Poslovni broj: Pn-162/2023-29

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda, Nives Grubišić Đogić, u pravnoj stvari tužitelja ŠM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Kristini Abramović, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB:52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu, Građansko upravni odjel, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 2. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 12. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se postojanje potraživanje tužitelja u iznosu od 6.400,00 EUR s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 21. srpnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, u roku 15 dana.

II. Utvrđuje se postojanje potraživanja tuženice u iznosu od 1.319,21 EUR.

III. Prebijaju se potraživanja utvrđena pod točkama I. i II. presude i nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj da tužitelju ŠM isplati na ime naknade neimovinske štete iznos od 5.080,79 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. srpnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja sa zahtjevom za naknadom štete u iznosu od 1.319,21 EUR, uvećano za zateznu kamatu kao neosnovan.

V. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.350,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 12. rujna 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu 4. prosinca 2023. i tijekom postupka navodi da se od 11. travnja 2022. do 11. listopada 2022. nalazio prvo u istražnom zatvoru na I. odjelu u sobi 5 sa 6 zatvorenika, a zatim na izdržavanju kazne na VII. i VIII. odjelu također sa 6 zatvorenika. Nakon toga je boravio u Zatvoru od 29. listopada 2022. i to u istražnom zatvoru na III. odjelu u sobi 52 sa 6 zatvorenika te je 28. travnja 2023. prebačen u Centar za dijagnostiku na V. odjelu u sobu 81 gdje je boravio sa 7 zatvorenika, a zatim je 12. lipnja 2023. prebačen na VII. odjel u sobu 123 gdje je boravio sa 6 zatvorenika, sve do 28. lipnja 2023. Nakon toga je do 29. veljače 2024. bio na radnom odjelu otvorenog tipa za koji ne potražuje naknadu. Od 29. veljače 2024. do 28. kolovoza 2024. je bio na VII. odjelu u sobama broj 123,118 i 119 u istim uvjetima kao što je ranije navedeno. Tvrdi da su uvjeti smještaja u Zatvoru u Zagrebu suprotni uvjetima koji su propisani nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom i Ustavom Republike Hrvatske. Nadalje, navodi da je tijekom boravka u Zatvoru u Zagrebu i Centru za dijagnostiku boravio u sobama veličine 21,10 m2. U navedenim sobama postoji sanitarni čvor veličine 1,57 m2, što znači da je tužitelj raspolagao osobnim prostorom od 2,79 m2 do 3,25 m2, što je ispod konvencijskog standarda od 4 m2. Zbog navedenog tužitelj nije bio u mogućnosti se kretati prostorijom, osim ako većina drugih zatvorenika nije ležala ili sjedila na svojim krevetima što je dovodilo do osjećaja tjeskobe, razdražljivosti i čestih sukoba. Nadalje, tvrdi da sanitarni čvor koji se nalazio u sobama nije bio zvučno izolacijski ni potpuno vizualno odvojen od sobe, a da se isti nalazio nedaleko od stola za kojim se objedovalo što je zbog neugodnog mirisa i zvuka uzrokovalo iznimnu nelagodu. Ventilacija ne postoji iako većina zatvorenika puši, što u ljetnim mjesecima u kombinaciji s otvorenim sanitarnim čvorom uzrokuje nesnosni smrad. Kvake na prozorima su neispravne, pojedini prozori se ne mogu otvoriti, odnosno sasvim zatvoriti zbog čega je u sobi tijekom zimskih mjeseci, uglavnom bilo hladno. U odnosu na tvrdnje tužene da je prozračivanje soba omogućeno otvaranjem prozora ističe da se prozori nalaze s druge strane te se kroz vrijeme prozračivanja zatvorenici smrznu od hladnoće, a ljeti takvo prozračivanje ima malo efekta jer uslijed vrućine i sparine zrak stoji. U odnosu na tvrdnje tužene da je tužitelj svoje fiziološke potrebe mogao obavljati u privatnosti navodi da su iste netočne jer je sanitarni čvor od ostatka sobe odvojen zidom visine 1,80 m i to tzv. kaubojskim vratima koja prekrivaju samo jedan dio ulaza u sanitarni čvor te isti nije zaštićen od pogleda, niti je zvučno izoliran pa stoga nema govora o privatnosti i intimi. Ističe da je u ćeliji boravio 22 sata dnevno jer je jedini izlazak bila šetnja po zatvorskom dvorištu u trajanju od dva sata dnevno. Na navedenom dvorištu nema sadržaja, odnosno dostupne rekreacije, osim jednog stola za stolni tenis, što je nedostatno za 30-40 zatvorenika koji se nalaze na šetnji. Navodi da mu nisu bile omogućene aktivnosti koje bi kompenzirale okolnosti da je isti zatvoren 22 sata dnevno u sobi koja je površine ispod konvencijskog standarda. U odnosu na navode tuženice da se u Zatvoru organiziraju slobodne aktivnosti u zajedničkim prostorijama i prostorijama izvan sobe za smještaj te da su iste na raspolaganju zatvorenicima u svako doba i da korištenje istih ovisi o afinitetima i željama zatvorenika, ističe da Zatvor u Zagrebu nema zajedničkih prostorija ili bilo kakvih drugih prostorija za druženje zatvorenika. Tužitelju nisu bile omogućene bilo kakve aktivnosti u vidu radionica, tečaja ili sporta, a zbog kojih bi napuštao zatvoreničku sobu. U odnosu na održavanje osobne higijene ističe da je imao mogućnost tuširanja jednom do dva puta tjedno u zajedničkoj kupaonice, time da je voda često bila hladna, dok je pranje tijela u sobi iznad umivaonika zabranjeno jer se tako poplavi soba. Pokrivači su stari i prljavi, peru se jednom godišnje, a takvi su i jastuci. Navodi da se, usprkos čestim deratizacijama, u sobama nalaze žohari. Također navodi da Zatvor ne osigurava zatvorenicima redoviti higijenski minimum pa isti moraju sami nabavljati higijenske potrepštine. Ističe da je tužitelj u utuženim periodima 80 dana raspolagao s 2,44 m2 osobnog prostora, 288 dana s 2,79 m2 osobnog prostora i 165 dana s 3,25 m2 osobnog prostora. Tužbenim zahtjevom specificiranim podneskom od 23. listopada 2024. tužitelj potražuje s osnova naknade neimovinske štete iznos od 6.400,00 EUR sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče od 21. srpnja 2023. pa do isplate, kao i naknadu parničnog troška, također sa pripadajućom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Prije podnošenja tužbe tužitelj se obratio Općinskom državom odvjetništvu u Novom Zagrebu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a do kojeg mirnog rješenja nije došlo, a čime je ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje ove tužbe iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

3. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženica u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Ne osporava da se tužitelj nalazio u Zatvoru u Zagrebu time da se od 13. travnja 2022. do 17. travnja 2022. nalazio na VI. odjelu u sobi broj 106 sa 6 zatvorenika, od 17. travnja 2022. 23. rujna 2022. na I. odjelu u sobi broj 5 sa 4-6 zatvorenika, od 23. rujna 2022. do 5. listopada 2022. na VIII. odjelu u sobi broj 144 sa 5-6 zatvorenika, od 5. listopad 2022. do 11. listopada 2022. na VII. odjelu u sobi broj 113 sa 6 zatvorenika, od 29. listopada 2022. do 28. travnja 2023. na II. odjelu u sobi broj 52 sa 3-7 zatvorenika, od 12. lipnja 2023. do 28. lipnja 2023. na VII. odjelu u sobi broj 123 sa 5-6 zatvorenika, u Centru za dijagnostiku od 28. travnja 2023. do 6. lipnja 2023. na V. odjelu u sobi broj 81 sa 5-7 zatvorenika, od 6. lipnja 2023. do 12. lipnja na V. zatvoreničkom odjelu u sobi AI-115 sa 11-13 zatvorenika, od 29. veljače 2024. do 28. kolovoza 2024. je bio na VII. odjelu u sobama broj 123,118 i 119 sa 4-6 zatvorenika. Navodi da su sobe, osim AI-115, površine 21,10 m[2] i volumena 49,80 m3 te se u sobama nalazi sanitarni čvor površine 1,57m2 koji je od ostatka sobe odvojen zidom visine 1,8m. U sobama 67,07 i 137 se nalazi tzv. čučavac s umivaonikom, s soba 54 je opremljena wc školjkom te također umivaonikom. U svim sobama se nalazi stol s dvije klupe, a prema potrebi i odgovarajući broj stolica. Soba broj AI-115 je površine 43,24 m2, volumena 110,26 m3 i sanitarni čvor je površine 1,92 m2. U odnosu na ventilaciju soba, navodi da iste imaju prozore visine 86 cm i širine 67 cm, a koji se mogu otvoriti te je na taj način omogućen dotok svježeg zraka u svakom trenutku, čime su neugodni mirisi koji nastalu upotrebom toaleta svedeni na minimum trpljenja neugode. U odnosu na temperaturu soba tuženica navodi da objekt zatvora nije klimatiziran te da se temperatura zraka zimi regulira centralnim grijanjem s automatikom, te tijekom sezone grijanja iznosi 22º C danju i 15º C noću. Umjetna rasvjeta je omogućena u vremenu od 7-23 sata, ovisno o vremenu i potrebama zatvorenika. Dezinsekcija se provodi svaka dva mjeseca i češće po potrebi, a dezinfekcija cijelog objekta zatvora svakodnevno, uključujući sve prostorije i svaki zatvorenik se opskrbljuje higijenskih potrepštinama u količinama dovoljnim za održavanje čistoće prostora. Navodi da sve zatvoreničke sobe odgovaraju higijenskim, zdravstvenim i prostornim zahtjevima, klimatskim prilikama te su opremljene sanitarnim uređajima koji omogućavaju obavljanje fizioloških potreba u čistim i primjernim uvjetima kada god to zatvorenici žele. U odnosu na održavanje higijene tuženica tvrdi da je zatvorenicima omogućeno svakodnevno pranje tijela time što u sobama imaju stalno dostupnu hladnu i toplu pitku vodu, a tuširanje u kupaonicama je omogućeno najmanje dva puta tjedno. Nadalje navodi da se zatvorenicima svakih 15 dana mijenja posteljina, a po potrebi i češće, istima se pri dolasku u zatvor uručuju sredstva za održavanje higijene prostora i rublja. Također, navodi da se u slobodnom vremenu zatvorenika organiziraju slobodne aktivnosti u zajedničkim prostorijama i prostorijama izvan sobe za smještaj, kao i u sportskoj dvorani te zatvorenicima imaju obavijest o svim navedenim aktivnostima te upravo o njima ovisi hoće li se tim aktivnostima i baviti. Sukladno odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora i Dnevnom rasporedu za zatvorenike, zatvorenicima je omogućen boravak na svježem zraku u trajanju najmanje 2 sata dnevno. Prostor namijenjen zatvorenicima za boravak na svježem zraku ima postavljene nadstrešnice ispod kojih se zatvorenici mogu skloniti u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta. Tijekom boravka na svježem zraku zatvorenicima je omogućeno igranje stolnog tenisa, o čemu odlučuju sami zatvorenici tijekom boravka na svježem zraku. Tople vode ima tijekom cijele godine, a grijanje je omogućeno putem zajedničke kotlovnice pa se temperatura regulira ujednačeno za cijeli zatvor. Grijanje u zimskom periodu osigurano je 24 sata dnevno i noću se ne isključuje. Dnevno svjetlo osigurano je putem prozora koji se prostiru gotovo od zida do zida zatvoreničke sobe. Tuženica smatra da su zbog svega navedenog navodi iz tužbe u cijelosti neosnovani te da nije došlo do povrede prava osobnosti tuženika, jer da tužitelj nije bio izložen ponižavajućem postupanju, te da mu nije povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, kao i da nisu ispunjene pretpostavke za naknadu štete tužitelju. Stoga predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan, te potražuje naknadu parničnog troška.

