odnosno da je okrivljenika po prvi puta susreo par sati prije predmetnog događaja kada je postupao po službenoj dojavi zbog nepropisnog pakiranja od strane ST, ali da tada okrivljenik nije izlazio iz svoje kuće već da je sa policijskim službenicima razgovarao preko prozora. Na poseban upit svjedok je naveo kako sa okrivljenikom nije u nikakvim prijateljskim ili neprijateljskim odnosima. Na poseban upit svjedok je naveo kako je zaposlen kao policijski službenik u Policijskoj postaji Solin zadnjih 9 mjeseci otprilike i da ST nije radio u Policijskoj postaji Solin kada se zaposlio u istoj. Na poseban upit okrivljenika svjedok je naveo kako on predmetne prigode nije čuo da bi ST govorio okrivljeniku da mu je oštetio gumu na vozilu. Na poseban upit okrivljenika svjedok je naveo kako se ST predmetne prigode nije mogao približavati okrivljeniku, a niti je isti to pokušavao jer su predmetne prigode na mjestu događaja bili uredujući policijski službenici. Na poseban upit suda svjedok je naveo kako on predmetne prigode nije čuo da bi UT govorio okrivljeniku da je kukavica ili druge uvrjedljive riječi. Na poseban upit suda svjedok je naveo kako je on bio udaljen od ST otprilike do 3 metra te da bi on definitivno s obzirom na tu udaljenost čuo da je ST predmetne prigode okrivljeniku upućivao uvrjedljive riječi.

    4.2.1. U odnosu na dio iskaza svjedoka KT koji se odnosi na riječi koje je okrivljenik predmetne prigode upućivao uredujućim policijskim službenicima okrivljenik je izjavio da na taj dio iskaza nema nikakvih primjedbi i da to odgovara istini i da je on zaista rekao da su policijski službenici pogodovali svom kolegi ST.

    4.3. Iz označene potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanjima, Odjel za prekršajne evidencije razvidno je da je okrivljenik do sada višestruko osuđivan zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

    5. Sud je odbio dokazni prijedlog okrivljenika da se u svojstvu svjedoka ispitaju svi policijski službenici koji su predmetne prigode postupali ocjenjujući da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno za donošenje pravilne i zakonite odluke pa bi se provođenjem tog dokaza nepotrebno odugovlačilo vođenje postupka. Nadalje, ovdje je bitno naglasiti da je okrivljenik u periodu od 4. kolovoza 2025. pa do donošenja presude ovom sudu podnosio više podnesaka koje sud nije uzimao u razmatranje jer se isti ne odnose na predmet ovog postupka (remećenje javnog reda i mira te vrijeđanje policijskih službenika).

    6. Nije sporno mjesto predmetnog događaja, a to je navedena ulica koja predstavlja neograničeno otvoreno javno mjesto. Nije sporno da su se predmetne prigode na navedenoj ulici zajedno sa okrivljenikom nalazili i policijski službenici Policijske postaje Solin: ČT, KT i FT, a koji su bili u službenim odorama i koji su na navedeno mjesto došli po prethodnoj dojavi upravo od strane okrivljenika vezano za parkiranje vozila pa stoga nije sporno da su navedeni policijski službenici predmetne prigode obavljali policijsku službu postupajući u skladu sa zakonskim ovlastima. Nije sporno da je okrivljenik prije predmetnog događaja doista konzumirao alkohol. Nadalje, nije sporno ni to da je predmetne prigode na navedenu ulicu pristupio i okrivljenikov susjed ST, a nije sporno da je okrivljenik predmetne prigode na navedenoj ulici ST vičući govorio: „Popuši mi kurac, možeš me uhvatiti za muda, smeće ti i tvoj ćaća, bolje da te ćaća izdrkao nego što te napravio takva glupava“. Inače, notorno je da su navedene riječi koje je okrivljenik predmetne prigode upućivao ST uvrjedljivog karaktera pa stoga nije sporno da je okrivljenik istima ujedno i vrijeđao ST. Također nije sporno da je okrivljenik predmetne prigode uredujućim policijskim službenicima rekao da dolaze po narudžbi obitelji ST. Međutim, sporno je je li okrivljenik predmetne prigode navedenim policijskim službenicima govorio da ih može biti sram i da su korumpirani, odnosno je li vrijeđao navedene policijske službenike.

    7. Iako je okrivljenik u svojoj obrani priznao da je predmetne prigode vikao ST gore navedene riječi ipak je takvo svoje postupanje prema ST pokušao opravdati time da je te prigode bio prethodno isprovociran od strane ST jer da bi ga isti lažno optuživao, klevetao te ga nazivao kukavicom pred uredujućim policijskim službenicima. Međutim, iz suglasnih izjava ispitanih svjedoka policijskih službenika ČT i VT proizlazi da ST predmetne prigode okrivljeniku nije upućivao takve riječi. Nadalje, iz suglasnih izjava navedenih svjedoka proizlazi i to da je okrivljenik predmetne prigode uredujućim policijskim službenicima, između ostalog, govorio i da ih može biti sram, a dok iz iskaza svjedokinje ČT proizlazi da je okrivljenik predmetne prigode bio u vidno alkoholiziranom stanju, da se osjetio alkohol u njegovom zadahu dok je govorio. Sud je prihvatio iskaze ispitanih svjedoka ČT i KT ocjenjujući ih međusobno u bitnome suglasnima, objektivnim, detaljnim, okolnosnim i razložnim, a osim toga u njihovim iskazima nije našao nikakvih proturječnosti niti nedosljednosti. Navedeni svjedoci su bili očevidci predmetnog događaja i svoje iskaze su dali vrlo jasno i određeno s detaljima koji mogu biti poznati samo neposrednom promatraču objektivno opisujući cijeli događaj. Uzimajući sve navedeno u obzir sud nije prihvatio okrivljenikove primjedbe iznesene na iskaze navedenih svjedoka ocjenjujući ih neosnovanim.

