REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9

23000 Zadar

Poslovni broj: Ovr-582/2025-7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru po sucu Iva Brakus Marin u pravnoj stvari ovrhovoditelja ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv ovršenice LJ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Damiru Klarinu, odvjetniku u Zadru, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, 12. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenice za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 14. travnja 2025. podnesen na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru posl. br. Pn-40/2018-45 od 22. rujna 2022.

II Upućuje se ovršenica LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčane tražbine nedopuštenim temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 14. travnja 2025. podnesen na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru posl. br. Pn-40/2018-45 od 22. rujna 2022. i to glede tijeka zakonskih zateznih kamata, u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ovoga zaključka, temeljem čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24), a u svezi članka 52. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenica u prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate povodom zahtjeva ovrhovoditelja od 14. travnja 2025. na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru posl. br. Pn-40/2018-45 od 22. rujna 2022., ističe da živi u [adresa], te da je obaviještena da je ovrhovoditelj protiv nje pokrenuo ovršni postupak izravne naplate putem FINA-e, temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru posl. br. Pn-40/2018 od 22. 09. 2022. kojom joj je naloženo kao tuženici, zajedno sa tuženicom u postupku ČJ, isplatiti ovrhovoditelju ĐJ kao tužitelju novčani iznos od 28.860,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom. Po iscrpljivanju pravnog puta u postupku Pn- 40/2018, krajem 2024. ovršenica je sa tuženicom ČJ putem odvjetnika stupila u kontakt sa ovrhovoditeljem ĐJ, te su mu kao način podmirenja duga ponudile zajedničku prodaju ili ustup drugih nekretnina. Ovrhovoditelj je načelno pristao na takav način podmirenja duga, ali konačan dogovor koje nekretnine bi se prodale ili bile ustupljene ovrhovoditelju nije postignut. Obzirom da je vrijeme protjecalo, a dogovor o podmirenju duga ustupom ili prodajom nekretnine nije postignut, ovršenica je ovrhovoditelju ĐJ ponudila novčanu isplatu svog dijela duga, te zatražila od ovrhovoditelja da joj dostavi račun na koji bi novac bio uplaćen, ali ovrhovoditelj račun nije dostavio niti se očitovao na ponudu. Nakon više razgovora ovrhovoditelju je putem odvjetnika poslan e-mail kojim se isti poziva na dostavu računa za uplatu, dana 09. siječnja 2025.. Ovrhovoditelj unatoč pozivu nije dostavio svoj račun za uplatu ovršenici. Kako ovrhovoditelj nije dostavio račun za uplatu dugovanja, niti se postigao dogovor o drugim ponuđenim modalitetima podmirenja duga, a kamate su nastavile teći, ovršenica je dana 02. 04. 2025. Općinskom sudu u Zadru podnijela prijedlog za osnivanje sudskog pologa radi uplate svog dijela duga, postupak se vodi pod posl. br. R1-127/2025. Prijedlog za osnivanje sudskog pologa podnesen je dvanaest dana prije podnošenja prijedloga za izravnu naplatu FINA-i. Dio duga koji tereti ovršenicu zajedno sa zakonskim zateznim kamatama do dana 25. siječnja 2025., kao dana kada je ovrhovoditelj nesumnjivo dospio u zakašnjenje iznosi 17.154,35 EUR. Odredbom čl. 185. ZOO od dana zakašnjenja vjerovnika prestaju teći kamate. Obzirom da je u zahtjevu za izravnu naplatu navedeno da ovrhovoditelj potražuje kamate na predmetni dug u cijelosti, ovršenica ima pravni interes da se utvrdi da su kamate prestale teći sa danom 25. siječnja 2025., kao danom kada je ovrhovoditelj kao vjerovnik dospio u zakašnjenje. Provođenje ovrhe uz uračunavanje kamata koje su prestale teći zakašnjenjem vjerovnika, te dodatnim stvaranjem troškova ovršnog postupka izravnom naplatom pred FINA-om, čije podnošenje nije bilo potrebno, za ovršenicu nesumnjivo nastaje nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, jer bi svaki postupak povrata više plaćenih sredstava zahtijevao novi sudski postupak sa daljnjim troškovima. Slijedom svega navedenog predlaže se da sud sukladno odredbi čl. 210. st. 1 Ovršnog zakona, a u vezi sa čl. 65. st. 1. toč. 7 Ovršnog zakona donese rješenje kojim će utvrditi prestanak tijeka kamata sa danom 25. 01. 2025., te pljenidbu i prijenos novčanih sredstava temeljem zahtjeva za izravnu naplatu odgoditi do utvrđenja prestanka tijeka kamata. Podredno predlaže se sukladno odredbi čl. 55. Ovršnog zakona uputiti ovršenicu na parnicu radi utvrđenja prestanka tijeka kamata.