4. Podneskom od 5. veljače 2024. tuženica ističe prigovor prebijanja potraživanja i to tražbina tuženika s osnova oduzete imovinske koristi, odnosno troškova kaznenog postupka, o čemu kao dokaz, dostavlja pravomoćne i ovršne presude.

5. Tužitelj u podnesku od 12. rujna 2024. čini nespornim da postoji tražbina tuženika prema tužitelju s osnove navedene u odgovoru na tužbu, no protivi se prijeboju pozivajući na stav zauzet u odluci ovog suda Pn-85/2023 od 19. srpnja 2024.

6. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao zahtjev za mirno rješenje spora (list 13-), Izjavu (list 19-20), zamolbe (list 51-55), potvrda o provedenoj dezinfekciji, deratizaciji i dezinsekciji (list 85-94), izdatnice Zatvora u Zagrebu (list 95-137), Službene bilješke o uvidu o podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje (list 140-147), dopis Zatvora u Zagrebu (list 247-253) te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka KM, VM, GM (list 256- 258), DM (list 278-279) i tužitelja (list 279-280).

7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno sukladno odredbi čl. 8 ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan. Također, osnovan je prigovor prijeboja.

8. Dakle, predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti uzrokovane neadekvatnim uvjetima prilikom izvršavanjem kazne zatvora u Zatvoru u Zagrebu.

9. Nesporno je među strankama da se tužitelj nalazio na izvršavanju kazne u Zatvoru u Zagrebu, da je bio u istražnom zatvoru i u Centru za dijagnostiku. Nesporno je da tuženik ima pravomoćno potraživanje prema tužitelju s osnova troškova nastalih u kaznenom postupku u iznosu od 1.319,21 EUR.

10. Sporno je među strankama je li u vrijeme izdržavanja kazne u Zatvoru u Zagrebu smještaj tužitelja bio organiziran protivno propisima važećeg nacionalnog zakonodavstva i Međunarodnim Konvencijama kojih je tuženik potpisnik kao i propisima donesenim temeljem tih Konvencija. Sporno je da li je postupcima tuženika, odnosno njegovim propuštanjem da boravak u zatvoru prilagodi propisanim standardima, povrijeđeno tužiteljevo pravo osobnosti. Dakle sporan je osnov i visina štete.

11. Mjerodavno pravo za odluku o odgovornosti tužene za naknadu štete koju potražuje tužitelj su odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN-Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 76/10, 5/14- dalje: Konvencija), odredbe Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14- dalje Ustav), odredbe Zakona o izvršavanju kazne zatvora (Narodne novine 190/03, 76/08, 27/08, 83/09, 18/11, 48/11, 125/11, 56/13: dalje: ZIKZ), te odredbe Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. - dalje: ZOO). Također su donesena i dva pravilnika i to Pravilnik o standardima smještaja i prehrani zatvorenika (NN 92/02-dalje: PSSPZ) i Pravilnik o kućnom redu u zatvorima i izvršavanju pritvora (NN 135/99 i 145/09).

11.1. Tako je čl. 3. Konvencije propisano da nitko ne može biti podvrgnut torturi, neljudskom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

11.2. Nadalje, čl. 23. st. 1. Ustava propisuje da nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvom obliku zlostavljanja, dok čl. 25. st. 1. propisuje da se sa svakim uhićenikom ili zatvorenikom mora postupati čovječno i poštovati njegovo dostojanstvo.

11.3. Odredbom čl. 19. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, te da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnosti osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.