    8. Slijedom svega iznijetog, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik 1. kolovoza 2025. u 1:05 sati u [adresa] ispred kbr. 79, na ulici narušavao javni red i mir na način da je u vidno alkoholiziranom stanju pokazujući znakove alkoholiziranosti (imao je zadah na alkohol) vikom vrijeđao ST raznim pogrdnim riječima: „Popuši mi kurac, možeš me uhvatiti za muda, smeće ti i tvoj ćaća, bolje da te ćaća izdrkao nego što te napravio takva glupava te da je tog istog dana i na istom mjestu vrijeđao policijske službenike Policijske postaje Solin DT, ČT i KT koji su postupali sukladno zakonskim ovlastima, riječima: „ Može vas biti sram, dolazite po narudžbi obitelji ST". Okrivljenik je vikanjem navedenih riječi ST na navedenoj ulici koja već sama po sebi predstavlja javno mjesto nedvojbeno ostvario sva obilježja prekršajnog djela iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a dok je upućivanjem navedenih riječi policijskim službenicima koji su predmetne prigode obavljali svoju službu nedvojbeno istima bez dužnog poštovanja iskazivao nepristojnost te nanosio uvrede, a čime je ostvario sva obilježja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa je sud okrivljenika proglasio krivim zbog navedenih prekršaja.

    9. Sud je u skladu sa rezultatima provedenog postupka i utvrđenim činjeničnim stanjem u postupku korigirao činjenični opis predmetnih prekršaja na način kako je to sad navedeno u izreci presude pod točkama a/i b/. Navedenim izmjenama nije povrijeđeno načelo identiteta optužbe i presude jer je u presudi obuhvaćen isti događaj kao i u optužbi, a okrivljenik je proglašen krivim za manju količinu neprava od one koja mu se stavljala na teret označenim optužnim prijedlogom.

    10. Nadalje, sud je postupajući po službenoj dužnosti u skladu sa odredbom članka 179. stavak 4. Prekršajnog zakona, djelo okrivljenika činjenično opisano u izreci ove presude pod točkom a/ označio prekršajem iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jer radnja okrivljenika opisana u izreci ove presude pod točkom a/ zaista znatnije odstupa od usvojenih normi pristojnog ponašanja i ophođenja prema drugim osobama na javnom mjestu, no međutim po mišljenju ovog suda s obzirom na intenzitet i način izvršenja ne predstavlja naročito drsko i bezobrazno ponašanje koje je propisano kao zakonsko obilježje prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kao kvalificiranog oblika prekršaja remećenja javnog reda i mira. Navedenim izmjenama nije povrijeđeno načelo identiteta optužbe i presude jer je u presudi obuhvaćen isti događaj kao i u optužbi, a osim toga okrivljenik je proglašen krivim za prekršaj koji je po zapriječenoj kazni lakši od onog iz optužbe.

    11. Određujući vrstu i mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je ne nalazeći olakotnih okolnosti kao otegotne cijenio okrivljenikovo ranije ponašanje iz kojeg proizlazi da je sklon činjenju prekršaja budući da je isti do sada već višestruko prekršajno osuđivan te činjenicu da je okrivljenik predmetne prigode počinio dva prekršaja u stjecaju i to oba iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a što ukazuje na njegovu iskazanu upornost u činjenju prekršaja iz oblasti javnog reda i mira pa je okrivljeniku prethodno utvrdio za prekršaj pod a/ i b/ alternativno blaže propisane kazne i to novčane kazne u navedenim iznosima smatrajući iste primjerenim težini počinjenih djela i stupnju odgovornosti okrivljenika te da će se upravo tako izrečenim kaznama postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije, a potom je na temelju odredbe članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu koja je jednako zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni. U izrečenu ukupnu novčanu kaznu na temelju članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona uračunato je vrijeme za koje je okrivljenik bio lišen slobode, odnosno vrijeme provedeno u uhićenju to kao 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa) novčane kazne. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku određenom ovom presudom.

    12. Okrivljenik je obvezan naknaditi troškove postupka na temelju odredbe članka 138. stavak 2. točka 1., 3. i stavak 3., te članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona. Paušalna svota suda određena je s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.

    Solin, 12. rujna 2025.

    Zapisničarka

    S u t k i n j a

    Kristina Ojdanić, v.r.

    Petra Dujmović Vranješ, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Solinu, Kralja Zvonimira 81, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud, odnosno Prekršajni sud u Splitu u slučajevima iz članka 94. stavak 3. Prekršajnog zakona, a u ostalim slučajevima Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Dostaviti: okrivljeniku, ovlaštenom tužitelju, u spisu

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.