2. Zaključkom ovog suda od 12. svibnja 2025., pozvan je ovrhovoditelj da se u roku od 8 dana od dana primitka istog očituje na gore navedeni prijedlog.

3. Dostava zaključka ovog suda od 12. svibnja 2025. s prijedlogom za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenice od 12. svibnja 2025. je u više navrata vraćena neuredna pa je sud dana 1. rujna 2025. donio rješenje posl. br. Ovr- 582/2025-6 kojim je odredio da se dostava prijedloga kao i sva daljnja pismena, ovrhovoditelju ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obavlja stavljanjem pismena na Oglasnu ploču ovog suda, te su naprijed navedeni otpravci uručeni ovrhovoditelju dana 9. rujna 2025.

4. Prijedlog ovršenice za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstva nije osnovan.

5. Sukladno čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona (NN br. 112/12, 25/13, 93/14,55/16 i 73/17, 131/20, 114/22; u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju ovršne odluke suda, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe iz čl. 65. Ovršnog zakona.

6. Prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbe iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, ako ovrha prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanje građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašenja katastrofa, ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak ili ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

7. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe. Ocjenjujući navode ovršenice te imajući na umu navedenu odredbu, ovaj sud nalazi da je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe neosnovan, budući ovrhovoditelj posjeduje ovršnu ispravu, čije se ostvarenje ima provesti na zakonit način i u razumnom roku, dok ovršenica nije dokazala ispunjenje kumulativnih pretpostavki propisanih naprijed citiranom odredbom. Prije svega nije dokazala da bi bio u tijeku jedan od postupaka taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. OZ-a a niti je učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe istoj nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Paušalni navodi ovršenice da troškovi provođenja postupka izravne naplate predstavljaju za ovršenicu nenadoknadivu štetu nisu osnovani a niti ičim potkrijepljeni.

8. Slijedom izloženog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja pod toč. I.

9. Glede prijedloga ovršenice za proglašenje ovrhe nedopuštenom za navesti je da se prema odredbi čl. 210. st. 2. OZ-a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.).

10. Ovršenica u svom prijedlogu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ističe da je ovrha nedopuštena glede tijeka zakonskih zateznih kamata na glavnicu, ističući da su iste prestale teći s danom 25. siječnja 2025., dodajući da ovrhovoditelj u postupku izravne naplate traži kamate u cijelosti. Iz navedenog je jasno da ovršenica u svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zapravo sadržajno ističe da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave u cijelom iznosu, odnosno žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. točke 7. OZ-a, pa je sud temeljem čl. 52. st. 3. OZ-a, ovršenicu uputio u parnicu radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe glede tijeka zakonske zatezne kamate, a kako je to i naznačeno u toč. II. izreke ovog rješenja.

U Zadru, 12. rujna 2025.

Sutkinja

Iva Brakus Marin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud pismeno u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

1. Ovrhovoditelju osobno i putem e-Oglasne ploče

2. LJ, [adresa] zastupane po punomoćniku Damir Klarin

3. FINI