11.4. Odredbama ZIKZ-a je propisano da se izvršavanjem kazne zatvora zatvorenika može ograničiti u temeljnim pravima samo u granicama nužnim za ostvarivanje svrhe izvršenja kazne, te da ograničenja temeljnih prava zatvorenika moraju biti razmjerna razlozima radi kojih se primjenjuju (čl. 3.), kazna zatvora izvršava na način koji zatvoreniku jamči poštovanje ljudskog dostojanstva, da su zabranjeni i kažnjivi postupci kojima se zatvorenika podvrgava bilo kakvu obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja odnosno postupci koji su nerazmjerni održavanju reda i stege u kaznionicama i zatvorima ili su nezakoniti pa mogu proizvesti trpljenje ili neprimjereno ograničenje temeljnih prava zatvorenika, time da zatvorenik koji je bio žrtva zabranjenih postupaka ima pravo na naknadu štete (čl. 9.), da svaki zatvorenik ima pravo na, između ostalog, smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima, redovite obroke hrane i vode u skladu sa zdravstvenim standardima, rad, izobrazbu, stručnu pravnu pomoć i pravno sredstvo za zaštitu svojih prava, zdravstvenu zaštitu, dodir s vanjskim svijetom i boravak na otvorenom prostoru kaznionice odnosno zatvora najmanje dva sata dnevno (čl. 14.), da smještaj zatvorenika treba odgovarati zdravstvenim, higijenskim i prostornim zahtjevima te klimatskim prilikama, da se zatvorenika u pravilu smješta u zasebnu prostoriju, a zajednički se mogu smjestiti zatvorenici za koje se pretpostavlja da neće međusobno negativno utjecati, da se svakom zatvoreniku osigurava zasebna postelja, da slobodno vrijeme zatvorenici provode zajedno u prostorijama za dnevni boravak, da prostorije u kojima borave zatvorenici moraju biti čiste, suhe i dovoljno prostrane i za svakog zatvorenika u spavaonici mora biti najmanje 4 m2 i 10 m3 prostora, da svaka prostorija u kojoj zatvorenici žive ili rade mora imati dnevno i umjetno svjetlo koje omogućuje čitanje i rad bez smetnji za vid, da kaznionice i zatvori moraju imati sanitarne uređaje koji omogućuju obavljanje fizioloških potreba u čistim i primjerenim uvjetima kad god to zatvorenici žele te da pitka voda uvijek mora biti dostupna svakom zatvoreniku (čl. 74.), da se sve prostorije i drugi prostori kaznionice, odnosno zatvora moraju propisno održavati i redovito čistiti, da navedene poslove obavljaju zatvorenici u trajanju do dva sata na dan bez novčane naknade, da se zatvorenicima omogućuje svakodnevno pranje tijela, da se od zatvorenika zahtijeva održavanje osobne higijene te da će kaznionica, odnosno zatvor osigurati vodu i toaletni pribor za održavanje osobne higijene i čistoće rublja, odjeće, obuće i posteljine (čl. 76.), da se zatvoreniku u pravilnim razmacima osiguravaju odgovarajuće pripremljeni i posluženi obroci koji kakvoćom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a primjereni su dobi, zdravlju, naravi posla koji obavlja, te prema mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora, njegovim vjerskim i kulturnim zahtjevima, da mu se osiguravaju najmanje tri obroka dnevno kalorične vrijednosti od najmanje 3000 kcal dnevno, time da sastav i hranidbenu vrijednost hrane nadzire liječnik ili druga osoba medicinske struke, a ukoliko nije moguće udovoljiti zahtjevu zatvorenika za izuzećem nekih vrsta hrane, omogućiti će mu se da se o svom trošku opskrbi prehrambenim proizvodima u prodavaonici kaznionice, odnosno zatvora (čl. 78), da kaznionica odnosno zatvor u skladu sa svojim mogućnostima organizira osnovnu i strukovnu izobrazbu i stjecanje dodatnih radnih vještima zatvorenika (čl. 91.), da se vrsta izobrazbe određuje programom izvršavanja, a ovisi o sposobnostima i sklonostima zatvorenika, trajanju kazne i drugim okolnostima značajnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne, te mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora (čl. 93.), da će kaznionica odnosno zatvor osigurati prostor i opremu za svrhovito korištenje slobodnog vremena, time da organizira različite vrste aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba zatvorenika, a njihovo se slobodno vrijeme organizira u likovnim, tehničkim, glazbenim, literarnim, dramskim, novinarskim, informatičkim i sličnim radionicama, raspravnim klubovima, vježbaonicama i tome slično te da će se zatvoreniku, prema mogućnostima kaznionice odnosno zatvora, omogućiti samoorganiziranje slobodnog vremena (hobby) na vlastiti trošak ako to ne narušava sigurnosti i red i ne ometa druge zatvorenike (čl. 96), da će kaznionica odnosno zatvor opremiti knjižnicu dovoljnim brojem knjiga iz različitih područja, ukoliko nema knjižnicu organizirati će posudbu dovoljnim brojem knjiga iz mjesne knjižnice i osigurati će zatvoreniku, u skladu sa svojim mogućnostima, uvjete za tjelovježbu, šport i rekreaciju (čl. 97. i 99.), odnosno organizirati praćenje radijskog i televizijskog programa u skladu s kućnim redom (čl. 101), da se zatvoreniku osigurava liječenje te mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite kvalitetom i opsegom određenim u javnom zdravstvu za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja te da će se zatvoreniku propisati lijekovi s osnovne liste lijekova Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (čl. 103.), te da zatvorenik ima pravo na posjete članova obitelji dva puta mjesečno i blagdanom u trajanju najmanje jedan sat (čl. 117.).

