Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Ovr-369/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Veljku Kučekoviću kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po Odvjetničkom društvu Zorić i partneri j.t.d. iz Zagreba, protiv ovršenice ĐA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2829/2025-2 od 13. kolovoza 2025., 12. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se ovrhovoditeljeva žalba, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2829/2025-2 od 13. kolovoza 2025. i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje kojim je odbačen kao nedopušten prijedlog za ovrhu kojeg je ovrhovoditelj podnio 4. studenog 2024.

2. Protiv rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08.; dalje: ZPP) u vezi s člankom 19. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05., 67/08.); dalje: OZ/96) i predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje je valjano obrazloženo i neproturječno te se može ispitati pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a, a niti koja od drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a.

5. Ovrhovoditelj je prvostupanjskom sudu podnio prijedlog za ovrhu kojim je predložio ovrhu na ovršeničinim novčanim sredstvima.

5.1. Prvostupanjski sud je taj prijedlog za ovrhu pobijanim rješenjem odbacio pozvavši se pri tom na odredbu članka 211. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.; dalje: OZ/24) kojom je propisano da će sud odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima na računu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice te na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. toga Zakona na temelju kojih se može od Agencije zatražiti izravna naplata, osim ako se na temelju tih isprava nije mogla provesti naplata preko Agencije, o čemu će Agencija izdati potvrdu. Prvostupanjski sud utvrđuje da ovrhovoditelj u ovom predmetu predlaže ovrhu na novčanoj tražbini po računima ovršenice na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-8086/2006 od 12. travnja 2007., na temelju koje, sukladno odredbi članka 209. OZ/24, ovrhovoditelj može izravno zatražiti naplatu i prijenos od Financijske agencije, a u prilogu prijedloga za ovrhu nije dostavio potvrdu Financijske agencije o nemogućnosti provedbe naplate po navedenoj presudi.

5.2. Ovrhovoditelj se žali navodeći da je prvostupanjski sud pobijano rješenje donio na temelju članka 211. OZ/24, a taj zakon je stupio na snagu 2012. godine pa stoga prvostupanjski sud nije mogao primijeniti tu zakonsku odredbu jer se u predmetnom postupku primjenjuju odredbe OZ/96 budući da je ovaj postupak započeo 11. prosinca 2008. i kontinuirano se do sada provodi.

5.3. Ovdje prvenstveno treba reći da se iz navoda ovrhovoditeljevog prijedloga za ovrhu može zaključiti da taj prijedlog predstavlja prijedlog za promjenu predmeta ovrhe iz članka 5. stavak 3. OZ/96. Ukoliko je to tako, tada ovrhovoditelj ne traži donošenje rješenja o ovrsi već donošenje rješenja o promjeni predmeta ovrhe sukladno odredbi članka 5. stavak 3. OZ/96 o kojem ne može odlučiti Financijska agencija, već jedino sud u ovršnom postupku može donijeti rješenje o promjeni sredstva ovrhe ako prethodno utvrdi da se pravomoćno rješenje na ovrsi na određenom sredstvu ili na određenom predmetu ne može provesti.

5.4. Stoga je prvenstveno potrebno utvrditi da li ovrhovoditeljev prijedlog predstavlja prijedlog za donošenje rješenja o promjeni predmeta ovrhe sukladno odredbi članka 5. stavak 3. OZ/96, a što prvostupanjski sud za sada nije utvrdio. Ukoliko bi se utvrdilo da ovrhovoditeljev prijedlog predstavlja takav prijedlog, tada nema mjesta odbacivanju prijedloga već se treba ispitati da li postoje uvjeti propisani člankom 5. stavak 3. OZ/96 za donošenje rješenja o promjeni predmeta ovrhe.

5.5. Ukoliko bi se utvrdilo da to nije tako i da ovrhovoditeljev prijedlog predstavlja prijedlog za ovrhu iz članka 35. OZ/96, tada prvenstveno treba ispitati da li je točna ovrhovoditeljeva tvrdnja da je ovaj postupak započeo 2008. godine i da od tada kontinuirano traje. Ako je to točno (a na koricama prvostupanjskog spisa je naznačeno da je ovaj proces započeo 11. prosinca 2008.), a što ovaj sud ne može ispitati jer mu nije dostavljen cijeli spis, tada bi proizlazilo da bi se ovaj postupak trebao provesti prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja ovog postupka, dakle prema odredbama OZ/96, koji nije sadržavao odredbu poput odredbe iz članka 211. OZ/24 na kojoj je prvostupanjski sud utemeljio svoju odluku obzirom da je Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima na temelju kojeg se provodi izravna naplata kod Financijske agencije stupio na snagu tek 2010. godine, te bi u tom slučaju sud trebao odlučiti o ovrhovoditeljevom prijedlogu za ovrhu.

Koprivnica, 12. rujna 2025.

Sudac

Veljko Kučeković