11.5. Nadalje, odredbama Pravilnika o standardima smještaja i prehrani zatvorenika (NN 92/02, dalje PSSPZ), na koje se tužitelj poziva, propisano je da se zatvoreniku osigurava zasebna postelja, posteljina i ormar za osobne stvari, da postelje moraju biti međusobno razmaknute najmanje 80 cm te da zatvorenik može zadržati osobne stvari u količini koja se može uredno odložiti u ormar (čl.4), da se prostorije u kojima borave zatvorenici moraju svakodnevno čistiti i uredno održavati, a da temperatura zraka u tim prostorijama u tijeku sezone grijanja ne smije biti niža od 22 °C danju i 15 °C noću (čl. 5), da se prostorija za dnevni boravak oprema na način koji omogućava zatvorenicima mjesta za sjedenje, pisanje, čitanje tiska i knjiga, praćenje televizijskog i radijskog programa te igranje društvenih igara (čl. 6) te da se zatvorenicima osiguravaju tri obroka hrane dnevno, dok se zatvorenicima koji rade poslužuje i dopunski, topli ili hladni obrok prema Tablici koja je prilog PSSPZ-a (čl. 7.).

11.6. Odredbom čl. 30. Pravilnika o kućnom redu u zatvorima za izvršavanje pritvora (NN 135/99, 145/09, dalje: Pravilnik) propisano je da se, prema mogućnostima zatvora, uzimajući u obzir psihofizičke osobine pritvorenika, kao i njegove želje, pritvorenik smješta u sobu gdje je zajednički smještaj (najmanje 3 osobe) ili u jednokrevetnu sobu te da sobe za smještaj pritvorenika moraju ispunjavati prostorne, zdravstvene i higijenske uvjete. Odredbom čl. 154. st.1. Pravilnika propisano je da se pritvorenicima omogućava boravak na svježem zraku najmanje dva sata dnevno, dok je odredbama čl. 3. -4. Pravilnika određeno da se prema pritvoreniku mora postupati sukladno ratificiranim međunarodnim konvencijama, ustavnim i zakonskim odredbama koje reguliraju pravni status osobe lišene slobode prije pravomoćnosti sudske odluke i pritvor se mora izvršavati tako da se ne vrijeđa osobu i dostojanstvo pritvorenika, čuvajući njegovo tjelesno i duševno zdravlje, vodeći pri tome računa da se održi potreban red i stegu u zatvoru.

12. Iako po svojoj naravi izdržavanje kazne zatvora, uključuje neizbježnu mjeru ograničenja ljudskih prava i osobnih sloboda, te trpljenja, mjera i način na koji se to ograničenje vrši su određene gore navedenim propisima, te su nadležne institucije dužne poštovati propisani minimum, a u suprotnom su odgovorni za nastalu štetu zatvoreniku u smislu čl. 1045. st. 1, čl. 1046. i 1100 ZOO-a.

13. U predmetu Š protiv Hrvatske Europskog suda za ljudska prava, izraženo je stajalište, da ukoliko raspoloživi prostora po zatvoreniku padne ispod 3m2 površine, nedostatak osobnog prostora smatra se toliko ozbiljnim da dolazi do povrede čl. 3 Konvencije, osim ako tuženik dokaže da su kumulativno ispunjena tri uvjeta:

- da je smanjenje minimalnog prostora ispod 3m2 kratkotrajno i povremeno;

- da u slučaju takvog smanjenja minimalnog prostora zatvorenik ima dovoljnu slobodu kretanja izvan sobe i da su mu dostupne prikladne aktivnosti izvan sobe;

- da ne postoji drugi otegotni aspekti uvjeta boravka u zatvoru.

14. Ukoliko se radi o osobnom prostoru od 3-4 m2 po zatvoreniku, prostorni čimbenik i dalje je snažan čimbenik u ocjeni prikladnosti uvjeta boravka u zatvoru, ali se u tom slučaju kod procjene je li povrijeđen čl. 3. Konvencije, mora vidjeti jesu li zatvorenicima omogućeni drugi oblici aktivnosti, kao vježbanje, sportske aktivnosti na otvorenom, dotok prirodnog svjetla i svježeg zraka, dostupnost ventilacije, prikladnost sobne temperature, mogućnost privatnog korištenja WC-a, te usklađenost sa osnovnim zdravstvenim i higijenskim zahtjevima.

15. Dakle, tužitelj je u konkretnom slučaju dužan dokazati pretpostavke odgovornosti za štetu i to nastanak štete i visinu štete, odnosno okolnosti potrebne za njezinu ocjenu, štetnika, štetnu radnju, njezinu protupravnost, te uzročnu vezu između radnje i štete. Dužnost iznošenja činjenica i dokaza proizlazi iz čl. 7. i 219. ZPP-a pri čemu se u slučaju nemogućnosti utvrđenja činjenica iz izvedenih dokaza primjenjuje pravilo o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a).Tuženik se odgovornosti može osloboditi ukoliko dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Pri čemu valja reći da se krivnja sastoji u neosiguravanju propisanih minimalnih uvjeta za izdržavanje zatvorske kazne, kako je to naprijed navedeno.

16. Notorna je činjenica prenapučenosti hrvatskog zatvorskog sustava, na što upućuju i Ustavni sud RH u svojim odlukama i Pučki pravobranitelj u svom izvještaju. Međutim, ova prenapučenost i uvjeti u zatvoru ovise od zatvora do zatvora.

17. Nesporno je da je tužitelj boravio u [adresa] u [adresa] gdje je boravio u sobama koje su u bitnom iste površine i opremljenosti.

18. Iz iskaza tužitelja u bitnom proizlazi da je u utuženom razdoblju izdržavao kaznu u ćelijama na VII. i IX odjelu Zatvora u Zagrebu, istražnom zatvoru i u Centru za dijagnostiku. Sve ćelije su bile iste površine oko 21 m2 i opremljene istom opremom. U navedenim sobama je boravio sa još 8-10 osoba. Prostor je bio skučen i pretrpan zatvorskim inventarom. Sanitarni čvor nije bio adekvatno odijeljen od ostatka prostora. Hrana je služena u ćeliji. Zbog nedostatka prostora za stolom, neki zatvorenici su jeli u krevetima. U isto vrijeme sanitarni čvor je odijeljen od ostatka prostora samo "kaubojskim vratima. U sobi je zagušljivo time da je zimi hladno, a ljeti vruće. Ventilacija je neadekvatna. U ćeliji su viđeni žohari koji gmižu iz cijevi, Zatvorenici su sami čistili ćelije sa sredstvima koje su dobili od uprave Zatvora kojih nema dovoljno. Deke kojima se pokrivaju su stare i prljave. Omogućeno im je tuširanje dva puta tjedno, što je njemu bilo premalo posebno tijekom ljetnih mjeseci. Boravak na zatvorskom dvorištu mu je omogućen dva put dnevno. On nije redovito išao na šetnju jer na istoj nema hlada, niti mogućnosti hidracije. Za vrijeme dok je izdržavao kaznu na zatvorenom odjelu nije izlazio iz ćelije radi drugih aktivnosti, osim na misu svaki drugi petak. Nije išao na nogomet jer su česte ozljede, a zdravstvena zaštita u zatvoru je spora i neadekvatna. Završio je u zatvoru dva tečaja dok je bio na radnom odjelu.

19. Iskaz tužitelja u pogledu broja osoba u sobi, izgleda, veličine, opremljenosti, higijenskih uvjeta u sobama, prozračenost sobe, mogućnosti kretanja zatvorenika izvan sobe, dostupnih aktivnosti i sadržaja na izdržavanju kazne je u bitnom potvrdio saslušani svjedok DM koji je određeno vrijeme u utuženom razdoblju boravio u sobi s tužiteljem. Naime, on potvrđuje da su ćelije bile prenapučene, da nije bilo dovoljno prostora za kretanje, konzumiranje obroka, a što im nije kompenzirano zatvorskim sadržajima i boravkom na otvorenom. Osim skučenosti prostora problem su bili i loši higijenski uvjeti, posebno poluotvoreni WC-u u sobi, manjak zraka i zagušljivost te žohari koji su preplavili prostor. Navedene iskaze potvrđuju i podaci koji su sudu poznati jer je u drugim predmetima izašao na očevid u Zatvoru u Zagrebu pa se osobno uvjerio u činjenici oskudnosti prostora i prenapučenosti ćelija te neodvojenosti sanitarnog čvora od ostatka sobe.

20. Iz Izvješća Uprave za zatvorski sustav, Zatvora u Zagrebu proizlazi:

- da je tužitelj od 12. lipnja 2023. do 28. lipnja 2023. nalazio VII. odjelu u sobi 123 sa 5-6 zatvorenika, od 29. veljače 2024. do 22. travnja 2024. na VII. odjelu u sobi broj 123 sa 4-6 zatvorenika, od 22. travnja 2024. do 10. srpnja 2024. također na VII. odjelu u sobi broj 118 sa 5-6 zatvorenika, od 10. srpnja 2024. do 23. srpnja 2024. na VII. odjelu u sobi broj 119 sa 5-6 zatvorenika, od 23. srpnja 2024. do 28. kolovoza 2024. na VII. odjelu u sobi broj 118 sa 4-6 zatvorenika,

- da su sobe 118, 123 i 155 površine 21,10 m2 i volumena 49,80 m3, u sobama se nalazi sanitarni čvor površine 1,57 m2, odvojen od ostatka sobe zidom visine 180 cm, u sobama 5, 52, 81, 106, 113, 123, 144 i 155 je opremljen „čučavcem”, umivaonikom sa toplom i hladnom vodom i ogledalom, a u sobama 1 18 i 119 je opremljen WC školjkom, umivaonikom s toplom i hladnom vodom i ogledalom,

- da je soba Al-115 je površine 43,24 m2 i volumena 110,26 m3, a sanitarni čvor površine 1,92 m2 odvojen je od ostatka sobe zidom visine 140 cm,

- da sobe imaju po 4 prozora veličine 86cmx67xm;

- da je za vrijeme boravka na tom odjelu zatvoreniku omogućen boravak od najmanje 2 sata dnevno na otvorenom prostoru;

- da sve sobe su otvorene tijekom dana u vremenu od 7,00 do 22,00 sata te se zatvorenici mogu slobodno kretati po hodniku ispred zatvoreničkih soba te ulaziti i izlaziti iz sobe,

- da su sobe u kojima je bio smješten tužitelj opremljene stolom i klupama za sjedenje, te odgovarajućim brojem stolica ovisno o broju zatvorenika koji je smješten u sobi, te krevetima sa krevetninom također ovisno o broju zatvorenika u sobi, kao i ormarićima za osobne stvari zatvorenika;

- da se dezinsekcija i dezinfekcija soba obavlja jednom kvartalno,

- da zatvorenici obroke konzumiraju u zatvoreničkim sobama;

- da je zatvorenicima svakodnevno omogućeno pranje tijela u sanitarnom čvoru u sobi s obzirom na umivaonik sa toplom i hladnom vodom, dok je tuširanje u zajedničkoj kupaonici omogućeno najmanje dva puta tjedno;

- da se svakih 15 dana pere posteljina, a deke se peru po potrebi,

- da se svakom zatvoreniku omogućene higijenske potrepštine za održavanje osobne higijene te sredstva čistoće sobe i pribora za jelo sukladno njihovim potrebama i na zahtjev;

- da objekt zatvora nije klimatiziran, ali se sobe griju centralnim grijanjem s automatikom, a ljeti se zatvorenicima omogućuje korištenje ventilatora koji mogu nabaviti u zatvorskoj prodavaonici,

- da prostor namijenjen osobama lišenim slobode za boravak na svježem zraku ima postavljene nadstrešnice ispod kojih se zatvorenici mogu skloniti u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, a tijekom boravka na svježem zraku osobama lišenim slobode je omogućeno igranje stolnog tenisa i vježbanje na spravama koje su postavljene na zatvorskom šetalištu, a tko će stolni tenis igrati i koristiti sprave za vježbanje odlučuju sami istražni zatvorenici odnosno zatvorenici tijekom boravka na svježem zraku,

- da objekt zatvora nije klimatiziran, a temperatura zraka u zatvoreničkim sobama tijekom sezone grijanja je iznad 22[0] C danju i 15 C noću, regulira se automatikom ovisno o vanjskoj temperaturi zraka, a ukoliko je zatvoreniku tijekom zimskih mjeseci hladno, na njegov zahtjev mu se osiguravaju dodatni pokrivači (deke),

- da se sve prostorije zatvora moraju se propisno održavati i redovito čistiti, a poslove čišćenja zatvoreničkih soba, sukladno odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, obavljaju zatvorenici u trajanju od dva sata na dan bez novčane naknade,

- da je zatvorenicima omogućen svakodnevno odlazak zatvorskom liječniku, odnosno specijalisti psihijatru, liječniku obiteljske medicine u dvije smjene i stomatologu te ukoliko zatvorenik ima ozbiljnijih zdravstvenih problema, istog se može uputiti na liječenje u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu.

21. Svjedoci VM i KM, oboje zaposleni u navedenim ustanovama, potvrdili su svojim iskazom podatke iz naprijed navedenih izvješća o površini i opremljenosti soba u kojima je bio smješten tužitelj za vrijeme svog boravka u Zatvoru u Zagrebu i Centru za dijagnostiku. Također su potvrdili i podatke o higijeni u zatvoru. Iz njihovih iskaza proizlazi da je broj osoba u ćelijama usklađen sa zakonskim standardom. Svjedoci su potvrdili navode tužitelja da su sobe zaključane i da zatvorenici nemaju mogućnost izlaziti iz njih, osim dvosatne šetnje na zatvorskom dvorištu ili telefonskih kontakata i posjeta koje su regulirane zakonom. Iz iskaza svjedoka VM proizlazi da su zatvorenici na odjelu dijagnostike u gotovo cjelodnevnom programu kod liječnika i drugih stručnjaka koji ih pripremaju za odsluženje zatvorske kazne u drugom tijelu.

22. Sud ne vjeruje navedenim svjedocima u pogledu kapacitiranosti soba jer su podaci iz Izvješća i iskazi navedenih svjedoka koji prate podatke iz Izvješća prilagođeni zakonskom standardu i usklađeni s propisanim minimumom. Sud vjeruje tužitelju i svjedoku DM u pogledu skučenosti prostora u sobama (7-10 zatvorenika u sobi), koja brojka je prema mišljenju ovog suda istinita, jer je notorna prenapučenost zatvora u pravno relevantnom vremenu s tim da sasvim sigurno zaposlenici zatvora tu brojku nastoje prikazati manjom. Također sud vjeruje tužitelju da su zatvorenici u sobi zbog većeg broja osoba ako nije bilo mjesta za stolom jeli na krevetu jer je logično da ako su svi dobili hranu u isto vrijeme nisu se svi mogli smjestiti za stol istovremeno. Stoga je logičan iskaz navedenih svjedoka i tužitelja da se zatvorenici nisu mogli dovoljno kretati. Logičan je i životan iskaz tužitelja i saslušanog svjedoka da su higijenski uvjeti u ćelijama bili loši te da je bilo žohara budući da tu činjenicu oboje suglasno izdvajaju kao osobito neugodnu okolnost uvjeta u Zatvoru. Također sud vjeruje tužitelju i svjedoku da su vremenski uvjeti u ćelijama bili nepodnošljivi što je logično zbog velikog broja ljudi u ćeliji zbog čega je zrak u prostoriji zagušljiv. Sud vjeruje tužitelju i svjedoku da su madraci, jastuci i deke prašnjavi i neugodnog mirisa zbog starosti i dotrajalosti, no ne i da je nedostatak sredstava za čišćenje razlog loše higijene u ćeliji budući da sami zatvorenici potvrđuju da to ovisi o zatvorenicima i njihovim higijenskim navikama i pretjeranom broju zatvorenika na malom prostoru.

23. Dakle, iz provedenih dokaza proizlazi da je tužitelj ukupno proveo 533 dana u Zatvoru u Zagrebu, uključujući Centar za dijagnostiku i istražni odjel. U tom razdoblju je raspolagao s 2,44 m2, 2,79 m2 i 3,25 m2 osobnog prostora što je ispod ili na donjoj granici prihvatljivog imajući u vidu praksu Europskog suda za ljudska prava, te Konvencije. Ovdje svakako treba imati na umu činjenicu da se radi o odraslim muškarcima različitih osobnosti i navika, što dovodi sasvim sigurno do povećanog stresa i napetosti. Također je i zatvorenička soba bez ventilacije (osim putem prozora koji se mogu otvarati), pri čemu je WC, koji je s obzirom na broj osoba u sobi u čestoj uporabi, a samo je djelomično odvojen od ostatka sobe i provjetrava se kroz sobu, pa osim neugodnih mirisa, nije sasvim sigurno zajamčena niti potpuna privatnost, što sasvim sigurno stvara nelagodu pri konstantnom boravku u takvoj sobi u kojoj zatvorenici dobivaju sve obroke. Kretanje u sobi je bilo dodatno ograničeno stolom i klupama na sredini sobe. Sud vjeruje da je tužitelja osim skučenosti prostora dodatno frustrirala i činjenica da se može samo dva puta tjedno istuširati, a osim toga tuširanje dva puta tjedno također ne odgovora higijenskim standardima i svakako nije dostatno, a posebno kada se uzme u obzir broj zatvorenika u sobi i to odraslih muškaraca. Pri tome pranje na lavabou unutar sanitarnog čvora u sobi također sasvim sigurno ne odgovara higijenskim standardima. Kada se uzme u obzir činjenica da je tužitelj za vrijeme boravka na gore navedenim odjelima imao mogućnost samo dva sata izbivanja izvan sobe na zatvorskom dvorištu, radi šetnje i to bez vježbanja ili bilo koje druge fizičke aktivnosti, zaključak je suda da je dulje od 8 mjeseci na štetu tužitelja grubo povrijeđen čl. 3 Konvencije, a isto tako i odredbe ZIKZ. Isto tako odlazak petkom na misu ili kantinu i sl., ne može nadomjestiti nedostatak minimalnog osobnog prostora.

24. Cijeneći dakle duljinu ovakvih kumuliranih povreda od ukupno 533 dana koji se očituje osim u nedostatku osobnog prostora, održavanja osobne higijene i u nedostatku adekvatnih aktivnosti i uvjeta kojima bi se taj nedostatak kompenzirao, za što odgovora tuženik, kao i utjecaj na tužitelja, koji je radi toga osjećao nelagodu i frustraciju što mu je povrijedilo osobnost, sud je imajući u vidu čl. 1100. ZOO-a ocijenio da mu zbog tih povreda pripada zatražena novčana naknada u iznosu od 6.400,00 EUR koji iznos bi trebao biti satisfakcija tužitelju za prekomjernu nelagodu, patnju i trpljenje preko nužne mjere koju podrazumijeva izdržavanje zatvorske kazne.

25. Na dosuđeni iznos, tužitelju pripada i pravo na zateznu kamatu temeljem čl. 1103. ZOO-a, po stopi iz čl. 29. st. 2 ZOO-a. Tužitelju je zatezna kamata dosuđena od 21. srpnja 2023. kad je tužitelj podnio tuženiku zahtjev za mirno rješenje spora.

26. Obzirom na istaknuti prigovor prijeboja kojem se tužitelj protivi, ističe se da je sud ocijenio da je isti osnovan. U odnosu na navode tužitelja valja reći da predmetna tražbina tužitelja nije naknada štete zbog oštećenja zdravlja pa, može prestati prijebojem (članak 195.). Budući da nije sporno da su obje tražbine nastale i dospjele to su se ispunili uvjeti za prijeboj. Pritom valja reći da je tužitelj učinio nespornom visinu tražbine tuženika sa zateznom kamatom, a tuženik je u podnesku od 13. rujna 2024. obračunao ukupno potraživanje (glavnica uvećana za kamate) koje iznosi 1.319,21 EUR.

27. Stoga je valjalo odlučiti kao pod točkom I. i II. izreke te prebiti međusobno potraživanje kao pod točkom III. pa je tuženik dužan isplatiti tužitelju naknadu štete u iznosu od 5.080,79 EUR, dok je za razliku valjalo odbiti tužbeni zahtjev.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 2. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku. Tužitelj je u sporu u cijelosti uspio s osnovom zahtjeva, a s visinom tužbenog zahtjeva u omjeru od 80%. Stoga je omjer uspjeha 90% u korist tužitelja. Stoga tužitelj ima pravo na 80% parničnog troška.

29. Tužitelju je dosuđen trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 1.350,00 EUR koji se odnosi na sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 100 bodova, tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr 7/1), podneska od 20. ožujka 2024. iznosu od 100 bodova (Tbr. 8/1), zastupanja na ročištima 10. rujna 2024., 25. studenog 2024. i 2. rujna 2025. u iznosu od 100 bodova za svaki (Tbr 9/1) i zastupanje na ročištu 26. svibnja 2025. u iznosu od 50 bodova (Tbr 9/2) i podneska od 23. listopada 2024. u iznosu od 25 bodova (Tbr 8/3), sve uvećano za PDV i umanjeno sukladno gore navedenom omjeru.

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 12. rujna 2025.

Sudac:

Nives Grubišić Đogić

UPUTA O REDOVITOM PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi županijskom sudu u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženoj po ODO Novi Zagreb, Građansko upravni odjel